{"id":20104,"date":"2020-04-06T10:56:19","date_gmt":"2020-04-06T10:56:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20104"},"modified":"2020-04-06T13:27:32","modified_gmt":"2020-04-06T13:27:32","slug":"nedim-zahirovic-o-sposobnostima-profesora-sabotica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 – O sposobnostima “profesora” \u0160aboti\u0107a"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

O sposobnostima “profesora” \u0160aboti\u0107a<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izet \u0160aboti\u0107, redovni profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli,\u00a0 u svome prilogu “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa”, koji je objavljen na ovome portalu, skoro polovicu prostora je posvetio ocjeni znanstvenih sposobnosti “filologa-orijentaliste” Nedima Zahirovi\u0107a. \u0160aboti\u0107, izme\u0111u ostaloga, pi\u0161e da se “filolog-orijentalista” Nedim Zahirovi\u0107 “upustio u za njega veoma slo\u017eenu historijsku problematiku”, prezentirao “elementarno neznanje iz oblasti historije i metodologije historijskih istra\u017eivanja” te da ne mo\u017ee “tuma\u010diti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i spisateljske sposobnosti”.[1]<\/a> \u0160aboti\u0107 krivo ne tvrdi kada me ozna\u010dava kao “filologa-orijentalistu” \u2013 ja sam zaista zavr\u0161io studij orijentalistike na Sveu\u010dili\u0161tu u Pri\u0161tini.\u00a0 Zato mogu vrlo konkretno pomo\u0107i \u0160aboti\u0107u.<\/p>\n

Mustafa Memi\u0107 je u svojoj monografiji Bo\u0161njaci (Muslimani) Crne Gore<\/em>, Sarajevo-Podgorica, 2003, u jednom poglavlju (str. 164-175), obradio doga\u0111aje oko Plava i Gusinja, koji su uslijedili kao posljedica nemirenja lokalnoga stanovni\u0161tva s odlukom Berlinskog kongresa iz 1878. godine da ova dva mjesta pripadnu Crnoj Gori.[2]<\/a> Dvanaest godina poslije pojavljivanja Memi\u0107eve monografije \u0160aboti\u0107 je tako\u0111er pisao o ovim doga\u0111ajima u svome radu pod naslovom “Odluke Berlinskog kongresa u svjetlu gusinjsko-plavske afere (1878-1880)”. \u0160aboti\u0107ev rad je objavljen u \u010dasopisu Historijska misao<\/em> 1 (2015), str. 67-93.[3]<\/a><\/p>\n

Memi\u0107 se na str. 167, podno\u017ena bilje\u0161ka br. 68, poziva na osmanskoga odnosno turskoga povjesni\u010dara S\u00fcleymana K\u00fcl\u00e7ea, a plagiraju\u0107i njegov tekst i \u0160aboti\u0107 na str. 73, podno\u017ena bilje\u0161ka br. 14.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
Memi\u0107, 167: Posebno je ovo kolebanje objasnio istori\u010dar Osmanskog Carstva K\u00fcl\u00e7e koji je, pi\u0161u\u0107i o Ali-begu \u0160abanagi\u0107u, u svojoj istoriji napisao da je \u0160abanagi\u0107 izjavio: “Do sada sam bio podanik<\/em> Osmanske imperije, ali sada nisam vi\u0161e. Brani\u0107u svoju otad\u017ebinu (svoj vatan).<\/em>“68<\/sup><\/p>\n

68) S\u00fclejman K\u00fclce, Osmanli Tarihindndle, n. d, 247, 248, 249.<\/p>\n

 <\/td>\n

\u0160aboti\u0107, 72-73: Navedeno potvr\u0111uje i osmanski histori\u010dar Kulce, koji je o Ali-begu \u0160abanagi\u0107u napisao da je izjavio: \u201eDo sada sam bio podanik Osmanske imperije, ali sada nisam vi\u0161e. Brani\u0107u svoju otad\u017ebinu (svoj vatan).\u201c14<\/sup><\/p>\n

14) Sulejman Kulce, Osmanli Tariindndle, Izmir, 1964, 247-249.<\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Citat u Memi\u0107evom tekstu sadr\u017ei pogre\u0161ke. \u0160aboti\u0107, \u017eele\u0107i sebe predstaviti kao znalca turskog jezika i historiografije, plagirao je ovu re\u010denicu (zapravo plagirao je cijeli odjeljak Memi\u0107evog teksta) i preuzeo citat. Svatko tko zna turski jezik, kada pro\u010dita ovaj poplagirani citat (Osmanli Tariindndle<\/em>), slatko \u0107e se nasmijati \u0160aboti\u0107u, redovnom profesoru povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli, koji mo\u017ee “tuma\u010diti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i spisateljske sposobnosti”. Citat treba ovako glasiti: S\u00fcleyman K\u00fcl\u00e7e, Osmanl\u0131 Tarihinde Arnavutluk<\/em>, \u0130zmir, 1944, 247-249. Tijekom svoga doktorskoga studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du (glavni predmet moga doktorskoga studija bio je Osmanische Geschichte) nau\u010dio sam barem toliko da mogu pravilno napisati citate. Moj savjet “profesoru” \u0160aboti\u0107u: kada plagira tu\u0111e radove neka istra\u017ei u katalozima barem toliko da ne \u010dini ovakove pogre\u0161ke!<\/p>\n

 <\/p>\n

Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=19978<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> https:\/\/de.scribd.com\/doc\/298172334\/Mustafa-Memi\u0107-Bo\u0161njaci-Muslimani-Crne-Gore<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> http:\/\/drustvohistoricaratk.com\/attachments\/article\/3\/HISTORIJSKA%20MISAO-1-(2015)online.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20104","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":20104,"position":0},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":20104,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Neuzeit mit Versp\u00e4tung” i godi\u0161njaka “Secularisation between the Adriatic and the Carpathians”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":20104,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53227","url_meta":{"origin":20104,"position":3},"title":"Gostuju\u0107a predavanja Paula A. Rahea u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Profesor Paul A. Rahe s Hillsdale Collegea u Michiganu (Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave) odr\u017eao je sredinom svibnja 2026. na Hrvatskom institutu za povijest predavanje \"The American Revolution: Historiographical Approaches, Contemporary Directions, and Research Methodologies\", na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje \u201cPost 1945 Reinterpretations of History; Cold War vs. Contemporary US Training\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predavanje-FFZG.jpg?fit=1200%2C766&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":20104,"position":4},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a “Otapanje vladara”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":20104,"position":5},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20104"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20133,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104\/revisions\/20133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}