{"id":20084,"date":"2020-04-04T18:11:42","date_gmt":"2020-04-04T18:11:42","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20084"},"modified":"2020-04-04T18:11:42","modified_gmt":"2020-04-04T18:11:42","slug":"dario-fo-povijesni-roman-papina-kci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20084","title":{"rendered":"Dario Fo, povijesni roman \u201cPapina k\u0107i\u201d"},"content":{"rendered":"

Papina k\u0107i <\/em>prvi je roman velikoga talijanskog dramskog pisca, kazali\u0161tarca i politi\u010dkog aktivista, nobelovca Darija Foa. Njime je, uz roman Kristina \u0160vedska <\/em>(Naklada Ljevak, 2018.), Fo napravio zaokret prema fikcionalnoj prozi i pozabavio se \u017eivotom dviju utjecajnih \u017eena zapadne kulture. Papina k\u0107i<\/em> bavi se rehabilitacijom lika i djela Lucrezije Borgie, istaknute \u010dlanice mo\u0107ne talijanske obitelji koja je dala, me\u0111u ostalim, i dvojicu papa. Opsegom nevelik, roman voluminoznost zadobiva bogatstvom povijesnih referenci i zaigranim varijacijama izraza koje se kre\u0107u od ironije do groteske, od visokoparnoga teatralnog diskursa do razgovornog stila.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor kao na velikoj kazali\u0161noj pozornici, u teatru svijeta, vrti bezbroj imena, titula, premre\u017eenih loza, prikazuje bezbroj politi\u010dkih i dru\u0161tvenih interesa, sukoba i bitaka, i sve to \u010dini isprepli\u0107u\u0107i povijesno, biografsko i izma\u0161tano te mije\u0161aju\u0107i elipti\u010dne skokove, detaljizirane sitne epizode i lepr\u0161ave dijalo\u0161ke prizore, koji odi\u0161u nepatvorenim kazali\u0161nim majstorstvom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Fo kazuisti\u010dkom virtuozno\u0161\u0107u Lucreziju Borgiu osloba\u0111a uvrije\u017eenih stereotipa incestuoznosti, nasilja i politi\u010dkoga zlosilja, kojim se ina\u010de kitilo ne samo njezinu obitelj nego i nju, te je pozicionira kao \u017ertvu obiteljskih politi\u010dkih igara, ali i kao lijepu, plemenitu i obrazovanu \u017eenu, koja je, kao dijete renesanse, bila velika zagovornica i promicateljica umjetnosti i kulture.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eFo u ovom romanu otkriva Lucrezijinu ljudskost osloba\u0111aju\u0107i je stereotipa razuzdane, incestuozne \u017eene i stavljaju\u0107i je u pravi povijesni kontekst i u svakodnevni \u017eivot.\u201d<\/em><\/p>\n

\u2013 <\/em>Huffington Post (Italija)<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLucrezia Borgia o\u010darala je Darija Foa, koji svoje odu\u0161evljenje izra\u017eava vragolastim, znala\u010dkim humorom usmjerenim prema \u010ditatelju… Njegova Lucrezia vi\u0161e je fatalna \u017eena nego incestuozna trova\u010dica.\u201d<\/p>\n

\u2013 KIRKUS REVIEWS<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eStvaraju\u0107i duhovite i skandalozne interakcije i \u017eivahan dijalog, Dario Fo o\u017eivio je zloglasnu Lucreziju Borgiu. Izdvojio ju je iz konteksta koji ju je svodio na ulogu puke \u017ertve ili zle zavodnice i konstruirao uvjerljivu i komi\u010dnu pri\u010du koja ironi\u010dno komentira lakrdije (ili ubojite sheme) obitelji Borgia.\u201d<\/p>\n

\u2013 WORLD LITERATURE TODAY<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eFo je vrsta srednjovjekovne dvorske lude koja zabavno opisuje mnoge vrline velike dame renesanse, Lucrezije Borgie.\u201d<\/p>\n

\u2013 EL PA\u00cdS (\u0160PANJOLSKA)<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eDario Fo preuzima sliku koja nam je bila zadana jo\u0161 od Fordova komada \u0160teta \u0161to je bludnica<\/em>, preko Hugoove drame Lucrezia Borgia<\/em>, pa do mno\u0161tva recentnih popularnih biografija\u2026 i potpuno je izokre\u0107e.\u201d<\/p>\n

\u2013 LA REPUBBLICA (ITALIJA)<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Fo<\/strong> (1926. \u2013 2016.) bio je cijenjen talijanski dramski pisac, romanopisac, scenograf, redatelj, glumac, slikar i politi\u010dki aktivist. Dobitnik je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 1997. godine. \u0160ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a povezuje se s borbenom ljevicom, a 1968. napu\u0161ta slu\u017ebene kazali\u0161ne institucije, kako bi osnovao dru\u017einu \u201eNova scena\u201c (Nuova Scena), koja obnavlja tradiciju pu\u010dkoga teatra. Sedamdesetih godina osniva kazali\u0161nu komunu, s kojom provodi projekt anga\u017eiranog teatra, uklju\u010duju\u0107i iskustva srednjovjekovnih misterija, komedije dell\u2019arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika. Autor je osamdesetak kazali\u0161nih djela, od kojih su najpoznatija Smije\u0161ni misterij (1969.), Slu\u010dajna smrt jednog anarhista (1970.), Bum, bum! Tko je? Policija! (1972.) i Ne\u0107emo platiti, ne\u0107emo platiti! (1974.). Potkraj \u017eivota zavr\u0161io je i dvije hvaljene romansirane biografije o \u017eenama koje su obilje\u017eile povijest: uz roman o Kristini \u0160vedskoj (Quasi per caso una donna: Cristina di Svezia, 2017.), koji mo\u017eete \u010ditati na hrvatskom jeziku u prijevodu Ite Kova\u010d, napisao je i djelo La Figlia del Papa (Papina k\u0107i, 2014.) u kojem je glavna junakinja Lucrezia Borgia. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dario Fo<\/p>\n

Papina k\u0107i<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Naklada Ljevak<\/p>\n

Broj stranica: 247<\/p>\n

Godina izdanja: 2020<\/p>\n

Prevoditeljica: Ita Kova\u010d<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/povijesni-roman\/24312-papina-kci.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20085,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-20084","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/papina-kci.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54862","url_meta":{"origin":20084,"position":0},"title":"Jukka M. Heikkil\u00e4, “Antigon, bo\u017eji sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nuori Aleksis 2001. \u201eHeikkil\u00e4 pri\u010da uvjerljivu i zanimljivu pri\u010du o staroj Gr\u010dkoj. On to\u010dno i \u017eivopisno prikazuje obi\u010daje i dru\u0161tvo tog vremena povezuju\u0107i sudbine pojedinih ljudi s povijesnim doga\u0111ajima\u2026 pokazuje da je mogu\u0107e napisati zanimljiv i uzbudljiv povijesni roman.\u201d \u2014 \u017eiri knji\u017eevne nagrade Nuori Aleksis Povijesni roman finskog autora Jukke\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/antigon_2.jpg?fit=1200%2C690&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":20084,"position":1},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":20084,"position":2},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, “\u017digice”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":20084,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":20084,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":20084,"position":5},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20084"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20084\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20086,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20084\/revisions\/20086"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20085"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}