{"id":2008,"date":"2016-11-01T23:00:05","date_gmt":"2016-11-01T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2008"},"modified":"2016-11-01T23:00:05","modified_gmt":"2016-11-01T23:00:05","slug":"lucija-baksic-osvrt-na-knjigu-michael-antolovic-prir-intelektualna-autobiografija-i-historijska-antropologija-arona-gurevica-zagreb-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2008","title":{"rendered":"Lucija Bak\u0161i\u0107 – Osvrt na knjigu – Michael Antolovi\u0107 (prir.), “Intelektualna autobiografija i historijska antropologija Arona Gurevi\u010da”, Zagreb 2015."},"content":{"rendered":"

Michael Antolovi\u0107 (prir.), Intelektualna autobiografija i historijska antropologija Arona Gurevi\u010da<\/i>, Dijalog s povodom 8, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb 2015, 165 str.<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n

Malo je povjesni\u010darki i povjesni\u010dara sposobno suo\u010diti se s vlastitim neznanjem i ograni\u010denjima koje im name\u0107e struka unutar koje djeluju, a jo\u0161 ih je manje \u017eeljno uputiti ili prihvatiti (dobronamjernu) kritiku svojstvenu autorefleksivnosti i \u017eelji za u\u010denjem, bilo da ona dolazi iznutra (znanstvenog ja<\/i>) ili pak izvana (akademske zajednice u kojoj se pojedinac afirmira). Aron Gurevi\u010d, \u010dini se, odstupa od takve navike, uporno se pribli\u017eavaju\u0107i idealu dobroga znanstvenika i proku\u0161anog \u010dovjeka bogatog \u017eivotnog iskustva. O tome, izme\u0111u ostalog, govori knjiga Intelektualna autobiografija i historijska antropologija Arona Gurevi\u010da<\/i> koja je 2015. godine objavljena kao 8. svezak biblioteke Dijalog s povodom Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Gurevi\u010deve tekstove, odnosno, op\u0161irnije eseje, priredio je i preveo Michael Antolovi\u0107, pobrinuv\u0161i se da pravilnu strukturu Gurevi\u010devih osobnih izlaganja prekine tek razgovor Yelene Mazour \u2013 Matusevich s njime o pisanju srednjovjekovne povijesti.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Razmi\u0161ljaju\u0107i o pro\u010ditanome, stalno mi se nametala misao o raznolikoj percepciji, ali i prihva\u0107anju u\u010denja \u201e\u0161kole\u201c Anala<\/i> kada su u pitanju istra\u017eiva\u010di i njihove sredine koje su geografski i politi\u010dki udaljene od ishodi\u0161ne Francuske. Gurevi\u010d je medievist (zamalo bizantolog), a njegovo je inicijalno podru\u010dje specijalizacije skandinavska povijest srednjega vijeka, \u0161to je zatim pro\u0161irio na op\u0107u sliku srednjovjekovne kulture. Me\u0111utim, posao mu ote\u017eava Staljinova vladavina i vulgarni marksizam \u010dija klasna borba dijalekti\u010dki obuhva\u0107a povijest do najbizarnijih detalja kroz ustaljenu matricu baza <\/i>\u2013 nadgradnja<\/i>. Osim zatvorenog dru\u0161tva i kolega koji uglavnom svoje radove ne bojaju tek izvana jugoslavenski crveno (u skladu s navodnom uputom \u201epi\u0161ite isto kao i prije, samo malo prebojite crveno\u201d), ve\u0107 ih zaista crveno produciraju, Gurevi\u010d je i asimilirani \u017didov. Iskusiv\u0161i pljusku antisemitizma pri upisu na poslijediplomski studij i poku\u0161aju zaposlenja, Gurevi\u010d je uz malo neobja\u0161njive sre\u0107e ipak uspio odr\u017eati svoj znanstveni status, gledaju\u0107i svakodnevicu pone\u0161to inventivnijim o\u010dima.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

U jednom \u201eposve druga\u010dijem hladnom mjestu\u201c, kako sam isti\u010de, divio se svojim zapadnim kolegama Georgesu Dubyju, Jacquesu Le Goffu, Philippeu Ari\u00e8su, Lucienu Febvreu, Marcu Blochu i ostalima, istovremeno s njima polemiziraju\u0107i i razmjenjuju\u0107i razli\u010dite ideje o prou\u010davanju povijesti. Nastoje\u0107i od sebe odbiti odiozni marksizam kao jedinu metodu prou\u010davanja (gledaju\u0107i u Marxu filozofa \u010dija znanstvena metoda nikada nije trebala postati dogmom, nego jednim od mogu\u0107ih u\u010denja \u2013 silno zamjeraju\u0107i Dubyju na njegovom marksizmu) te ujedno inspiriran zavi\u0161\u0107u prema \u201estaroj gardi\u201c ruskih znanstvenika koji su imali priliku iskusiti znanost prije Revolucije, Gurevi\u010d se pribli\u017eava ideji historije kakvu poznajemo (ili bismo trebali poznavati) danas: kao otvorenu disciplinu koja ne gubi svjesnost o sebi te koja samu sebe u razli\u010ditosti naspram Drugog<\/i> uvijek iznova konstituira. 
<\/span><\/span><\/p>\n


<\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Nekoliko je razloga upisanih u Gurevi\u010deve eseje zbog kojih smatram da ga ne mo\u017eemo u potpunosti odrediti kao analista<\/i>, ve\u0107 istra\u017eiva\u010da inventivna pristupa povijesti koji kao po\u0161tovatelj i pratitelj Anala<\/i>, inspiriran polemikom s njezinim sljedbenicima, uspostavlja originalne hipoteze unutar specifi\u010dnog konteksta u kojemu stvara. Prije svega to se odnosi na kritiku u\u010denja Mihaila Bahtina. Bahtinove postavke o karnevalu<\/i> i narodnoj kulturi<\/i> Gurevi\u010d modificira dr\u017ee\u0107i da je Bahtin bio zaveden naslje\u0111em simpatiziraju\u0107eg odnosa prema narodu\/puku kod Tolstoja i Dostojevskog, dok probleme koje donosi isticanje zasebne narodne kulture<\/i> Gurevi\u010d odbacuje u korist shva\u0107anja jedne srednjovjekovne kulture u sebi podijeljene na dva me\u0111usobno povezana sloja \u2013 visoki i donji. Ipak, Bahtinov pojam chronotoposa<\/i> Gurevi\u010d dodatno raslojava na vrijeme (chronos<\/i>) i prostor (topos<\/i>), \u017eele\u0107i time postaviti model za vlastito istra\u017eivanje skandinavske kulture (konkretno ovdje Pjesme o Nibelunzima<\/i>). 
<\/span><\/span><\/p>\n


<\/span><\/span><\/p>\n

To me dovodi do druge Gurevi\u010deve specifi\u010dnosti u odnosu na francusku \u201e\u0161kolu\u201c, a to je prou\u010davanje zaboravljene povijesti Skandinavije u srednjemu vijeku. Primijetiv\u0161i fokusiranost francuskih kolega na Europu, a marksizma na ekonomsku podlogu, Gurevi\u010d je poku\u0161ao pokazati da isti mehanizmi motivacije (pogotovo ekonomski) ne vrijede za podru\u010dje Skandinavije. Posljedi\u010dno se stoga name\u0107e idu\u0107a razdjelnica izme\u0111u Gurevi\u010da i njegovih zapadnih uzora, a to je brisanje marksisti\u010dkog pojednostavljenog shva\u0107anja povijesne zbilje (razlog zbog kojeg Gurevi\u010d kritizira Le Goffovo djelo Nastanak \u010distili\u0161ta<\/i>). Gurevi\u010d priznaje proces dugoga trajanja i totalnu historiju li\u0161enu puke sinteze, ali u njima uporno tra\u017ei \u010dovjeka vo\u0111enog \u201eosje\u0107ajima, strahovima i ranijim religijskim uvjerenjima\u201c. Osim \u0161to pose\u017ee za Weberovim idealnim tipom <\/i>pri po\u010detku svakog istra\u017eivanja, Gurevi\u010d ujedno nastoji prona\u0107i na\u010din da obrne hijerarhiju baza <\/i>\u2013 nadgradnja<\/i> u korist potonje te u tome svakako uspijeva.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

U tom smislu on pristupa izvorima bez anakronizma i kategorizacije klasne borbe te sa ljupko pateti\u010dnom \u017eeljom da mu izvori progovore svojim jezikom. Gurevi\u010d ih ispituje na temelju problema vlastita vremena jer je svojom osobom vezan za ideologiju svoje sada\u0161njice koju je prema njemu nemogu\u0107e prevladati (mogu\u0107e je tek uspostaviti bahtinovski dijalog s pro\u0161lom kulturom). Govor i jezik jo\u0161 su jedan segment Gurevi\u010deve posebnosti u odnosu na Francusku jer se u svojim razmi\u0161ljanjima oslanja na tada\u0161nja dostignu\u0107a \u0161kole semiotike iz Tartua okupljene oko J. M. Lotmana. Navedene posebnosti tako\u0111er navode na zaklju\u010dak o posebnoj upotrebi inherentno lingvisti\u010dkih, ali i knji\u017eevnih metoda (ne smijemo zanemariti Bahtina) u svrhu prou\u010davanja povijesti, \u010dime nam Gurevi\u010d postaje interdisciplinarno bli\u017ei i teorijski uvjerljiviji.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

            <\/span>Kako bi prona\u0161ao \u010dovjeka u povijesti, Gurevi\u010d pristaje na moralno-znanstvenu metodu historijske antropologije, pridaju\u0107i veliku va\u017enost upravo ovom moralnom aspektu. Iznova poklanjaju\u0107i pro\u0161lim \u201eklijentima\u201c mogu\u0107nost izbora, ironijske zabune i djelovanja unutar miljea<\/i>, Gurevi\u010d ih osloba\u0111a naknadno projiciranih mehanizama povijesne zakonitosti i omogu\u0107ava im individualno djelovanje. \u010covjek<\/i> ovdje podrazumijeva svaku jedinku bez obzira na spol, porijeklo i imovinski status \u010dija se svijest nadaje u apstraktnom sustavu vrijednosti koje poti\u010du njegovo pona\u0161anje. Ponekad je to poticanje razli\u010ditog ljudskog djelovanja, prema Gurevi\u010du, vanjsko (materijalno), ponekad \u201epotencijalno\u201c (iz okoline), a ponekad ono ima \u201estvarni\u201c, konkretan izvor. Bez obzira na sve \u010dimbenike istra\u017eivanja, kona\u010dan proizvod uvijek bi trebao biti kompleksno istra\u017eivanje po\u0161tenog znanstvenika. Upravo zbog toga u povjesni\u010daru le\u017ei najve\u0107a moralna odgovornost za (pro\u0161loga) \u010dovjeka koji nije idealan, a niti sli\u010dan nama.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

            <\/span>U jednom je trenutku pro\u0161loga stolje\u0107a postojala mogu\u0107nost (ako ne i opasnost) da se svaka (imalo apstraktnija) pojava podvede pod historiju mentaliteta. Na sli\u010dan se mamac nespretno ulovio i Carlo Ginzburg kada je Menocchijevu herezu poku\u0161ao opravdati \u0161arolikim pojmom narodne kulture. Da bi izbjegao sli\u010dne nesporazume u terminologiji, Aron Gurevi\u010d paradoksalno ostavlja mogu\u0107nost za nejasno\u0107u i pogre\u0161ku, odnosno za odsustvo definicije. Stoga \u0107e ostaviti generalno otvorenim definiranje feudalizma<\/i> i donekle mentaliteta<\/i>. Mogli bismo polemizirati s Gurevi\u010devim stavom da \u201ementalitet sigurno nije ideologija, premda su oni povezani\u201c, ali smatram da je bitnije istaknuti ono \u0161to mentalitet za njega svakako jest: poseban mentalni svijet na koji niti jedan povjesni\u010dar nema pravo primjenjivati svoj \u201ezdrav razum\u201c, povijesni karakter koji oblikuje ljudsku svijest te \u201emehanizmi dru\u0161tveno-kulturnog pona\u0161anja \u010dovjeka i grupe\u201c. Ukratko, specifi\u010dni postupci duboko ukorijenjeni u povijesnost ljudskog bivanja. Mentalitet mo\u017eda vi\u0161e nije lako odrediva komponenta, ali je zbog toga traganje za njim ono \u0161to Gurevi\u010d smatra najvrednijim.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Iako izbjegava pojedine definicije \u2013 kada govori \u2013 Gurevi\u010d radi \u010dvrstu razliku izme\u0111u pojmova, uvijek stavljaju\u0107i svojevrsnu autofusnotu na vlastitu upotrebu termina. Njegovoj \u0107e publici zato u svakom trenutku biti jasno za\u0161to doti\u010dni koristi termin kultura<\/i>, a ne civilizacija<\/i> ili pak hipoteza<\/i>, a ne teorija<\/i>. Pri tome Gurevi\u010d posti\u017ee jasno\u0107u i izbjegava pojmovno razmimoila\u017eenje za vrijeme vlastita izlaganja. Nije naodmet istaknuti da ovakva vrlina olak\u0161avanja me\u0111usobne komunikacije uvelike nedostaje dana\u0161njoj historiografiji.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

            <\/span>Do\u017eivjev\u0161i starost od 82 godine, Aron Gurevi\u010d umire u Moskvi ispra\u0107en opadaju\u0107im strahom i razo\u010daranjem da sovjetska, odnosno tada ve\u0107 ruska historiografija nije uspjela iskoristiti znanstvenu slobodu koja joj se krajem 20. stolje\u0107a donekle otvorila. Preziru\u0107i svoje marksisti\u010dke kolege zbog uskog okvira unutar kojeg su svakodnevno izdavali plemenitu struku povjesni\u010dara, Aron Gurevi\u010d poku\u0161avao je prona\u0107i na\u010din da premosti razlike koje su dijelile njegovu historiografiju od one dominantno francus<\/a>ke \u201enove historije\u201c, ali i da ponudi druga\u010diji model svojstven podneblju u kojem se na\u0161ao. Iako stilski prepun sofisticiranog patosa ruske du\u0161e koju bismo mogli, slijede\u0107i Bahtinovu heteroglosiju<\/i> pri prou\u010davanju Zlo\u010dina i kazne<\/i>, identificirati s plemenitom Sonjom Marmeladovom, Aron Gurevi\u010d formulira gorku kritiku djelovanja znanstvene zajednice u SSSR-u, pronalaze\u0107i tek minimum razumijevanja za mogu\u0107e postojanje dubljih osobnih ili profesionalnih razloga zbog kojih ti vulgarni marksisti jednostavno nisu mogli ili \u017eeljeli druga\u010dije pisati povijest.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Bez obzira na Gurevi\u010da kao djelomi\u010dnog proizvoda svoje okoline, ipak je hvalevrijedan njegov poku\u0161aj stalo\u017eenog kombiniranja teorije i prakse jer, kako isti\u010de Le Goff a prenosi na\u0161 ruski medievist, \u201esuvi\u0161e \u010desto povjesni\u010dar koji prezire teorije postaje \u017ertva neprepoznatih i pojednostavljenih teorija\u201c. Zbog toga je va\u017eno posegnuti za ovom knjigom. Ako me\u0111u \u010ditateljima i postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja o tome, u svakom slu\u010daju vrijedi otvorena uma posegnuti za njom i pro\u010ditati je.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Lucija Bak\u0161i\u0107<\/span><\/i><\/p>\n


<\/span><\/i><\/p>\n


<\/span><\/i><\/p>\n


<\/span><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2008","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2008,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2008,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2008,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":2008,"position":3},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2008,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2008,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2008\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}