{"id":2003,"date":"2016-08-31T22:00:05","date_gmt":"2016-08-31T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2003"},"modified":"2016-08-31T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-31T22:00:05","slug":"branimir-jankovic-kolumna-javna-povijest-podrzavam-manifestacije-ozivljene-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2003","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107 – Kolumna \u201eJavna povijest\u201c \u2013 Podr\u017eavam manifestacije o\u017eivljene povijesti!"},"content":{"rendered":"

<\/font>U Hrvatskoj je zadnjih pet do deset godina pokrenut iznimno velik broj manifestacija o\u017eivljavanja povijesti. Za vrijeme turisti\u010dke sezone gotovo da nema grada koji posjetiteljima ne nudi ponaj\u010de\u0161\u0107e \u201epovratak u srednji vijek\u201c. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Iz turisti\u010dke perspektive, rije\u010d je o pri\u017eeljkivanoj ponudi dodatnih programskih sadr\u017eaja tijekom sezone. Pritom su povratne reakcije publike uglavnom jako pozitivne, s obzirom da ve\u0107ina povijesnih festivala privla\u010di znatan broj posjetitelja, a mnogi od njih ve\u0107 obilje\u017eavaju svoju petogodi\u0161njicu ili desetogodi\u0161njicu. Iz perspektive samih aktera, osim brojnosti manifestacija, zamjetno je i sve vi\u0161e pojedinaca uklju\u010denih u niz novoosnovanih udruga i skupina koji o\u017eivljavanje povijesti prakticiraju na priredbama \u0161to ih sami organiziraju ili pak gostuju\u0107i na drugim manifestacijama u Hrvatskoj.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

S druge strane, akademski povjesni\u010dari uglavnom su nezainteresirani ili kriti\u010dni prema proliferaciji takve vrste povijesnih sadr\u017eaja. Oni povjesni\u010dari i povjesni\u010darke koji su se o njima izra\u017eavali iznosili su znatne primjedbe. Od sveprisutnih anakronizama (kada se kao srednjovjekovni fenomeni koriste predmeti i prakse kasnijih, \u010dak i suvremenih razdoblja) i drugih postupaka kojima se nepovratno gubi proklamirana autenti\u010dnost, preko uprizorenja doga\u0111aja za koje se ne mo\u017ee na\u0107i povijesno utemeljenje, do sveukupnog \u201eizmi\u0161ljanja tradicije\u201c i reproduciranja pseudoidentiteta (D. Markovina, Za\u0161to mislimo da je izmi\u0161ljena povijest bolja za turizam od prave kulturne tradicije?, Telegram<\/i>, 5. kolovoza 2015; komentari T. Perin\u010di\u0107 u prilogu \u201eKako smo se zaigrali s povijesnim istinama\u201c, T-portal<\/i>, 14. rujna 2015). <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Tome mo\u017eemo pridru\u017eiti i kritiku \u2013 ne samo iz povijesne vizure, nego i iz optike dru\u0161tvenih u\u010dinaka hipertrofiranog turizma \u2013 kako su u takvim manifestacijama proizvoljna povijest, tradicija i identitet u potpunosti podvrgnute isklju\u010divo i ponad svega \u2013 profitu (J. Pavi\u010di\u0107, Finale tranzicije, Jutarnji list<\/i>, 13. kolovoza 2016). <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

            <\/span>Ve\u0107inom me\u0111utim tolika brojnost manifestacija i udruga, kao i samih aktera i \u0161ire publike, nije ni pribli\u017eno pra\u0107ena podjednakim interesom hrvatskih povjesni\u010dara za njihovom obuhvatnijom analizom. Osim kriti\u010dkog stava, potrebna su nam i tuma\u010denja koja \u0107e voditi vi\u0161e ra\u010duna o samom fenomenu o\u017eivljavanja povijesti, odnosno javne povijesti u cjelini. Iako se sla\u017eem s iznesenim primjedbama, ipak podr\u017eavam manifestacije o\u017eivljene povijesti. Pri tome branjenje manifestacija op\u0107enito, ne zna\u010di dakako branjenje svake pojedine od njih.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U prvom redu, pojavu manifestacija bilo je te\u0161ko izbje\u0107i budu\u0107i da su ve\u0107 vi\u0161e desetlje\u0107a povijesni i turisti\u010dki trend u svjetskim razmjerima. Razni oblici \u201eo\u017eivljavanja\u201c povijesti etabliran su i ravnopravan dio javne povijesti (Public History<\/i>). Da uspje\u0161no odgovaraju na interes obi\u010dnih ljudi za povijest \u2013 i posljedi\u010dno tome turisti\u010dki interes \u2013 vidljivo je po masovnoj posje\u0107enosti i popularnosti sli\u010dnih doga\u0111anja koja se i dalje ne prestaju \u0161iriti.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Takve manifestacije nude neposredan pristup povijesnim sadr\u017eajima u vrijeme kada povijest kao obrazovni predmet, akademska historiografija, \u010dak i same knjige, nisu dovoljno ni privla\u010dni niti osuvremenjeni novim generacijama, koje su jednostavno vi\u0161e okrenute vizualnim i izravnijim medijima. Manifestacije o\u017eivljene povijesti nastoje k tome i\u0107i jo\u0161 dalje od iskustava \u0161to ih pru\u017eaju muzeji. Predmeti, slike i zvukovi predstavljeni u muzejima nisu vi\u0161e dovoljni novoj publici \u2013 njima se sada nude i drugi, jo\u0161 intenzivniji osjeti i dodatna emocionalna iskustva ostvarena ponajvi\u0161e direktnim i aktivnim sudjelovanjem.  <\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nadalje, premda nerijetko mije\u0161aju povijesna razdoblja i uvode nepostoje\u0107e tradicije, niz manifestacija ipak polazi od mahom autenti\u010dnog ambijenta, oslanjaju\u0107i se na sa\u010duvanu kulturnu ba\u0161tinu, \u010desto vrlo davnog porijekla. Konkretni povijesni ambijenti anti\u010dkih gra\u0111evina, srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih kula, utvrda i dvoraca te cjeline pejza\u017ea i prirode predstavljaju povijest samu po sebi. U svima njima antika i srednji vijek bili su zaista prisutni.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

            <\/span>Isto tako, povjesni\u010dari su se tijekom razvoja suvremene historiografije intenzivno borili za etabliranje i priznavanje va\u017enosti povijesti svakodnevice i iskustava obi\u010dnih ljudi, \u0161to je u samoj sr\u017ei manifestacija o\u017eivljene povijesti i posebno blisko publici. S time se sada moramo znati nositi. Osim toga, profesionalni povjesni\u010dari uglavnom su se odavno pomirili s time da knji\u017eevnost i filmovi imaju slobodu u preoblikovanju povijesti, uzimaju\u0107i je \u010desto tek kao povod ili kulisu. Sli\u010dno o\u010dito \u010dini i turizam. To dakako ne zna\u010di da sva prisvajanja povijesti ne treba kritizirati zbog na\u010dina na koji to \u010dine. Iz perspektive povjesni\u010dara bitno je da postoje razli\u010dite vrste dru\u0161tvenog interesa za povijest, \u0161to ne umanjuje va\u017enost kritike i analize o kakvim je ustvari interesima za povijest rije\u010d.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

            <\/span>O tome da je upu\u0107ivanje prigovora na neautenti\u010dnost povijesnih priredbi tek jedno od vi\u0161e mogu\u0107ih motri\u0161ta svjedo\u010de i inozemna istra\u017eivanja. Osim zasebne knjige o srednjovjekovnim festivalima (E. Hoffmann, Mittelalterfeste in der Gegenwart<\/i>, 2005), spomenut \u0107u u ovoj prigodi rad M. O\u02bcBrien Backhouse (Re-enacting the Wars of the Roses: History and Identity, People and their Pasts. Public History Today<\/i>, 2009) koja je istra\u017eiva\u010dki boravila u skupini koja (pr)o\u017eivljava povijest svakodnevice Rata dviju ru\u017ea iz 15. stolje\u0107a. Prema autorici, \u010dlanovima skupine sudjelovanje u tome je va\u017eno jer im osna\u017euje engleski identitet koji je u suvremenosti podveden pod britanski.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

            <\/span>Primijenimo li to na doma\u0107e primjere (iako nemamo sli\u010dnih historiografskih istra\u017eivanja o povijesnim udrugama i akterima), razvidno je me\u0111u manifestacijama o\u017eivljene povijesti da je Sinjska alka zasigurno prili\u010dno va\u017ena za lokalni identitet. Neovisno od pitanja identiteta, manifestacije u Stubici vezane uz Selja\u010dku bunu 1573. mogu se opravdano pozivati na povijesni doga\u0111aj koji je imao znatan odjek zadr\u017ean i danas u razli\u010ditim dru\u0161tvenim i kulturnim praksama. Koprivni\u010dki renesansni festival svojoj veli\u010dinom i me\u0111unarodnim gostovanjima brojnih udruga i skupina koji se bave manifestiranjem o\u017eivljene povijesti uspje\u0161no pokazuje globalnost fenomena. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Premda su i u drugim manifestacijama prisutna nastojanja za pozivanjem na odre\u0111ene povijesne doga\u0111aje i lokalitete, tradicije i ba\u0161tine, kod mnogih od njih prvenstveno ipak dominira nagla\u0161ena turisti\u010dka motivacija. Uskoro zapo\u010dinje i prikazivanje prvog povijesnog realityja o hrvatskom srednjovjekovlju RTL Televizije \u2013 kao novog oblika javne povijesti kod nas \u2013 \u0161to je izravan rezultat ra\u0161irenog interesa za manifestacije o\u017eivljene povijesti. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nije me\u0111utim dovoljno zagovarati prihva\u0107anje takvih manifestacija u akademskoj historiografiji. Neosporno je da je potrebno zalo\u017eiti se i da postoje\u0107e manifestacije budu \u0161to je mogu\u0107e bolje te da uz turisti\u010dku i zabavnu ostvare i odre\u0111enu edukativnu ulogu. Osim toga, trebalo bi unutar \u017eanra o\u017eivljavanja povijesti osmi\u0161ljavati i neke nove manifestacije koje bi osim autenti\u010dnosti koja je bitna povjesni\u010darima prezentirale druga\u010diju, pluralniju i kompleksniju povijest od one koja dominira popularnim interesom. Tu se dakle otvara potencijalno mjesto djelovanja koje doma\u0107i povjesni\u010dari i studenti povijesti uglavnom ne percipiraju takvim. No poddisciplina javne povijesti kakva je etablirana na inozemnim sveu\u010dili\u0161tima priprema povjesni\u010dare ne samo za rad u znanstvenim i obrazovnim institucijama nego i u \u0161iroj javnosti \u2013 muzejima i turizmu, kulturi i umjetnosti, medijima. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

To je jedan od predstoje\u0107ih zadataka na\u0161ih sveu\u010dili\u0161ta. I dok je sve manje radnih mjesta za povjesni\u010dare u znanosti i \u0161kolstvu, bilo bi po\u017eeljno zapo\u010deti pripremati povjesni\u010dare za rad na povijesti u javnoj sferi, tako i na manifestacijama o\u017eivljene povijesti. Takav rad uklju\u010divao bi poznavanje i povijesti, i javne povijesti, i kulture, i turizma, povezuju\u0107i globalna i lokalna iskustva te osmi\u0161ljavaju\u0107i i razvijaju\u0107i specifi\u010dnosti. Me\u0111utim da bismo u skoroj budu\u0107nosti dobili diplomiranog povjesni\u010dara \u2013 stru\u010dnjaka za javnu povijest i manifestacije o\u017eivljene povijesti trebat \u0107e mnogo truda u mijenjanju postoje\u0107e akademske historiografije.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zavr\u0161avam stoga rije\u010dima povjesni\u010dara N. Nodila koji je jo\u0161 davne 1874. godine pisao da \u201enova historija ima opse\u017eniji zadatak: jauk u kolibama toliko ju zanima koliko veseli spjevi u pala\u010dama, radnja koja ubija u zadimljenim tvornicama koliko mirni \u017eivot u gra\u0111anskim ku\u0107ama\u201c. Kao \u0161to Nodilo poti\u010de bavljenje tvornicama koje se tada tek po\u010dinju javljati u Hrvatskoj, tako bismo se i mi danas trebali pozabaviti onime \u0161to je nama suvremeno i novo \u2013 manifestacijama o\u017eivljene povijesti i uop\u0107e javnom povije\u0161\u0107u.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

—<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font>Manifestacije o\u017eivljavanja povijesti u Hrvatskoj tijekom prolje\u0107a i ljeta 2012. godine<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=331<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

2. kolumna \u2013 Je li va\u017enije biti povjesni\u010dar ili svjedok?<\/span><\/b><\/p>\n

\n

<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236048<\/a><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\n


<\/span><\/p>\n

<\/font> <\/span><\/p>\n

1. kolumna \u2013 Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236044<\/a><\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2003","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":2003,"position":0},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2003,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2003,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":2003,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2003,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2003,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2003","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2003"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2003\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2003"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2003"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2003"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}