{"id":2004,"date":"2016-09-18T22:00:05","date_gmt":"2016-09-18T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2004"},"modified":"2016-09-18T22:00:05","modified_gmt":"2016-09-18T22:00:05","slug":"petar-bagaric-prikaz-knjige-marko-trogrlic-konrad-clewing-dalmacija-neizbruseni-dijamant-habsburska-pokrajina-dalmacija-u-opisu-namjesnika-lilienberga-zagreb-split-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2004","title":{"rendered":"Petar Bagari\u0107 – Prikaz knjige – Marko Trogrli\u0107, Konrad Clewing, “Dalmacija \u2013 neizbru\u0161eni dijamant. Habsbur\u0161ka pokrajina Dalmacija u opisu namjesnika Lilienberga”, Zagreb \u2013 Split 2015."},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Marko Trogrli\u0107, Konrad Clewing, Dalmacija \u2013 neizbru\u0161eni dijamant. Habsbur\u0161ka pokrajina Dalmacija u opisu namjesnika Lilienberga<\/i>, Leykam international, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, Zagreb \u2013 Split 2015, 328 str.<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knjiga se sastoji od uvodne studije dvojice suautora, Konrada Clewinga i Marka Trogrli\u0107a, \u201eDalmacija i be\u010dke sredi\u0161nje institucije u Predo\u017eujskoj Austriji. Namjesnik pi\u0161e svom caru\u201c (str. 1-45). Nastavlja se s \u201eDetaljnim sadr\u017eajem ‘Prikaza pokrajine Dalmacije nakon slu\u017ebenog proputovanja u godinama 1832., 1833. i 1834.’\u201c na osam stranica. Detaljni sadr\u017eaj slu\u017ei kao kazalo za samo izvje\u0161\u0107e koje je pripremio dalmatinski namjesnik Lilienberg, a koje je u zadarskom ahivu sa\u010duvano pod naslovom \u201ePrikaz pokrajine Dalmacije nakon slu\u017ebenog proputovanja u godinama 1832., 1833. i 1834.\u201c (str. 55-239). Potom slijede \u201ePrilozi\u201c  <\/span>(str. 241-288). Na kraju knjige nalaze se \u201eIzvori i literatura\u201c (289-305 str.), \u201eKazalo osobnih imena\u201c (str. 307-314) te \u201eKazalo imena mjesta\u201c (str. 315-325), poslije \u010dega slijede tri nenumerirane stranice fotografiranih isje\u010daka iz rukopisa Lilienbergova \u201ePrikaza\u201c.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Studija Konrada Clewinga i Marka Trogrli\u0107a \u201eDalmacija i be\u010dke sredi\u0161nje institucije u Predo\u017eujskoj Austriji. Namjesnik pi\u0161e svom caru\u201c, podijeljena je na \u0161est poglavlja. U prvome, \u201eO smislu i svrsi slu\u017ebenih putovanja: neposredni uvidi u slu\u017ebi upravljanja\u201c, pokazuje se kako je austrijski car Franjo I. osobne uvide o op\u0107im okolnostima, uklju\u010duju\u0107i i administrativne, uzdigao na razinu administrativne strategije. Time je u sustavnosti i koli\u010dini bilje\u017eaka nadma\u0161io Josipa II., \u010dijim su putovanjima povjesni\u010dari poklonili zamjetno vi\u0161e pozornosti. U razdoblju 1816.-1834., Franjo I. je proveo 4105 dana u Be\u010du, a 2835 dana na putovanju. Takav pristup upravljanju slijedio je i namjesnik Dalmacije grof Wenzel Vetter von Lilienberg, koji je du\u017enost preuzeo u rujnu 1831. godine. Lilienberg je bio prvi dalmatinski pokrajinski poglavar koji je intenzivno proputovao svaki kutak povjerene mu pokrajine, istra\u017euju\u0107i njezine razli\u010dite aspekte, a posebno upravu. Upozorio je na nedostatno zanimanje be\u010dkih sredi\u0161njih institucija za Dalmaciju i njezine interese. Lilienbergov \u201ePrikaz\u201c stoga predstavlja i va\u017eno vrelo za analizu predo\u017eujskog sustava vladanja u austrijskoj monarhiji. Namjesnik je svoje izvje\u0161\u0107e odnio u srpnju 1834. u Be\u010d. Osnovna je teza izvje\u0161\u0107a da Dalmacija ima mnogo problema, ali i visok potencijal. Lilienbergov recept za rje\u0161enje dalmatinskih problema sastoji se u ja\u010danju pokrajinske uprave i pove\u0107anom anga\u017emanu dr\u017eave, koja prakti\u010dnim primjerom i poticajima ima priliku izbrusiti Dalmaciju iz sirovog dijamanta u briljant. Kako bi postigao \u017eeljene promjene apelirao je izravno na monarha, klju\u010dnu osobu u sustavu franciskejskog apsolutizma.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U drugom poglavlju Clewingove i Trogrli\u0107eve studije, \u201eNapori i nade u dalmatinskom Namjesni\u0161tvu 1834.\/35.\u201c, autori razja\u0161njavaju okolnosti pripreme \u201ePrikaza\u201c u razdoblju od svibnja do srpnja 1834. u krugu tek tri osobe, namjesnika Lilienberga, tajnog savjetnika Rossettija i dnevni\u010dara Rougiera. Prikazuju zatim Lilienbergovu audijenciju kod cara u kolovozu 1834. te iznena\u0111uju\u0107e brzo napisana carska pisma kao reakciju na pitanja iznesena u \u201ePrikazu\u201c. No, careva smrt u o\u017eujku 1835. bila je kraj Lilienbergovih nada u pozitivno rje\u0161avanje njegovih prijedloga, jer je Lilienberg, koji se caru obra\u0107ao neuobi\u010dajeno izravno, tada dospio u \u017ervanj nenaklonjene mu sredi\u0161nje birokracije.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U tre\u0107em poglavlju \u201eNamjesnik i njegov Car: u labirintu austrijske birokracije\u201c opisan je \u017eivot Lilienberga kao djelatnog vojnog \u010dasnika, ro\u0111enog 1767., te\u0161ko ranjenog za napoleonskih ratova, kojemu je poslije pobo\u010dnik i autor prve biografije bio Josip Jela\u010di\u0107. Autori bilje\u017ee kako Nikola Tommaseo s prezirom pi\u0161e o Lilienbergu kao provoditelju predo\u017eujskog apsolutizma, \u0161to ne za\u010du\u0111uje jer je Tommaseo bio me\u0111u osumnji\u010denicima pod politi\u010dkim nadzorom njegove vlasti. Isto tako prikazali su Lilienbergove motive i napore za \u0161irenje crkvene unije u Dalmaciji, \u0161to mu je priskrbilo osudu i Tommasea i srpske historiografije. Pritom opisuju i upravne funkcije koje je Lilienberg obna\u0161ao prije namjesnikovanja u Dalmaciji. Posebno isti\u010du razdoblje od 1822. do 1826. na Siciliji, kao i slu\u017ebe u Trstu i hrvatskoj Vojnoj krajini. Lilienberg je bio vrlo u\u010dinkovit upravitelj: ubrzao je izgradnju ceste preko Velebita, uveo po\u0161tansku vezu preko te ceste, pokrenuo novine \u201eGazzetta di Zara\u201c, i sve to u prvoj godini slu\u017ebovanja. Osnovao je Povijesni muzej u Zadru, samostalno donosio naputke o uredskom poslovanju, a posebno se zalagao za izgradnju infrastrukture i razvoj poljoprivrede. Na temelju careva naloga iz kolovoza 1834. nastao je i drugi Lilienbergov elaborat iz sije\u010dnja 1835. gdje je razlo\u017eio probleme nastale iz dotada\u0161njega kadrovskog izbora ljudi koji su trebali nadzirati razvoj poljoprivrede u Dalmaciji. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Pogre\u0161ke ili propusti u kadrovskom izboru na koje je Lilienberg ukazao dovode autore i do pitanja historiografske obrade samoga cara Franje I., koji je prili\u010dno zanemarena li\u010dnost \u010dak i u historiografiji na njema\u010dkom jeziku, jeziku obilnih primarnih izvora o njemu. Lilienberg je u\u017eivao carevo povjerenje i simpatije, a car je 1818. i sam posjetio Dalmaciju, \u0161to obja\u0161njava neuobi\u010dajenu izravnost Lilienbergova \u201ePrikaza\u201c. Za careva \u017eivota Lilienberg je mogao ra\u010dunati na carevu naklonost kako bi u sredi\u0161njim be\u010dkim institucijama postigao svoje ciljeve. Nakon careve smrti, krug oko dr\u017eavnog ministra Kolowrata jasno je stavio do znanja Lilienbergu da je u Be\u010du neomiljen.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U \u010detvrtom poglavlju \u201eO vrijednosti ovog izvora\u201c, Lilienbergovo izvje\u0161\u0107e ocjenjuje se slu\u017ebenim dokumentom neuobi\u010dajene dubine i otvorenosti. Za ovo kriti\u010dko izdanje Lilienbergova \u201ePrikaza\u201c, autori su se poslu\u017eili i djelom Lilienbergova suvremenika Franza Pettera, koje je objavljeno 1857. u Gothi pod naslovom \u201eDalmatien in seinen verschiedenen Beziehungen\u201c, tj. \u201eDalmacija u svojim raznim aspektima\u201c. Povod za Lilienbergovo putovanje bilo je pitanje Kleka i Sutorine, koji su austrijsku Dalmaciju dijelili na tri teritorijalno nepovezana dijela. Lilienberg je preporu\u010dio da se u zamjenu za Neum i Sutorinu koji su nu\u017eni austrijskoj Dalmaciji, osmanskom sultanu, koji je bio njihov tada\u0161nji suveren, odstupi dio Krivo\u0161ija u zale\u0111u Boke Kotorske.  <\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U petom poglavlju, \u201eO na\u010dinu prire\u0111ivanja izdanja Lilienbergovog ‘Prikaza’\u201c, autori isti\u010du da je tekst ure\u0111en na temelju prvotnog koncepta sa\u010duvanoga u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru. Rukopis ima 481 stranicu. Hrvatski prijevod nastojao je jezi\u010dno i stilski slijediti njema\u010dki izvornik kako bi \u010ditatelj do\u017eivio njegove izri\u010dajne osobitosti. To u prvome redu zna\u010di zadr\u017eavanje razli\u010ditih talijanskih titula uobi\u010dajenih u tada\u0161njim austrijskim slu\u017ebenim dokumentima. Navode i zanimljivost da je pri samome kraju priprema za kriti\u010dko izdanje Lilienbergova koncepta Konrad Clewing u Be\u010du prona\u0161ao \u010distopis, u digitaliziranoj rukopisnoj bazi podataka Austrijske nacionalne knji\u017enice, nakon uzaludnih potraga po be\u010dkim arhivima. \u010cistopis nosi modificirani naslov \u201eNajponiznije izvje\u0161\u0107e o slu\u017ebenom putovanju u Dalmaciji, na\u010dinjenom u godinama 1832., 1833. i 1834.\u201c.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U \u0161estom poglavlju \u201eO prilozima ovom izdanju\u201c, autori kratko predstavljaju priloge, a posebnu pozornost poklonjaju spisu iz 1844., \u0161to su ga prona\u0161li u ostav\u0161tini Franje I. koji je preminuo 1835. godine! Autori smatraju da postoji dovoljno argumenta da se kao pisca tog dokumenta o kotarskim poglavarstvima u Dalmaciji mo\u017ee identificirati nadvojvodu Franju Karla, oca kasnijeg cara i kralja Franje Josipa I., pa koriste priliku, kao i srodnost dokumenta s Lilienbergovim izvje\u0161\u0107em, za njegovu objavu i upozoravanje na va\u017enost Franje Karla u upravnom sustavu carstva za vladavine njegova nesposobnog brata Ferdinanda I. Ovo \u0161esto poglavlje zavr\u0161ava zahvalama autora onima koji su im pomogli u radu. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Samo Lilienbergovo izvje\u0161\u0107e \u201ePrikaz pokrajine Dalmacije nakon slu\u017ebenog proputovanja u godinama 1832., 1833. i 1834.\u201c, \u010diji naslov na njema\u010dkom izvorniku glasi \u201eDarstellung der Provinz Dalmatien nach der \u00e4mtlichen Bereisung in den Jahren 1832, 1833 und 1834\u201c, podijeljeno je na dvije velike cjeline, \u201eOpis zemlje Dalmacije\u201c i \u201eSada\u0161nja politi\u010dka podjela zemlje\u201c. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Gradivo je u prvoj cjelini, \u201eOpis zemlje Dalmacije\u201c, podijeljeno na 137 paragrafa. Dalmacija je u poglavlju Povijesne natuknice, od \u0161est paragrafa, podijeljena na Dalmaciju, na Boku kotorsku i na Dubrovnik kao tri sastavna dijela. A poseban paragraf posve\u0107en je anti\u010dkim ostatcima. To nije slu\u010dajno jer je upravo Lilienberg osnovao Povijesni muzej u Zadru. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju Karakteristika upravnog sustava pod prethodnim vladavinama, od devet paragrafa, dotaknute su mleta\u010dka vlast, prva austrijska vlast, talijanska vlast pod kojom se podrazumijeva epizoda napoleonske Kraljevine Italije, zatim francusko-ilirska vlast te stajali\u0161te tada\u0161nje pokrajinske uprave. Lilienberg zaklju\u010duje da je te\u017enja austrijske vlasti suprotna te\u017enjama svih prethodnih vlasti, jer da joj je cilj zemlju uzdignuti do vi\u0161eg stupnja civilizacije te do fizi\u010dkog i moralnog osje\u0107aja zadovoljstva. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U poglavlju Geografsko-statisti\u010dke napomene, u devet paragrafa, te\u017ei\u0161te je na prikazu granica i grani\u010dnih sporova. U sljede\u0107im poglavljima otocima su posve\u0107ena dva paragrafa, planinama tri, a rijekama pet paragrafa, od kojih po jedan otpada na Zrmanju, Krku, Cetinu i Neretvu. Jezera su prikazana u deset paragrafa, a za bolje razumijevanje u knjizi se nalaze i kartografski prilozi u boji koji su bili dio izvornog izvje\u0161\u0107a. Mo\u010dvare su prikazane u devet paragrafa, a iznose se prijedlozi o na\u010dinu njihove regulacije i melioracije. Doline i ravnice prikazane su u pet paragrafa, a osobine tla i klima svake u po dva paragrafa. Ceste su prikazane kroz tri paragrafa, a za snala\u017eenje \u010ditatelju od velike su pomo\u0107i kartografski prilozi. Primarna proizvodnja, a poljoprivreda je bila jedna od velikih Lilienbergovih briga, dobila je \u010detrnaest paragrafa. Njih odlikuje iscrpnost te  <\/span>brojni prijedlozi za pobolj\u0161anje stanja. Sjetvi \u017eitarica posve\u0107ena su tri, a vrtnom i drugom izvrsnijem poljskom bilju dva paragrafa. Pa\u0161njaci su poglavlje podijeljeno na deset paragrafa, koji obuhva\u0107aju i osvrte na duhan, vinovu lozu, kesten, dud te \u0161umarstvo. \u017divotinjsko carstvo, u jedanaest paragrafa, obuhva\u0107a sve vrste doma\u0107ih \u017eivotinja te lov i ribolov. Razni drugi morski proizvodi, u pet paragrafa, obuhva\u0107aju \u0161koljke, koralje, morske spu\u017eve te sol. Rudna blaga, u \u0161est paragrafa, obuhva\u0107aju pitanja ruda, asfalta, mramora, mineralnih voda i industrijske proizvodnje. Komercijalna proizvodnja, pod kojom Lilienberg podrazumijeva trgovinu i promet, analizira se u \u0161est paragrafa. Fizi\u010dke i du\u0161evne osobine stanovnika, u trinaest paragrafa, analiziraju podrijetlo stanovni\u0161tva, njihove fizi\u010dke osobine, narodne obi\u010daje i svakodnevni \u017eivot, problem krvne osvete, praznovjerja, svojeglavost, kriminalitet, kao i izglede za budu\u0107nost.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span> <\/span>Druga cjelina, \u201eSada\u0161nja politi\u010dka podjela zemlje\u201c, koja obuhva\u0107a paragrafe 138-240, u prvih osam paragrafa analizira okru\u017eja, kotareve i op\u0107ine, iznose\u0107i konkretne slu\u010dajeve kao zorne primjere problema. Osobitosti i te\u0161ko\u0107e upravljanja pokrajinom op\u0107enito obja\u0161njava u devet paragrafa, pri \u010demu se Lilienberg ne suste\u017ee od o\u0161tre kritike sredi\u0161njih institucija u Be\u010du. Sredstva za najve\u0107e mogu\u0107e op\u0107e unapre\u0111ivanje administracije u ovoj zemlji Lilienberg je predlo\u017eio u pet paragrafa. Ta sredstva obuhva\u0107aju ubrzano popunjavanje upra\u017enjenih mjesta, ispomo\u0107 u osoblju, smanjenje piskaranja, odgoj vi\u010dnih i kvalificiranih \u010dinovnika te postavljanje civilnog namjesnika. Op\u0107ine su dobile petnaest paragrafa, u kojima su izlo\u017eene vrste op\u0107ina, osobine osoblja i op\u0107inskih slu\u017ebi po gradovima i okru\u017ejima \u2013 Zadarskom, Splitskom, Dubrova\u010dkom i Kotorskom. Dotaknuti su seoski glavari, imovno stanje op\u0107ina i stanje javnih zaklada. Temeljito se analiziraju i kotarska poglavarstva. Okru\u017ena poglavarstva dobila su devet paragrafa, koji uklju\u010duju osvrte na svako poglavarstvo pojedina\u010dno, zatim na poglavarstva op\u0107enito, te na katastar, teritorijalne snage i vojsku, \u010diju je brojnost Lilienberg \u017eelio pove\u0107ati. Sve\u0107enstvu \u2013 du\u0161obri\u017eni\u0161tvu Lilienberg je posvetio trinaest paragrafa, a redovni\u010dkom kleru jo\u0161 dodatnih pet paragrafa, imaju\u0107i u vidu vitalni utjecaj sve\u0107enstva na moral stanovni\u0161tva i posljedi\u010dno na stope kriminaliteta. Javnim, odgojnim i nastavnim ustanovama posve\u0107eno je trinaest paragrafa, a uz razli\u010dite vrste \u0161kolskih ustanova obuhva\u0107eni su i paragrafi o policiji, siroti\u0161tima, zalagaonicama, slu\u017ein\u010dadi i divljim brakovima. Sigurnosna policija je podijeljena na tri paragrafa. Tajna i vi\u0161a policija dobila je \u010detiri paragrafa, a sanitarna policija sedam paragrafa, uklju\u010duju\u0107i karantene i bolnice. Javne gra\u0111evine dotaknute su u dva paragrafa, a financijska uprava razra\u0111ena je u deset paragrafa.  <\/span>     <\/span> <\/span> <\/span>  <\/span> <\/span> <\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U \u201ePrilozima\u201c je naveden \u201ePopis spisa koji se navode u Lilienbergovu ‘Prikazu’ (1815.-1834.)\u201c. Oni su kronolo\u0161ki poredani, a za svaki spis, uz datum i naslov, naveden je i paragraf u \u201ePrikazu\u201c. Slijedi Popis spisa o Dalmaciji koje je 1834. rje\u0161avalo Dr\u017eavno vije\u0107e na temu Dalmacija i Albanija koji su se nalazili u Ku\u0107nom, dvorskom i dr\u017eavnom arhivu, ali su izgubljeni tijekom Drugog svjetskog rata, njih 26. Zatim dolazi Popis priloga izvornom rukopisu (u \u010distopisu i konceptu), njih 23. Slijedi Popis karata koje su prilo\u017eene u ovom izdanju, njih 16, a neposredno zatim i njihovi preslici u boji. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zatim slijedi Dodatak iz izvora 1., \u201eO vrlo \u017ealosnom usudu dase bude namjesnik Dalmacije\u201c s nacrtima odgovora Josepha Pipitza i ministra Kolowrata. Dodatak iz izvora 2. jest ve\u0107 spomenuto izvje\u0161\u0107e o kotarskim poglavarstvima Dalmacije, pripisano nadvojvodi Franji Karlu iz 1844. godine.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knjiga zavr\u0161ava s nekoliko pomagala. To su \u201ePopis kratica i pokrata\u201c i \u201eIzvori i literatura\u201c, koji se dijele na Neobjavljene izvore, Objavljene izvore, podijeljene na Periodiku iz 19. stolje\u0107a i Ostale objavljene izvore, pa Sekundarna literatura te Kazalo osobnih imena i Kazalo imena mjesta.  <\/span>  <\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ova knjiga je vrijedan prilog poznavanju Dalmacije u 1830-im godinama, a svaka od njezinih sastavnica: uvodna studija Clewinga i Trogrli\u0107a, Lilienbergovo izvje\u0161\u0107e te popratni prilozi omogu\u0107uju \u010ditatelju stjecanje novih znanja te poti\u010du interes za taj prostor i vrijeme. Knjiga svjedo\u010di da je namjesnik Lilienberg bio o\u0161trouman u sagledavanju stanja na terenu te pouzdan u nu\u0111enju primjerenih rje\u0161enja.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

                                                                           <\/span>Petar Bagari\u0107 <\/i><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52516","url_meta":{"origin":2004,"position":0},"title":"Marko Grde\u0161i\u0107, Mislav \u017ditko, \u201eSocialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"This book presents a critical history of Yugoslav socialist economics, from its inception in the late 1940s to its dissolution in the late 1980s. After the dramatic break with the Soviet Union in 1948, Yugoslavia found itself in urgent need of a third way: A socialist trajectory which would not\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zitko_Grdesic.jpg?fit=350%2C535&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2004,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2004,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2004,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":2004,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2004,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}