{"id":2002,"date":"2016-08-28T22:00:05","date_gmt":"2016-08-28T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2002"},"modified":"2016-08-28T22:00:05","modified_gmt":"2016-08-28T22:00:05","slug":"ivan-milec-prikaz-knjige-hrvoje-capo-kraljevina-cuvara-represivni-aparat-monarhisticke-jugoslavije-na-podrucju-hrvatskih-zemalja-1918-1941-hrvatski-institut-za-povijest-zagreb-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2002","title":{"rendered":"Ivan Milec – Prikaz knjige Hrvoje \u010capo, Kraljevina \u010duvara: represivni aparat monarhisti\u010dke Jugoslavije na podru\u010dju hrvatskih zemalja (1918-1941), Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2015."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Hrvoje \u010capo, “Kraljevina \u010duvara: represivni aparat monarhisti\u010dke Jugoslavije na podru\u010dju hrvatskih zemalja (1918-1941.)”, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Kako i sam autor navodi u predgovoru, temelj ove knjige je doktorska radnja obranjena 2012. na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Knjiga je podijeljena na \u0161est ve\u0107ih cjelina koje su dalje podijeljene u manje dijelove. Na kraju knjige nalazi se zna\u010dajna zbirka fotografija iz promatranog razdoblja te Prilozi<\/i> u kojima se mogu prona\u0107i popisi brigada oru\u017eni\u0161tva. Kao najzna\u010dajniji dio Priloga izdvojio bih prijepise odabranih dokumenata Dr\u017eavnog tajni\u0161tva SAD-a o stanju u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>U Uvodu<\/i> (9-44) autor analizira spoznaje o navedenoj problematici te izvore i literaturu koju \u0107e u svom radu koristiti. Zatim opisuje vladavinu kralja Aleksandra, njegovu povezanost s vojskom i preuzimanje neposredne vlasti nakon uspostave diktature. U sljede\u0107em potpoglavlju (24-29) ukratko analizira Vidovdanski i Oktroirani ustav, njihove sli\u010dnosti i razlike s osvrtom na stvari vezane uz represiju. U dva sljede\u0107a potpoglavlja autor prikazuje va\u017enost represivnog aparata za samu vlast (29-34) te op\u0107enito politi\u010dki sustav kroz promatrano razdoblje (34-39). U zadnjem dijelu uvodnog poglavlja prikazan je razvoj oru\u017eni\u0161tva na podru\u010dju hrvatskih zemalja i na podru\u010dju Srbije prije uspostave zajedni\u010dke dr\u017eave (39-44).<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Kao \u0161to i sam naslov govori, poglavlje Ustrojstvo<\/i> (47-70) prikazuje ustroj Ministarstva unutra\u0161njih poslova, njegove ovlasti i zadu\u017eenja te suradnju s lokalnim vlastima. Analizirane su i promjene koje su nastupile uspostavom diktature te uloga vojske u unutarnjim poslovima.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Tre\u0107e poglavlje pod naslovom Upravljanje<\/i> (73-119) zapo\u010dinje potpoglavljem Buka politi\u010dke arene <\/i>(73-97) u kojem je prikazana povezanost politike, politi\u010dara, represivnog aparata i politi\u010dkih borbi oko kontrole Ministarstva unutra\u0161njih poslova. Posebno je zanimljiva borba izme\u0111u radikala i demokrata oko MUP-a pri sastavljanjima vlada kao i uloga Svetozara Pribi\u0107evi\u0107a kao ministra. Ti\u0161ina po kraljevu ukusu<\/i> (97-104) pomalo je poeti\u010dan naziv i odli\u010dno se nadovezuje na prethodni. Autor analizira i prikazuje djelovanje i metode kojima se represivni aparat slu\u017ei tokom diktature. Stanje nakon atentata u Marseillesu i stanovito popu\u0161tanje prikazano je u poglavlju Prilazak dogovoru<\/i> (104-119). Ipak, represivni je aparat i u vrijeme Jefti\u0107a i Stojadinovi\u0107a tako\u0111er bio duboko politiziran i kori\u0161ten u politi\u010dke svrhe.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Sljede\u0107e poglavlje naslovljeno je Usmjerenost<\/i> (121-195). U prvom dijelu naslovljenom Pogre\u0161ne ideje<\/i> (123-152) prikazani su idejni neprijatelji nove dr\u017eave, prije svega komunizam, \u010diji su simpatizeri od samog po\u010detka apostrofirani kao neprijatelji i kao takvi bili nadzirani i progonjeni. Ni\u0161ta manje nisu progonjeni ni \u201ehrvatski nacionalisti\u201c kao ni simpatizeri Hrvatske selja\u010dke stranke. Eskalacije nasilja represivnog aparata posebno su bili vidljivi kod izbora. U posebnom potpoglavlju obra\u0111eni su Bjegunci i odmetnici<\/i> (152-169), borba protiv zelenog kadra na samom po\u010detku postojanja Kraljevine SHS i raznih odmetnika. Pa\u017enja je posve\u0107ena i pitanjima dezertera i drugih vojnih bjegunaca, kao i uloga vojske u redarstvenim poslovima. Pitanje odnosa prema nacionalnim manjinama analizirano je u potpoglavlju knjige pod naslovom Sumnjiva odanost<\/i> (169-178). Nacionalne manjine smatrane su neprijateljima i njima se bavila Dr\u017eavna tajna policija. Prikazana su pra\u0107enja i deportacije Ma\u0111ara i Bugara koji su smatrani posve nepouzdanim elementima, a od 1938. primjetno je i anti\u017eidovsko raspolo\u017eenje i djelovanje. U posljednjem dijelu ovoga poglavlja naslovljenom Bez rukavica<\/i> (178-195) analizirana je represija kao \u201etemelj dr\u017eavnog djelovanja\u201c. Ukratko su prikazani mnogi incidenti koji su obilje\u017eili promatrano razdoblje. Na samom kraju \u010detvrtoga poglavlja analiziraju se metode otpora koje je Hrvatska selja\u010dka stranka poduzimala nakon 1935. Tu se prije svega vide promjene u op\u0107inama te organiziranje Selja\u010dke i gra\u0111anske za\u0161tite.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Peto poglavlje nosi naslov Periferija<\/i> (197-287) i podijeljeno je na tri ve\u0107a potpoglavlja, Oru\u017eni\u0161tvo<\/i> (199-236) i Redarstvo<\/i> (237-260) koja se dalje dijele na jo\u0161 nekoliko manjih te Pomo\u0107nici<\/i> (261-287). U potpoglavlju Na sliku dr\u017eave<\/i> (199-217) prikazane su zakonske osnove, ustroj, financijski problemi, stanje opremljenosti, planovi za budu\u0107nost te promjene nastale uslijed stvaranja Banovine Hrvatske. Zatim u potpoglavlju pod naslovom Zna\u010daj privr\u017eenosti<\/i> (216-227) autor analizira opremu koju oru\u017eni\u0161tvo koristi, \u0161kolovanje oru\u017enika, \u010dasnika i do\u010dasnika, sastav oru\u017eni\u0161tva i promjene nastale uspostavom nove dr\u017eave, \u010deste pritu\u017ebe na rad oru\u017enika te primjere oru\u017eni\u010dkog nasilja. U dijelu knjige Rado vi\u0111eni gosti<\/i> (227-236) autor analizira odnos oru\u017eni\u0161tva i lokalnih vlasti koje su konstantno tra\u017eile pove\u0107anje broja oru\u017enika i postaja na svojim podru\u010djima te zatim prikazuje na\u010din i ustroj \u201eoru\u017eni\u010dkih gospodarstava\u201c. Sljede\u0107a ve\u0107a cjelina nosi naslov Redarstvo<\/i> (237-260) i podijeljena je na dva dijela. U prvom su prikazane zakonske osnove i nadle\u017enost redarstva kao i problemi s kadrom, opremom i infrastrukturom. U drugom dijelu prikazan je zatvorski sustav, kaznionice i \u0161trajkovi zatvorenika koji su bili \u010desti. Uz to prikazane su i promjene nastale u sustavu uspostavom Banovine Hrvatske. Zadnja ve\u0107a cjelina ovog poglavlja naslovljena je Pomo\u0107nici<\/i> (261-287) \u2013 autor na po\u010detku prikazuje prve dane nove dr\u017eave, nepostojanje ure\u0111enog i jasnog sustava policije, djelovanje vojske kao represivnog aparata te protezanje srbijanskih zakona koji su u ovim krajevima bili nepoznati \u0161to je stvaralo znatne probleme. Nadalje, navedeni su primjeri neslaganja vojnih i civilnih vlasti te primjeri dijeljenja oru\u017eja stanovni\u0161tvu koje je provo\u0111eno u prete\u017eno srpskim krajevima. Ukratko su prikazani djelovanje i sukobi izme\u0111u ORJUNA-e i SRNAO-a kao svojevrsnih strana\u010dkih snaga; njihovu ulogu kasnije preuzimaju \u010detni\u010dke organizacije koje su osnivane na \u010ditavom podru\u010dju Hrvatske. Kasnije se pojavljuju jo\u0161 neke vaninstitucionalne postrojbe, prije svega HSS-ove Selja\u010dka za\u0161tita i Gra\u0111anska za\u0161tita, koje imaju zna\u010dajnu ulogu u vrijeme Banovine.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>U Zaklju\u010dku<\/i> (289-299) autor rezimira rezultate istra\u017eivanja, prikazuje \u010detiri razdoblja koja mo\u017eemo razlikovati u Kraljevini Jugoslaviji te op\u0107e podatke o stanju oru\u017eni\u0161tva i redarstva na podru\u010dju Hrvatske. Tako\u0111er prikazuje i utjecaj politi\u010dkih promjena, diktature, atentata i uspostave Banovine, na djelovanje i ustroj represivnog aparata. Uspostavom Banovine ulogu obavje\u0161tajno-represivnog oslonca re\u017eimu od oru\u017eni\u0161tva i redarstva preuzima vojska.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Knjiga Kraljevina \u010duvara <\/i>svakako je zna\u010dajno djelo koje istra\u017euje i rasvjetljava va\u017enu temu koja do sada nije bila dovoljno istra\u017eena. Autor je na temelju opse\u017ene gra\u0111e i literature analizirao djelovanje i ustroj represivnog aparata za kojeg se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da je bio jedan od glavnih oslonaca re\u017eima. Kao izrazitu vrijednost knjige naveo bih kori\u0161tenje diplomatskih izvora, prije svega izvje\u0161\u0107a veleposlanika Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Ovom je knjigom svakako otvoren niz pitanja koja zahtijevaju dodatna istra\u017eivanja. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Ivan Milec<\/b><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2002","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2002,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2002,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2002,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2002,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2002,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2002,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2002","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2002"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2002\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2002"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2002"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2002"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}