{"id":20104,"date":"2020-04-06T10:56:19","date_gmt":"2020-04-06T10:56:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20104"},"modified":"2020-04-06T13:27:32","modified_gmt":"2020-04-06T13:27:32","slug":"nedim-zahirovic-o-sposobnostima-profesora-sabotica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 – O sposobnostima “profesora” \u0160aboti\u0107a"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

O sposobnostima “profesora” \u0160aboti\u0107a<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izet \u0160aboti\u0107, redovni profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli,\u00a0 u svome prilogu “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa”, koji je objavljen na ovome portalu, skoro polovicu prostora je posvetio ocjeni znanstvenih sposobnosti “filologa-orijentaliste” Nedima Zahirovi\u0107a. \u0160aboti\u0107, izme\u0111u ostaloga, pi\u0161e da se “filolog-orijentalista” Nedim Zahirovi\u0107 “upustio u za njega veoma slo\u017eenu historijsku problematiku”, prezentirao “elementarno neznanje iz oblasti historije i metodologije historijskih istra\u017eivanja” te da ne mo\u017ee “tuma\u010diti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i spisateljske sposobnosti”.[1]<\/a> \u0160aboti\u0107 krivo ne tvrdi kada me ozna\u010dava kao “filologa-orijentalistu” \u2013 ja sam zaista zavr\u0161io studij orijentalistike na Sveu\u010dili\u0161tu u Pri\u0161tini.\u00a0 Zato mogu vrlo konkretno pomo\u0107i \u0160aboti\u0107u.<\/p>\n

Mustafa Memi\u0107 je u svojoj monografiji Bo\u0161njaci (Muslimani) Crne Gore<\/em>, Sarajevo-Podgorica, 2003, u jednom poglavlju (str. 164-175), obradio doga\u0111aje oko Plava i Gusinja, koji su uslijedili kao posljedica nemirenja lokalnoga stanovni\u0161tva s odlukom Berlinskog kongresa iz 1878. godine da ova dva mjesta pripadnu Crnoj Gori.[2]<\/a> Dvanaest godina poslije pojavljivanja Memi\u0107eve monografije \u0160aboti\u0107 je tako\u0111er pisao o ovim doga\u0111ajima u svome radu pod naslovom “Odluke Berlinskog kongresa u svjetlu gusinjsko-plavske afere (1878-1880)”. \u0160aboti\u0107ev rad je objavljen u \u010dasopisu Historijska misao<\/em> 1 (2015), str. 67-93.[3]<\/a><\/p>\n

Memi\u0107 se na str. 167, podno\u017ena bilje\u0161ka br. 68, poziva na osmanskoga odnosno turskoga povjesni\u010dara S\u00fcleymana K\u00fcl\u00e7ea, a plagiraju\u0107i njegov tekst i \u0160aboti\u0107 na str. 73, podno\u017ena bilje\u0161ka br. 14.<\/p>\n

 <\/p>\n\n\n\n
Memi\u0107, 167: Posebno je ovo kolebanje objasnio istori\u010dar Osmanskog Carstva K\u00fcl\u00e7e koji je, pi\u0161u\u0107i o Ali-begu \u0160abanagi\u0107u, u svojoj istoriji napisao da je \u0160abanagi\u0107 izjavio: “Do sada sam bio podanik<\/em> Osmanske imperije, ali sada nisam vi\u0161e. Brani\u0107u svoju otad\u017ebinu (svoj vatan).<\/em>“68<\/sup><\/p>\n

68) S\u00fclejman K\u00fclce, Osmanli Tarihindndle, n. d, 247, 248, 249.<\/p>\n

 <\/td>\n

\u0160aboti\u0107, 72-73: Navedeno potvr\u0111uje i osmanski histori\u010dar Kulce, koji je o Ali-begu \u0160abanagi\u0107u napisao da je izjavio: \u201eDo sada sam bio podanik Osmanske imperije, ali sada nisam vi\u0161e. Brani\u0107u svoju otad\u017ebinu (svoj vatan).\u201c14<\/sup><\/p>\n

14) Sulejman Kulce, Osmanli Tariindndle, Izmir, 1964, 247-249.<\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n

Citat u Memi\u0107evom tekstu sadr\u017ei pogre\u0161ke. \u0160aboti\u0107, \u017eele\u0107i sebe predstaviti kao znalca turskog jezika i historiografije, plagirao je ovu re\u010denicu (zapravo plagirao je cijeli odjeljak Memi\u0107evog teksta) i preuzeo citat. Svatko tko zna turski jezik, kada pro\u010dita ovaj poplagirani citat (Osmanli Tariindndle<\/em>), slatko \u0107e se nasmijati \u0160aboti\u0107u, redovnom profesoru povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli, koji mo\u017ee “tuma\u010diti historijsku problematiku, koja zahtijeva posebne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i spisateljske sposobnosti”. Citat treba ovako glasiti: S\u00fcleyman K\u00fcl\u00e7e, Osmanl\u0131 Tarihinde Arnavutluk<\/em>, \u0130zmir, 1944, 247-249. Tijekom svoga doktorskoga studija na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du (glavni predmet moga doktorskoga studija bio je Osmanische Geschichte) nau\u010dio sam barem toliko da mogu pravilno napisati citate. Moj savjet “profesoru” \u0160aboti\u0107u: kada plagira tu\u0111e radove neka istra\u017ei u katalozima barem toliko da ne \u010dini ovakove pogre\u0161ke!<\/p>\n

 <\/p>\n

Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=19978<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> https:\/\/de.scribd.com\/doc\/298172334\/Mustafa-Memi\u0107-Bo\u0161njaci-Muslimani-Crne-Gore<\/a><\/p>\n

[3]<\/a> http:\/\/drustvohistoricaratk.com\/attachments\/article\/3\/HISTORIJSKA%20MISAO-1-(2015)online.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20104","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":20104,"position":0},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":20104,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":20104,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20104,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":20104,"position":4},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":20104,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20104"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20133,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20104\/revisions\/20133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}