{"id":20091,"date":"2020-04-04T18:17:36","date_gmt":"2020-04-04T18:17:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20091"},"modified":"2020-04-04T19:06:56","modified_gmt":"2020-04-04T19:06:56","slug":"francesco-piccolo-humorna-epizoda-o-laznim-simptomima-kolere-u-italiji-1970-ih-iz-romana-zelim-biti-kao-drugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20091","title":{"rendered":"Francesco Piccolo, humorna epizoda o la\u017enim simptomima kolere u Italiji 1970-ih (iz romana \u201c\u017delim biti kao drugi\u201d)"},"content":{"rendered":"<p>\u201cKolovoz je bio pri kraju, po\u010dinjalo je doba godine koje sam najvi\u0161e mrzio: svi drugi ve\u0107 su se bili vratili u grad, samo smo mi ostajali na moru jo\u0161 nekoliko tjedana rujna. Igrao sam se sa svojim brati\u0107em Gianlucom na pijesku. Moja majka i moje tete su, kad god bi bile zajedno, razgovarale povi\u0161enim tonom, odaju\u0107i dojam da su zbog ne\u010dega zabrinute, no ovog puta izgledale su jo\u0161 uzrujanije \u2013 pokazivale su jedna drugoj ne\u0161to u novinama, govore\u0107i: i \u0161to \u0107emo sad.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>Moja je teta primijetila da smo se ukipili i obratila nam se: jeste li razumjeli? Morate biti oprezni, ovo je opasno. Zatim su po\u010dele govoriti kako vi\u0161e ne\u0107e jesti dagnje, ali kako smo ih neki dan jeli, pa se bacile na ra\u010dunanje. Zaklju\u010dile su: smrt je na vratima. I nekoliko su puta ponovile, neobi\u010dno nehajno, rije\u010d koja je sijala u\u017eas, no o\u010digledno ne dovoljno da je nastave ponavljati. Kolera, govorile su.<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>Vibrion. To je bila ta rije\u010d. Dotada nije postojala, mogao sam pro\u017eivjeti \u010ditav \u017eivot i nikad je ne izgovoriti. Vibrion. Patogena bakterija. Vrlo agresivna. Uvu\u010de se u tanko crijevo i potpuno mu uni\u0161ti epitel. Ali nisu mi to tako objasnili. Svi su izgovarali tu rije\u010d, kolera; ali i iz ono malo \u0161to su mi rekli zaklju\u010dio sam da zna\u0161 da ima\u0161 koleru jer te \u017eeludac jako boli, neizdr\u017eivo, i zatim mora\u0161 u toalet i iz tebe izleti ne\u0161to bijelo. Ba\u0161 tako; bijelo. I taj bijeli proljev te spopadne vi\u0161e puta dnevno, \u010dak i deset ili petnaest. Na kraju iz tebe izlazi samo voda, niti to ne mo\u017ee\u0161 zadr\u017eati. I na kraju umre\u0161 jer vi\u0161e nema\u0161 vode u tijelu. Od dehidracije, govorili su. Na televiziji su o tome pri\u010dali bez prestanka, potencijalnih slu\u010dajeva bilo je sve vi\u0161e, strah u ku\u0107i i izvan nje sve je vi\u0161e izmicao kontroli. Nismo se bavili ni\u010dim drugim; svi ostali dijelovi \u017eivota bili su zanemareni, ni\u0161ta vi\u0161e nije bilo va\u017eno \u2013 raditi ili ne raditi, kupiti mlijeko, iza\u0107i u \u0161etnju. (&#8230;) Vodu iz slavine, govorili su, ne smijemo piti. Nismo smjeli jesti sirovo vo\u0107e i povr\u0107e. Prestali smo jesti i sve vrste ribe, ne samo morske plodove. Za kuhanje tjestenine ili kave koristili smo mineralnu vodu.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>U sebi sam umirao od straha. Taj me bijeli proljev pla\u0161io do kosti, sve nas je pla\u0161io. Mislim da je tako bilo i drugima, iako se nikad nisam usudio pitati, ali mislim da je odlazak na tolatet sada bio druga\u010diji nego prije: sjedao bih zadr\u017eavaju\u0107i dah. Ne bih se previ\u0161e naprezao i spu\u0161tao bih glavu me\u0111u koljena da provjerim. I svakoga bi dana sve bilo u redu: ni\u0161ta bijelo, ni\u0161ta teku\u0107e. Nemam koleru. Zasad. A tada je stiglo ono poslijepodne u kinu. (\u2026) Bilo je mra\u010dno. Sjedio sam, nogu opru\u017eenih na ogradi, i u jednom sam trenu osjetio sna\u017enu bol u \u017eelucu. Jasnu, razornu, kratku. (&#8230;) Bio sam prestra\u0161en, ali ne i iznena\u0111en. Djelomi\u010dno sam ovo i o\u010dekivao: ta se pri\u010da o koleri ticala i nas, ticala se i mene.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>Dakle, bio sam svjestan jedne jedine stvari: jasne i zapravo jednostavne: umirem. Slu\u010dajeva kolere ionako je bilo sve vi\u0161e, rasla je bojazan da \u0107e prerasti u epidemiju, grad je \u010distio septi\u010dke jame i svaki se kutak dezinficirao; jeli smo tjesteninu kuhanu u mineralnoj vodi, no mo\u017eda je tog puta, mo\u017eda samo taj jedan put moja majka koristila vodu iz slavine, ili je mo\u017eda pogrije\u0161ila \u0161to me nije prala limunom \u2013 gre\u0161ka je sigurno negdje po\u010dinjena i nisam znao ni gdje, ni koja, niti sam znao uklju\u010duje li druge; mo\u017eda umiremo svi, ja u kinu, moj otac u banci, moja majka i njezine sestre i moja bra\u0107a doma.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>Od kina do ku\u0107e morao sam prije\u0107i nekoliko stotina metara. Pretr\u010dao sam, jer doista vi\u0161e nisam mogao izdr\u017eati. (\u2026) Tad sam ve\u0107 bio onkraj strpljenja; bio sam pomiren sa sudbinom koja me \u010dekala; morao sam i \u017eelio sjesti na toalet, izbaciti iz sebe ono bijelo \u0161to mi je klju\u010dalo u \u017eelucu i mu\u010dilo mi crijeva. (\u2026) U\u0161ao sam u toalet i zaklju\u010dao se. (\u2026) Spustio sam hla\u010de i sjeo na toalet. (\u2026) Jo\u0161 jedno pra\u017enjenje, duga\u010dko i sna\u017eno, pra\u0107eno ledenim znojem. I naposljetku sam ra\u0161irio noge i pogledao. Nigdje ni\u010deg bijelog.<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>Kao i svaki put kad bismo se vratili sa praznika, mama nam je dala laksativ. (\u2026) Tako je pro\u0161le godine otkrila mo\u0107an laksativ pod nazivom Guttalax, koji je bio teku\u0107 i ulila nam potajno nekoliko kapi u mlijeko. Bila je \u010dvrsto uvjerena da se po povratku sa praznika crijeva moraju i\u0161\u010distiti za novo godi\u0161nje doba. (\u2026) Kad me \u017eeludac zabolio u kinu, nije mi na pamet palo da mi je majka ulila Guttalax u mlijeko, ali i da jest, bio bih odbacio tu pomisao, jer bih zaklju\u010dio: moja mama ne mo\u017ee biti toliko blesava da nam u trenutku kad svi strepimo od kolere \u010disti crijeva laksativom. Pogotovo a da mi prije toga ne ka\u017ee. A ipak je napravila to\u010dno to. I kad me zagrlila tog poslijepodneva, jednostavno mi je rekla \u2013 nakon smijanja \u2013 da nije niti pomislila na koleru. A ja sam morao priznati da nisam niti pomislio na Guttalax.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Francesco Piccolo, <strong><em>\u017delim biti kao drugi<\/em><\/strong>, prevela s talijanskog Ira Martinovi\u0107, Zagreb: Hena com, 2015, str. 14-25. Naslov izvornika <em>Il desiderio di essere come tutti<\/em> (2013). Roman je nagra\u0111en najzna\u010dajnijom talijanskom knji\u017eevnom nagradom <em>Strega<\/em> za 2014. godinu. Op\u0161irnije na poveznici: <a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/zelim-biti-kao-drugi\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/zelim-biti-kao-drugi<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20092,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/piccolo_ovitak.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":20091,"position":0},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":20091,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":20091,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":20091,"position":3},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":20091,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20091,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20091"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20103,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20091\/revisions\/20103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}