{"id":2009,"date":"2016-11-07T23:00:05","date_gmt":"2016-11-07T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2009"},"modified":"2016-11-07T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-07T23:00:05","slug":"andelko-vlasic-prikaz-knjige-luka-jakopcic-divljina-s-pecatom-socioekoloski-sustav-brodske-posavine-u-18-stoljecu-slavonski-brod-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2009","title":{"rendered":"An\u0111elko Vla\u0161i\u0107 – Prikaz knjige – Luka Jakop\u010di\u0107, “Divljina s pe\u010datom. Socioekolo\u0161ki sustav brodske Posavine u 18. stolje\u0107u”, Slavonski Brod 2016."},"content":{"rendered":"

<\/font>
<\/font><\/span><\/b><\/p>\n

Luka Jakop\u010di\u0107, Divljina s pe\u010datom. Socioekolo\u0161ki sustav brodske Posavine u 18. stolje\u0107u<\/i>, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod 2016, 346 str.<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n

Plodna izdava\u010dka aktivnost Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu oboga\u0107ena je knjigom mladog povjesni\u010dara Luke Jakop\u010di\u0107a (Vara\u017edin, 1989.) koji vodi privatnu agenciju za savjetovanje u kulturi i ruralnom razvoju (Recider projekt). Rijetka je pojava da izdava\u010d odlu\u010di objaviti diplomski rad nekog neafirmiranog autora, a o tome je upravo rije\u010d u slu\u010daju ove knjige: radi se o neznatno izmijenjenoj verziji Jakop\u010di\u0107eva diplomskog rada obranjenog 2014. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (\u201eRijeka Sava i proturje\u010dja habsbur\u0161ke imperijalne periferije u 18. stolje\u0107u\u201c). Izdava\u010d je opravdano odlu\u010dio da je studija dovoljno kvalitetna da se objavi u obliku knjige. U \u201ePredgovoru\u201c (str. 9-11) je nazna\u010deno da je tema knjige uloga rijeke Save u dru\u0161tvenom sustavu brodske Posavine u 18. stolje\u0107u, otkuda dolazi socioekolo\u0161ki aspekt istaknut u naslovu. Preciznije, istra\u017een je prostor aluvijalne nizine dvaju lukova Save sa zapadne i isto\u010dne strane Slavonskog Broda. Teorijski okvir knjige \u010dine povijest okoli\u0161a, Lefebvreov koncept prostora i postavke \u0161kole analista, a shodno s time se u studiji promatra dugotrajni razvoj ekohistorijske funkcije Save u kontekstu komunikacije izme\u0111u panonske nizine i Dinarida. Figura u naslovu obja\u0161njena je time da su svi antropizacijski zahvati onovremenih austrijskih vlasti predstavljali tek pe\u010dat, odnosno povr\u0161ni utjecaj na okoli\u0161 brodske Posavine i \u010ditave Slavonije 18. stolje\u0107a.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U odjeljku \u201eIdejni okvir\u201c (str. 13-18) autor ustvr\u0111uje da valjana ekohistorijska analiza mora biti sveobuhvatna, deantropizirana (li\u0161ena \u010dovjeka kao njezina sredi\u0161ta), transepohalna (s ura\u010dunatim dugim trajanjem, u ovom slu\u010daju rijeke Save) i transdisciplinarna, a te je principe autor poku\u0161ao provesti u ovoj studiji. U poglavlju \u201eUvod\u201c (str. 19-27) postavlja se istra\u017eiva\u010dko pitanje, a to je koliko se socioekolo\u0161ki sustav brodske Posavine 18. stolje\u0107a mijenjao kroz te\u017enju za stvaranjem \u201esocijalnodiscipliniranog, komunikacijski integriranog i okoli\u0161no antropiziranog prostora\u201c (str. 23). Prisavska je nizina kroz povijest uvijek bila pod enormnim utjecajem rijeke, a blizina granice i proizlaze\u0107e prekograni\u010dne perspektive istra\u017eivanja bile su povod za odabir ba\u0161 tog prostora za temu knjige.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eSava, temeljna odrednica prostora analize\u201c (str. 29-40) autor smje\u0161ta Savu u njezin regionalni okvir i opisuje dosada\u0161nji znanstveni interes za tu rijeku u dr\u017eavama kroz koje ona protje\u010de. Iz navedenog se mo\u017ee zaklju\u010diti (bez iznena\u0111enja) da je interes za prou\u010davanje Save najve\u0107i u regionalnoj slavonskoj historiografiji, odnosno me\u0111u istra\u017eiva\u010dima spomenute Podru\u017enice u Slavonskom Brodu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eKorijeni i dosezi tradicije: socioekolo\u0161ki sustav brodske Posavine oko godine 1700.\u201c (str. 41-80) prikazan je prijelaz iz 17. u 18. stolje\u0107e s prili\u010dno op\u0161irnim opisom socioekolo\u0161ke situacije u brodskoj Posavini u osmanskom periodu s ciljem nazna\u010divanja sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u razvojnih procesa u prostoru kasnije osmanske i austrijske brodske Posavine, odnosno procesa koji su se nastavili bez obzira na promjenu re\u017eima i ratnu destrukciju. Autor kao bitnu odrednicu osmanskog razdoblja nazna\u010duje vla\u0161ko transhumantno sto\u010darstvo, koje \u0107e \u201ekao skup autonomnih prostornih praksi, nereflektiranih slu\u017ebenim reprezentacijama prostora (npr. formalnim razgrani\u010denjima), funkcionirati kao sredstvo elementarnog, egzistencijalnog dijaloga izme\u0111u povijesnih regija (peri)panonskog i dinarskog dijela savskog porje\u010dja.\u201c (str. 44) Vla\u0161ko stanovni\u0161tvo osmanske Slavonije imalo je ulogu prido\u0161lica \u201ekoji prelaze na zemljoradnju i privode agrikulturi nove, neiscrpljene povr\u0161ine zemlje\u201c, \u010dime su \u010dinili \u201ebitan preduvjet rasta proizvodnje u uvjetima ekstenzivnog agrara, a time i op\u0107enitog demografskog i dru\u0161tvenog razvoja\u201c (str. 52). Rat od 1683. do 1699. uni\u0161tio je dru\u0161tveno-gospodarski ustroj prosperitetne pokrajine i uzrokovao golem gubitak stanovni\u0161tva. Izostanak utjecaja na stanje slavonskih \u0161uma u spomenutom ratnom razdoblju ostavio je dovoljno vremena da se petnaestak godina kasnije stvori predod\u017eba o neure\u0111enoj slavonskoj divljini. Ona je djelomice bila argument za deforestaciju, koja je tijekom ve\u0107eg dijela 18. stolje\u0107a bila na po\u010detnoj razini: deforestacijski pritisak odrazio se tek na ponekim dostupnijim i strate\u0161ki va\u017enijim podru\u010djima, npr. posavskim i podravskim ravni\u010darskim krajevima. Autor zatim stavlja prostor brodske Posavine u op\u0107i politi\u010dki kontekst Europe kraja 17. stolje\u0107a i ustvr\u0111uje da je austrijska vlast u potrazi za iskoristivim kapitalom kroz provo\u0111enje komorskog popisa 1698. krenula u procjenu vrijednosti premo\u0107no ruralne Slavonije za svoje budu\u0107e dr\u017eavne pothvate, u isto vrijeme \u017eele\u0107i disciplinirati tu \u201edivlju\u201c pokrajinu. Vrlo kvalitetno ura\u0111eno habsbur\u0161ko-osmansko razgrani\u010denje 1699. daje novo zna\u010denje Savi, koja od unutarnje rijeke ponovo postaje granica u okviru naznaka uspostavljanja budu\u0107e Vojne granice. <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eNadovezivanje ili nedoraslost? Socioekolo\u0161ki sustav brodske Posavine 1700.-1740.\u201c (str. 81-109) opisana je uspostava Vojne granice 1702. i nazna\u010dene su njezine glavne odrednice, me\u0111u kojima va\u017enu ulogu \u010dini veoma slaba napu\u010denost, zbog koje je bilo te\u0161ko obra\u0111ivati neobra\u0111ene povr\u0161ine i odra\u0111ivati grani\u010darske obaveze. Svejedno su austrijske ambicije antropizacije okoli\u0161a Granice bile ogromne i krenulo se s kr\u010denjem \u0161uma, kultiviranjem zemlje, u\u0161oravanjem sela itd. U prvoj polovici 18. stolje\u0107a zemlji\u0161no-agrarna struktura i dalje je ostala ekstenzivna i bez novih institucionalnih mjera. Slavonija i jugoistok Monarhije nisu mogli u\u017eivati u blagodatima jedinstvenoga protokapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta jer su sredi\u0161nji dr\u017eavni prostori imali primat. Mirovni i trgovinski Po\u017eareva\u010dki ugovori 1718. ukazuju na va\u017enost razvijanja trgovinske razmjene s Osmanskim Carstvom, a za Posavinu je najbitnija promjena bila po\u010detak prometnog iskori\u0161tavanja Save i prekosavskog 10-kilometarskog koridora dobivenog Po\u017eareva\u010dkim mirom, iako je slavonska strana Save i dalje ostala generalno neiskori\u0161ten prostor. Grani\u010darske obaveze stalno su rasle i uvelike su ovisile o privatnim interesima nadre\u0111enih \u010dasnika koji su grani\u010dare otvoreno eksploatirali; obaveze i porezi civilnog stanovni\u0161tva, me\u0111utim, bili su mnogo te\u017ei.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201eParadigmatski izrazi socioekolo\u0161kog sustava brodske Posavine u 18. stolje\u0107u\u201c (str. 111-158) opisuje se imigracijsko pove\u0107anje stanovni\u0161tva brodske Posavine u drugoj tre\u0107ini 18. stolje\u0107a. Sava od unutarnje opet postaje grani\u010dnom rijekom nakon Beogradskog mira 1739. Autor uspore\u0111uje poplave u Posavini u 18. stolje\u0107u s poplavama 2014. i opisuje promjene \u0161to ih je unijela borba protiv poplava i proizlaze\u0107a gradnja savskih nasipa u \u017eivot lokalnog stanovni\u0161tva. Pokazalo se da bez \u0161irih meliorizacijskih zahvata nasipi nisu mogli posti\u0107i dugoro\u010dnu pouzdanost, pogotovo zato \u0161to su izgra\u0111eni samo na pojedinim lokacijama uz rijeku \u2013 tako su posavski predjeli zapadno od Slavonskog Broda dobili cjelovit nasip tek pedesetak godina nakon isto\u010dnih predjela. Sustavna izgradnja nasipa 1780-ih godina proiza\u0161la je i iz potrebe za poja\u010davanjem uvjeta plovidbe Savom u korist rije\u010dnog tranzita robe. Autor je zatim obradio klimatske zna\u010dajke posavskog prostora u 18. stolje\u0107u povezuju\u0107i ih s konceptom \u201emalog ledenog doba\u201c i zaklju\u010dio da ih je karakterizirala umjerenost i izra\u017eenost svakog od godi\u0161njih doba. Tijekom 18. stolje\u0107a Slavonija je patila od komunikacijske paraliziranosti uslijed pojave trajnijih ki\u0161ovitih razdoblja. Sava kao prometnica dobivala je na va\u017enosti s idejom o eksploataciji velikih rijeka i povezivanju jadranskih luka s ugarskom i balkanskom unutra\u0161njo\u0161\u0107u. Uvi\u0111anje prednosti plovidbe rijekama rezultirala je intenzivnom uspostavom dr\u017eavnih tijela namijenjenih unapre\u0111enju rije\u010dne plovidbe, ali je prometno stanje na Savi jo\u0161 i krajem 18. stolje\u0107a bilo tegobno. Hidrotehni\u010dki radovi na Savi 1780-ih godina pokazali su da su \u201edemografski potencijali Granice u tom trenutku jo\u0161 uvijek bili daleko od mogu\u0107nosti kriti\u010dne razine antropogenog ovladavanja Savom\u201c (str. 153). Posavina je i dalje bila ograni\u010dena primitivnom agrarnom privredom, a jedino \u0161to se osjetno poja\u010dalo bio je izvoz drvne gra\u0111e od kraja 1780-ih.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju \u201ePrema stanju ‘divljine s pe\u010datom’: socijalizacija prostora brodske Posavine u drugoj polovici 18. stolje\u0107a\u201c (str. 159-229) govori se o procesu konfesionalizacije brodske Posavine s ciljem discipliniranja prostora, koje se o\u010ditovalo u \u0161irenju mre\u017ea \u017eupa i izgradnji crkvenih objekata. Taj je proces bio spor i \u201etek \u0107e kraj stolje\u0107a donijeti gu\u0161\u0107e premre\u017eavanje prostora brodske Posavine \u017eupnom organizacijom\u201c (str. 168). Uspostava jedinstvenoga sanitarnog kordona za za\u0161titu od kuge uzdu\u017e austrijsko-osmanske granice od Jadrana do Karpata bio je veli\u010danstven poduhvat, a njegova uspostava pokazala je kroz praksu gusto kontroliranih grani\u010dnih prijelaza da je gospodarska razmjena izme\u0111u habsbur\u0161ke i osmanske dr\u017eave u tom razdoblju bila vrlo skromna. Sredinom 18. stolje\u0107a Slavonska je granica ve\u0107 dobrano bila \u201eustrojena kao precizno delimitiran, pseudo-dr\u017eavni prostor, obilje\u017een vojno-birokratskom upravnom hijerarhijom koja ga je nastojala kapilarno proizvoditi i reproducirati kao veliku agrarnu i autarki\u010dnu vojarnu.\u201c (str. 191) Zato je za\u010dudno da je vlastima trebalo dugo vremena da \u201ediscipliniraju\u201c razbojni\u0161tvo diljem pokrajine, tragovi kojih \u0107e ostati vidljivi i u narednom razdoblju. U\u0161oravanje posavskih sela, koje je bilo najdinami\u010dnije od kraja 1760-ih do polovice 1780-ih godina, trajalo je vrlo sporo za svako pojedino selo, ponegdje i tijekom vi\u0161e desetlje\u0107a. Jozefinske zemlji\u0161ne izmjere 1780-ih godina bile su \u201eambiciozne projekcije budu\u0107nosti, u kojoj je sva zemlja trebala biti maksimalno i na transparentan na\u010din iskori\u0161tena.\u201c (str. 214) \u0160to se ti\u010de kr\u010denja \u0161uma, autor zaklju\u010duje da su ona poduzimana \u201enakon ve\u0107ih demografskih kontrakcija sredinom 16., krajem 17., pa dijelom i sredinom 18. stolje\u0107a\u201c (str. 215). Autor ustvr\u0111uje i da sve do po\u010detka 19. stolje\u0107a nije bilo dovoljno radno sposobnog stanovni\u0161tva, tehni\u010dkih preduvjeta i ekonomskih poticaja za sna\u017eniju eksploataciju slavonskih \u0161uma, osim na ranije spomenutim pristupa\u010dnijim zonama. Rast slavonskog agrara oko 1800. proizlazio je ponajprije iz kvantitativnih metoda: porasta stanovni\u0161tva, sto\u010dnog fonda i oranica. \u201eKvantitetu kakvu je moglo generirati grani\u010darsko dru\u0161tvo (\u2026) plodne su i prostrane zemlje poput Slavonije i Srijema i dalje s lako\u0107om upijale, onemogu\u0107avaju\u0107i joj da se koncentrira i preto\u010di u kvalitetu.\u201c (str. 219-220) Modernizacijske te\u017enje nisu bile dovoljno sna\u017ene da discipliniraju Slavoniju, ali su polo\u017eile temelje sustava koji \u0107e vrhunac do\u017eivjeti u 19. stolje\u0107u.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U \u201eZaklju\u010dku\u201c (str. 231-234) se autor pozvao na tezu s po\u010detka knjige, o potrebi pisanja ekohistorije na principima interkontekstualnosti i interdisciplinarnosti. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da je ovo djelo uspjelo u tome smislu, jer se navedene odlike mogu prona\u0107i posvuda u studiji. Autor najprije sustavno prikazuje \u0161iri europski i habsbur\u0161ki kontekst, a zatim uredno prelazi na hrvatski i slavonski kontekst i lokalnu problematiku. U knjizi se u svakom poglavlju mo\u017ee prona\u0107i pregr\u0161t kvalitetnih i raznovrsnih tablica, karata, izra\u010duna i pronicljivih pretpostavki. Vidljiva je autorova teorijska potkovanost i ve\u0107 izgra\u0111en, pitak stil. Kao negativna strana knjige, me\u0111utim, mo\u017ee se navesti autorova navada da na pojedinim mjestima figurativnom izra\u017eavanju podre\u0111uje argumentaciju i tako zamagljuje smisao iskaza. Bez obzira na to, ova je knjiga kvalitetan doprinos hrvatskoj i slavonskoj povijesti okoli\u0161a i nadam se da \u0107e poslu\u017eiti kao poticaj za pisanje sli\u010dnih studija o drugim hrvatskim krajevima.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U knjizi se jo\u0161 nalazi zaklju\u010dak na engleskom jeziku (\u201eSummary\u201c, str. 235-236), \u201eVizualni prilozi\u201c (str. 237-286), \u201eOstali prilozi\u201c (str. 287-304), \u201eIzvori i literatura\u201c (str. 305-330), \u201eKazalo osobnih imena\u201c (str. 331-338) i \u201eKazalo geografskih pojmova\u201c (str. 339-346).<\/font><\/span>
<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

An\u0111elko Vla\u0161i\u0107<\/font><\/span><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font>
<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2009","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":2009,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2009,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2009,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2009,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":2009,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2009,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2009"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2009\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}