{"id":2005,"date":"2016-09-23T22:00:05","date_gmt":"2016-09-23T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2005"},"modified":"2016-09-23T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-23T22:00:05","slug":"petra-pajtak-osvrt-na-knjigu-alun-munslow-a-history-of-history-routledge-london-new-york-2012","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2005","title":{"rendered":"Petra Pajtak – Osvrt na knjigu – Alun Munslow, “A History of History”, Routledge, London \u2013 New York 2012."},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Alun Munslow, A History of History<\/i>, Routledge, London \u2013 New York 2012, 232 str.<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Britanski autor Alun Munslow u ovom djelu raspravlja o shva\u0107anjima povijesti i historije,<\/font>[i]<\/font><\/span><\/span><\/a> o kojima daje svoju perspektivu i preporuke. Ve\u0107 po naslovu vidljiv je \u017eanrovski smje\u0161taj u teoriju i filozofiju historije. Munslowov je pristup poststrukturalisti\u010dki, a on koristi i odrednice dekonstruktivizma<\/i> i multiskepti\u010dnog histori\u010dara<\/i>. Zna\u010dajno se, i uglavnom afirmativno, referira na suvremene teoreti\u010dare i prakti\u010dare poststrukturalisti\u010dke historije, kao \u0161to su Hayden White, Keith Jenkins, Robert A. Rosenstone, Sande Cohen i Frank R. Ankersmit.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ontolo\u0161ka pozicija povijesti i historije sredi\u0161nje je pitanje koje zaokuplja Munslowa. Zagovara shva\u0107anje da je ljudima u sada\u0161njosti pro\u0161lost u bitnom nedostupna, nedohvatljiva, pa su svaka historija (kao postupak) ili povijest (kao produkt) nu\u017eno konstrukcije histori\u010dara\/ki. Na razini najjednostavnijih informacija mogu se spoznati neke \u010dinjenice o pro\u0161lim doga\u0111ajima, procesima i osobama, no op\u0161irniji iskazi samo su jedna od mogu\u0107ih interpretacija. Oni nastaju i dobivaju neko zna\u010denje putem postupaka, koncepata i pretpostavki koje primjenjuje histori\u010dar\/ka. Za Munslowa ne postoji \u201epovijesna istina\u201c koju bi bilo mogu\u0107e otkriti, ili jedno inherentno, \u201eispravno\u201c tuma\u010denje pro\u0161losti, nego samo vi\u0161e ili manje opravdana vjerovanja i vjerojatnosti.<\/font>[ii]<\/font><\/span><\/span><\/a> Po svom obliku, historija je vrsta literarne tvorevine (temeljena na \u010dinjenicama), narativni diskurs. Budu\u0107i da nastaje u sada\u0161njosti, radom pozicioniranih histori\u010dara\/ki, povijest je njome oblikovana; vlastite sustave tuma\u010denja, pretpostavke, motive i eti\u010dke vrijednosti projiciramo u pro\u0161lost, stoga od pro\u0161losti ili povijesti nije mogu\u0107e \u201eu\u010diti\u201c (posebno ne potpuno neovisne ili objektivne pouke). Sukladno tome, Munslow smatra da je mogu\u0107e pristupiti pro\u0161losti, ali ne njezinim \u201eo\u017eivljavanjem\u201c, ve\u0107 jedino kao subjektivno iskustvo (koje pro\u017eivljava netko u sada\u0161njosti), nastalo posredstvom ostataka pro\u0161losti ili raznih vrsta historijskih narativa.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Munslow kritizira postavke tradicionalnih histori\u010dara\/ki, odnosno i danas dominantnog empirijsko-analiti\u010dko-reprezentacionalisti\u010dkog pristupa. Tako on ne priznaje njihove tvrdnje o postojanju i dostupnosti zna\u010denja<\/i> u pro\u0161losti samoj, o me\u0111usobnoj zamjenjivosti pro\u0161losti<\/i> i povijesti<\/i>, o jeziku kao preciznoj reprodukciji (pro\u0161le) stvarnosti, o objektivnosti historije, o tradicionalnoj metodologiji historijske znanosti kao jedinoj ispravnoj, uz ignoriranje narativne prirode historije. Prema Munslowu, \u010dak ako su i prihvatili\/e neke teoretske inovacije u historijskoj znanosti (poput neizbje\u017enosti pozicioniranosti autora\/ice ili kori\u0161tenja narativnih tehnika, mogu\u0107nosti postojanja vi\u0161e obja\u0161njenja ili tuma\u010denja nekih \u010dinjenica), tradicionalni\/e histori\u010dari\/ke i dalje skrivaju svoje autorstvo nad povije\u0161\u0107u te vjeruju da su njihov narativ i metode najvjerojatniji i najto\u010dniji, najbli\u017ei otkrivanju \u201eprave istine\u201c o pro\u0161losti.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Primarni cilj Munslowove (multi)skepti\u010dne kritike nije ukidanje (metod\u0101) tradicionalne historije, nego postizanje transparentnosti i (auto)refleksivnosti. Tradicionalni\/e histori\u010dari\/ke trebali\/e bi prihvatiti da postoje i drugi legitimni na\u010dini bavljenja historijom te preispitati svoje pretpostavke, posebno kako se i za\u0161to uspostavljaju veze pro\u0161losti i povijesti. To bi doprinijelo, osim \u010dvr\u0161\u0107oj teorijskoj utemeljenosti tradicionalne historijske znanosti, smanjivanju nesporazuma i neproduktivnih sukoba oko razli\u010ditih interpretacija povijesti, pluralizmu historijske produkcije, ve\u0107em oprezu i odgovornosti pri kori\u0161tenju povijesti.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Op\u0107enito govore\u0107i, sla\u017eem se s autorovim pogledom na b\u00eet povijesti i kritikom ekstremnih pretpostavki tradicionalnih histori\u010dara\/ki.<\/font>[iii]<\/font><\/span><\/span><\/a> Njegova su razmatranja dostatno obrazlo\u017eena i potkrijepljena, s osloncem na etablirane koncepte u filozofiji (historije). S druge strane, principi tradicionalne historije u svom su klasi\u010dnom obliku toliko temeljito osporavani da je ve\u0107ina suvremenih histori\u010dara\/ki prihvatila (barem u teoriji) neizbje\u017enost korekcija nastalih na temelju uvid\u0101 poststrukturalizma.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Upravo iz toga proizlazi i moja najve\u0107a zamjerka Munslowovoj karakterizaciji \u201etradicionalnih histori\u010dara\/ki\u201c. Njegov je ton o\u0161tar, ponekad i pejorativan, ali ostaje nejasno tko su ti\/e histori\u010dari\/ke, ili u kolikoj mjeri zauzimaju stavove koji im se pripisuju. Tom dojmu doprinosi i struktura knjige, pri \u010demu autor \u010desto polemizira s prete\u010dama tradicionalnih histori\u010dara\/ki, po\u010dev\u0161i od 18., a posebno u 19. stolje\u0107u. I sam navodi da su neka od tih shva\u0107anja zastarjela, no ipak pronalazi njihove, barem implicitne i ubla\u017eene, ostatke kod suvremenih histori\u010dara\/ki.<\/font>[iv]<\/font><\/span><\/span><\/a> <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ovdje se javlja i problem implicitnog\/eksplicitnog odnosa teorije i prakse, odnosno prakti\u010dnog realizma. U kojoj su mjeri histori\u010dari\/ke svjesni\/e problema na koje upu\u0107uje poststrukturalizam, ali ih, iz raznih razloga, odabiru vi\u0161e-manje ignorirati u svom uobi\u010dajenom radu?<\/font>[v]<\/font><\/span><\/span><\/a> Naravno, Munslow bi mogao komentirati da takva svijest ne zna\u010di mnogo ako nije pra\u0107ena odrazom u praksi, u najmanju ruku na simboli\u010dkoj ili deklarativnoj razini. Doista, primje\u0107uje da histori\u010dari\/ke imaju interesa u odr\u017eavanju trenutnog sustava koji daje prednost odre\u0111enoj metodologiji, jer odr\u017eavanje iluzije \u201epovijesne istine\u201c daje mo\u0107 onome tko je posjeduje (ili tvrdi da je mo\u017ee posjedovati). Ne manje va\u017eno, jasne kategorije i metanarativi te dojam svrhovitosti i \u201ezna\u010denja\u201c pru\u017eaju psiholo\u0161ki osje\u0107aj sigurnosti, za razliku od pluralizma, nedeterminizma i relativizma postmodernizma. Stoga popularnost tradicionalne historije nije iznena\u0111uju\u0107a.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Odgovaraju\u0107i (potencijalnim) kriti\u010darima\/kama, Munslow poja\u0161njava da njegov pristup nije radikalno relativisti\u010dki, da narativno-diskurzivna b\u00eet povijesti\/historije ne zna\u010di nu\u017eno da su histori\u010dari\/ke intelektualno, politi\u010dki ili moralno kompromitirani ni da je sva povijest empirijski neto\u010dna, zlouporabljena ili izmi\u0161ljena. Neke principe tradicionalne historije smatra dobrim idealima; upravo stoga njemu je va\u017eno procjenjivati njihov (ne)uspjeh, radi stalnih pobolj\u0161anja i omogu\u0107avanja novih razmi\u0161ljanja o pro\u0161losti.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ipak, konkretni zahtjevi od tradicionalnih histori\u010dara\/ki i doseg djelovanja prili\u010dno su nedore\u010deni. Ostaje dojam da Munslow tra\u017ei prvenstveno simboli\u010dko prokazivanje zabluda i priznanje validnosti ostalih oblika historije. Me\u0111utim, nisam sigurna koliko su zahtjevi za ve\u0107om podr\u0161kom uvjerljivo zna\u010dajni, u dru\u0161tvenom kontekstu gdje ve\u0107 postoje alternativni na\u010dini bavljenja pro\u0161lo\u0161\u0107u (akademski, umjetni\u010dki, amaterski ili komercijalni). Uz to, eventualno inzistiranje na napu\u0161tanju tradicionalne historije ne bi bilo u skladu s na\u010delom pluralizma.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Sam Alun Munslow mogao bi se smatrati uspje\u0161nim primjerom primjene poststrukturalisti\u010dkog pristupa u historiji. Uz brojne \u010dlanke i knjige, od 1997. godine jedan je od osniva\u010da i urednika znanstvenog \u010dasopisa Rethinking History: The Journal of Theory and Practice<\/i>, koji je usredoto\u010den upravo na odmak od tradicionalnog te na teorijsko-metodolo\u0161ko promi\u0161ljanje i inovacije u historiji. I ova analizirana knjiga odli\u010dan je prikaz autorefleksivnosti. Autor poziva \u010ditatelja na dekonstrukciju vlastitog teksta, ukazuje na mehanizme stvaranja i namjeru svog narativa, svoje osobne inklinacije, ograni\u010denja jezika i vlastitih interpretacija. Zanimljivi su i epigrami preuzeti na po\u010detku svakog poglavlja, \u010diji obrat uvijek upozorava da je izgled varljiv, pa upu\u0107uju na fiktivnost, figurativnost i kori\u0161tenje knji\u017eevnih tehnika u historiji.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Navest \u0107u jo\u0161 neke primjere iz historije\/historiografije koji ilustriraju pojedine aspekte i potencijale poststrukturalisti\u010dke dekonstrukcije. Iako bi se zbog njihova opsega to moglo o\u010dekivati, povijesne sinteze rijetko uklju\u010duju zna\u010dajnija teorijska razmatranja (barem onog tipa koji Munslow poti\u010de). Posebno je to slu\u010daj ako su namijenjene i \u0161iroj publici, pa nastoje prikriti svoju metodologiju i pozicioniranost autora\/ice te bez ikakvog oklijevanja \u201erazotkriti\u201c neki fenomen i predstaviti \u201eispravne\u201c interpretacije. Sli\u010dno tome, ud\u017ebenici su \u010desto najve\u0107a propu\u0161tena prilika razvijanja kriti\u010dkog razmi\u0161ljanja o historiji.<\/font>[vi]<\/font><\/span><\/span><\/a> Tematski zbornici mogu pru\u017eiti urednicima\/ama priliku za komentar o razli\u010ditim perspektivama i suprotstavljenim tuma\u010denjima.<\/font>[vii]<\/font><\/span><\/span><\/a> Karakter raspolo\u017eivih izvora mo\u017ee navesti na raspravu o narativima.<\/font>[viii]<\/font><\/span><\/span><\/a> Referiranje na vlastitu pozicioniranost i dalje je relativno rijetko, mo\u017eda ne\u0161to prisutnije ako je autor\/ica sam\/a suvremenik\/ca ili sudionik\/ca nekog fenomena.<\/font>[ix]<\/font><\/span><\/span><\/a> Prezentizam se \u010de\u0161\u0107e tuma\u010di kao u\u010denje od pro\u0161losti, iako se ponekad nagla\u0161ava da upravo na\u0161a historijska interpretacija postavlja okvir za mogu\u0107e pouke.<\/font>[x]<\/font><\/span><\/span><\/a> <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Munslowov na\u010din shva\u0107anja b\u00eeti povijesti i historije kao narativnih diskursa utemeljenih u sada\u0161njosti uvjerljiv je, ali ne bi trebalo o\u010dekivati da ga prihvate svi\/e i u relativno kratkom razdoblju. Moglo bi se pretpostaviti da njegova polemika nije namijenjena samo promjeni mi\u0161ljenja etabliranih histori\u010dara\/ki, ve\u0107 prije svega razvoju novih generacija multiskepti\u010dara\/ki, s novim teorijskim okvirom bavljenja povije\u0161\u0107u. Povezano s tim, kriti\u010dko razmi\u0161ljanje klju\u010dna je vje\u0161tina koja bi se trebala razviti tijekom obrazovanja, s posebnim naglaskom na primjenu u (ne nu\u017eno profesionalno znanstvenom) bavljenju historijom ili u kontaktu s povije\u0161\u0107u u svakodnevnom \u017eivotu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Petra Pajtak<\/font><\/span><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/div>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n
<\/font><\/div>\n

[i]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> U ovom osvrtu, u skladu s poststrukturalisti\u010dkim pristupom, razlikovat \u0107e se ta dva pojma. Povijest<\/i> \u0107e se koristiti za konkretan narativ o pro\u0161losti, odnosno njegov sadr\u017eaj, \u0161to dijelom odgovara Munslowovu pojmu \u201ethe-past-as<\/i>-history\u201c. Historija<\/i> \u0107e se koristiti za bavljenje pro\u0161lo\u0161\u0107u i povije\u0161\u0107u, uklju\u010duju\u0107i povijesnu\/historijsku znanost, ali ne samo ograni\u010deno na nju. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[ii]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> U tom smislu, Munslow zagovara ontolo\u0161ki idealizam i epistemolo\u0161ki relativizam, nasuprot realizmu i reprezentacionalizmu tradicionalne pozitivisti\u010dke historiografije. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[iii]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Dakako, na to ne utje\u010de samo kvaliteta njegovih argumenata, nego i niz mojih predispozicija u konkretnoj prostornoj, vremenskoj i dru\u0161tvenoj sferi, prethodnih iskustava i saznanja, interesa i motivacija, ontolo\u0161kih, epistemolo\u0161kih i moralnih uvjerenja itd.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[iv]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> To je zorno predo\u010deno u opisu i klasifikaciji historije na rekonstruktivisti\u010dku<\/i>, konstruktivisti\u010dku<\/i> i dekonstruktivisti\u010dku<\/i>. Dodu\u0161e, to bi odgovaralo postupnoj i fragmentarnoj naravi inovacije u historiografskoj metodologiji i produkciji.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[v]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Kako \u0107e se odrediti koristi li histori\u010dar\/ka fraze \u2013 o \u201eo\u017eivljavanju pro\u0161losti\u201c, \u201epovijesnoj istini\u201c, \u201egovoru izvora\u201c i sl. \u2013 iz vlastitog ontolo\u0161kog uvjerenja, kao \u017eanrovsku ili publicisti\u010dku konvenciju, pod utjecajem popularnog ili novinarskog diskursa, radi literarne ekspresivnosti, promicanja svoje struke, politi\u010dkog probitka, ili koje druge (ne)svjesne motivacije? <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[vi]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Ako i uklju\u010duju skepticizam, on je u pravilu usmjeren prema izvorima, ili rijetko prema notornim zlouporabama povijesti, ali ne prema historiji kao takvoj. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[vii]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Primjerice, Major Problems in American Environmental History<\/i> (ur. Carolyn Merchant, 2. izd., 2005) donosi ne samo izvore raznih provenijencija, ve\u0107 i eseje histori\u010dara\/ki koji se razlikuju u shva\u0107anjima po\u017eeljnih na\u010dina kori\u0161tenja zemlji\u0161ta i resursa, uzroka degradacije okoli\u0161a, (ne)uspjeha pojedine ekonomske djelatnosti itd. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[viii]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Primjerice, ako su izvori uglavnom nastali \u201eizvana\u201c, predstavljaju\u0107i svoje vi\u0111enje nekog povijesnog fenomena, ili ako su nastali s poznatom namjerom, kao \u0161to analizira Catherine Wendy Bracewell u Senjski uskoci: piratstvo, razbojni\u0161tvo i sveti rat na Jadranu u \u0161esnaestom stolje\u0107u<\/i>, 1997. Razmatranje narativ\u0101 histori\u010dar\/ki u pro\u0161losti lako se mo\u017ee pro\u0161iriti i na novije i suvremene narative. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[ix]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Ovdje je zanimljiv primjer Danas kada postajem pionir: djetinjstvo i ideologija jugoslavenskoga socijalizma<\/i>, 2015., u kojem autor Igor Duda detaljno analizira vlastito sudjelovanje u predmetu svog prou\u010davanja, iako je utjecaj sudjelovanja eksplicitno naveden kao ograni\u010den na jedno poglavlje. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n


<\/font><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

[x]<\/font><\/span><\/span><\/span><\/a> Timothy Snyder to obja\u0161njava u Black Earth: The Holocaust as History and Warning<\/i>, 2015, pri \u010demu razli\u010dita vi\u0111enja faktor\u0101 Holokausta povezuje s razli\u010ditim reakcijama na suvremene politi\u010dke izazove. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/div>\n

<\/font> <\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2005","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2005,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52516","url_meta":{"origin":2005,"position":1},"title":"Marko Grde\u0161i\u0107, Mislav \u017ditko, \u201eSocialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"This book presents a critical history of Yugoslav socialist economics, from its inception in the late 1940s to its dissolution in the late 1980s. After the dramatic break with the Soviet Union in 1948, Yugoslavia found itself in urgent need of a third way: A socialist trajectory which would not\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zitko_Grdesic.jpg?fit=350%2C535&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52531,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52531","url_meta":{"origin":2005,"position":2},"title":"Jonathan G. Leslie, \u201eFear and Insecurity: Israel and the Iran Threat Narrative\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Why is Israel\u2019s former ally Iran now perceived as the country\u2019s greatest threat? Description To observers of the Iran-Israel conflict, its vitriolic rhetoric might suggest an ancient hatred between Jews and Muslims\u2013a biblical feud dating back hundreds, or thousands, of years. But this rivalry is a far more modern development.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Leslie.jpg?fit=391%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52664,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52664","url_meta":{"origin":2005,"position":3},"title":"CfP: CONFERENCE OF THE HISTORY OF CONCEPTS GROUP, HELSINKI, 19TH\u201321ST AUGUST 2026 (DEADLINE: 30TH APRIL 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The annual conference of the History of Concepts Group is held at the University of Helsinki, 19-21 August 2026. Conference of the History of Concepts Group Conceptual history studies the use of concepts and tries to understand how historical actors have linguistically articulated views of the world. Studying concepts from\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52586,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52586","url_meta":{"origin":2005,"position":4},"title":"Aur\u00e9lie Daher, \u201eHezbollah: Mobilisation and Power\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Morning Star \u2018Book of the Year\u2019 Social movement, liberation party or terrorist group? With Hezbollah\u2019s growing involvement in the war in Syria, this study of its impact on Lebanon, drawing heavily on first-hand interviews, could not be more timely. Description Almost forty years after its foundation, Hezbollah remains an enigma.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52736,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52736","url_meta":{"origin":2005,"position":5},"title":"Playing God: Eugenics in Modern History, Gda\u0144sk, 18th\u201320th November 2026 (Deadline: 1st June 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"The Museum of the Second World War in Gda\u0144sk (Poland) invites researchers, educators and others to take part in an interdisciplinary academic conference entitled \u2018Playing God: Eugenics in Modern History' (18th-20th November 2026) Playing God: Eugenics in Modern History The history of modern biological engineering and social control is inextricably\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/hsozkult.png?fit=1006%2C241&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2005"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2005\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}