![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/zdravstvo1.jpg?ssl=1\")
<\/a><\/p>\n<\/p>\n
Izvori za povijest zdravstva u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Fondovi i zbirke. Sv. 1.<\/strong><\/p>\n Branka Molnar i Katarina Horvat<\/p>\n Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Zagreb, 2011., 282 str.<\/p>\n <\/p>\n Ova monografija je prva knjiga dvojnog izdanja Izvori za povijest zdravstva u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu od sredine 19. do sredine 20. stolje\u0107a, ima podnaslov: Fondovi i zbirke, te predstavlja svojevrsni tematski vodi\u010d posve\u0107en izvorima za povijest zdravstva u 19. i u prvoj polovini 20. stolje\u0107a, odnosno izvorima za povijest zdravstvenih ustanova i slu\u017ebi te socijalnih i zdravstveno-socijalnih ustanova, koje su u to vrijeme djelovale na podru\u010dju grada Zagreba .<\/p>\n Kako bismo \u0161to preglednije i \u0161to opse\u017enije prikazali arhivsko gradivo iz cjelovitog fundusa Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, koje mo\u017ee poslu\u017eiti kao glavni ili pomo\u0107ni istra\u017eiva\u010dki izvor, sadr\u017eaj monografije podijelili smo u tri cjeline. U prvoj cjelini, Fondovi zdravstvenih ustanova i slu\u017ebi, kao i u drugoj, Fondovi socijalnih i zdravstveno-socijalnih ustanova, iskazani su fondovi \u010diji su stvaratelji zdravstvene i zdravstveno-socijalne ustanove, te ih mo\u017eemo smatrati primarnim istra\u017eiva\u010dkim izvorima za povijest zdravstva.<\/p>\n Prema nacionalnoj arhivisti\u010dkoj klasifikaciji, fondovi zdravstvenih i socijalnih ustanova i slu\u017ebi pripadaju klasi F. U Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu \u010duva se ukupno 17 fondova klase F . Ve\u0107 u 1. i 2. svesku Vodi\u010da kroz fondove i zbirke Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, koji su objavljeni 2008. i 2010. godine, svi su ti fondovi arhivisti\u010dki opisani na razini vodi\u010da, valorizirani su, te su dani iscrpni popisi njihove bibliografije i sumarni popisi njihovih dopunskih izvora u arhivskim i srodnim ustanovama.<\/p>\n U ovoj je monografiji taj posao nastavljen te je detaljnije prikazano 13 fondova, koji su ocijenjeni kao primarni\u00a0 izvori za povijest zdravstva u navedenom razdoblju i koji ukupno sadr\u017ee 143,55 du\u017enih metara gradiva. Radi se o sljede\u0107im fondovima: Zakladna bolnica u Zagrebu, Bolnica milosrdnih sestara u Zagrebu, Bolnica za zarazne bolesti u Zagrebu, Kraljevska zemaljska ortopedska bolnica, Merkurov sanatorij u Zagrebu, Gradski dje\u010dji ambulatorij u Zagrebu, \u0160kolska poliklinika u Zagrebu, Centralno prihvatili\u0161te za djecu, Dje\u010dji dom Josipovac, Okru\u017eni ured za osiguranje radnika Zagreb, Prihvatili\u0161te za trahomatoznu djecu u Zagrebu, Sredi\u0161nji ured sestara pomo\u0107nica u Zagrebu i Uprava dje\u010djih kolonija u Zagrebu.<\/p>\n Prikaz tih fondova temelji se na postoje\u0107im obavijesnim pomagalima (inventarima i kazalima) koji su za njih sastavljeni u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu, a njihov opis i iskaz sa\u017eeli smo u tri elementa: kratki historijat stvaratelja fonda, opis sadr\u017eaja fonda i njegov sumarni\u00a0 inventarni popis.<\/p>\n Prilikom arhivisti\u010dke obrade, gradivo fondova zdravstvenih i zdravstveno\u2013socijalnih ustanova obi\u010dno je grupirano u nekoliko glavnih skupina. To su: Op\u0107a dokumentacija, nastala administrativnim poslovanjem ustanove (registraturna pomagala, urud\u017ebirani i predmetni spisi, okru\u017enice, itd.),\u00a0 zatim Dokumentacija o zaposlenicima ( osobnici,\u00a0 knjige evidencije zaposlenika, slu\u017ebeni listovi i sli\u010dno), Dokumentacija o pacijentima (mati\u010dne knjige pacijentata, prijamni zapisnici, povijesti bolesti, knjige operacija, knjige ambulante, knjige otpusta itd.) ili Dokumentacija o zdravstvenom ili socijalno-zdravstvenom radu (Medicinska dokumentacija ili Socijalno-medicinska dokumentacija), zatim Financijska i ra\u010dunovodstvena dokumentacija (prora\u010duni, knjige bolno-opskrbnih tro\u0161kova, glavne knjige, blagajni\u010dke knjige i drugo) te Ostala dokumentacija (fotografije, razni\u00a0 katalozi, tiskovine i drugo gradivo).<\/p>\n Dokumentacija o pacijentima ili socijalno-medicinska dokumentacija nalazi se u svim fondovima zdravstvenih ustanova. Op\u0107a dokumentacija ili dokumentacija o zaposlenicima sa\u010duvana je samo ponegdje. Gledano u cjelini, ve\u0107ina dokumentacije nastala je u prvoj polovini 20. stolje\u0107a. Gradivo je uglavnom pisano hrvatskim jezikom i latini\u010dnim pismom. Od ostalih jezika zastupljeni su srpski, slovenski, njema\u010dki i latinski jezik. Vrlo mali dio gradiva pisan je \u0107irilicom.<\/p>\n Tre\u0107a cjelina u knjizi, Ostali izvori, rezultat je sustavnog pretra\u017eivanja obavijesnih pomagala sastavljenih za druge arhivske fondove i zbirke iz fundusa Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu, s ciljem pronalaska relevantnog istra\u017eiva\u010dkog materijala, odnosno gradiva koje mo\u017ee poslu\u017eiti kao primarni, dopunski ili pomo\u0107ni izvor za navedenu istra\u017eiva\u010dku temu. U ve\u0107ini slu\u010dajeva to je gradivo prikazano samo kratkim opisom i pripadaju\u0107im signaturama, uz op\u0107enitu ocjenu zna\u010daja i korisnosti kao izvora. Pri tome smo vodili ra\u010duna o tome je li doti\u010dno gradivo izvor za povijest zdravstva u u\u017eem ili u \u0161irem smislu pa su tako neki od tih izvora detaljnije opisani, dok su izvori za povijest socijalnih ustanova i socijalnog rada kao i izvori za povijest veterine pretra\u017eivani samo sporadi\u010dno. (Mo\u017eda je jedini izuzetak pojam \u201cubo\u017enica\u201d, koji je, iako se radi o socijalnoj ustanovi, pretra\u017eivan sustavno budu\u0107i da su u pro\u0161losti ubo\u017enice imale funkciju prihvata starih i bolesnih osoba.)<\/p>\n U posljednjem dijelu knjige donosimo kazala predmeta, imena i mjesta, sastavljena prema pojmovima sadr\u017eanima u arhivskim inventarnim popisima navedenih 13 fondova zdravstvenih i zdravstveno-socijalnih ustanova te popis kratica i skra\u0107enica kori\u0161tenih u tekstu. Kazala, koja upu\u0107uju na arhivsku signaturu opisnih jedinica, mo\u017eda najbolje pokazuju sve bogatstvo i raznolikost gradiva koje se mo\u017ee na\u0107i unutar navedenih fondova, na primjer, vi\u0161e od 30 vrsta raznih dnevnika, preko 20 vrsta evidencija pacijenata, preko 60 vrsta ostalih knjiga, podaci o 14 razli\u010ditih ambulanti, o 12 vrsta bolni\u010dkih odjela, brojna evidencija o djeci, lije\u010dnicima, sestrama, \u0161ti\u0107enicima i hraniteljicama, dokumentacija o bolestima kojih vi\u0161e nema ili su skoro iskorijenjene (trahom, trihofitija, lues, tuberkuloza) te o brojnim drugim \u010dimbenicima koji su svojim djelovanjem pomogli razvoju kulture zdravlja, a time i dru\u0161tvenom napretku. (K.H., B. M.)<\/p>\n <\/p>\n Sadr\u017eaj:<\/strong><\/p>\n RIJE\u010c IZDAVA\u010cA 2. FONDOVI SOCIJALNIH I ZDRAVSTVENO-SOCIJALNIH USTANOVA<\/p>\n 3. OSTALI IZVORI <\/p>\n Izvor: http:\/\/daz.hr\/izdanja-drzavnoga-arhiva-u-zagrebu\/izvori-za-povijest-zdravstva-u-drzavnom-arhivu-u-zagrebu-izbor-iz-fundusa-sv-1\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n
\nPREDGOVOR
\nUVOD
\n1. FONDOVI ZDRAVSTVENIH USTANOVA I SLU\u017dBI<\/p>\n\n
\n
\nKAZALA
\nKRATICE I SKRA\u0106ENICE<\/p>\n