{"id":19999,"date":"2020-03-31T14:09:41","date_gmt":"2020-03-31T14:09:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19999"},"modified":"2020-03-31T15:03:03","modified_gmt":"2020-03-31T15:03:03","slug":"tomislav-bilic-revizionizam-i-negacionizam-u-hrvatskoj-arheologiji-na-primjeru-darka-perise","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19999","title":{"rendered":"Tomislav Bili\u0107 – Revizionizam i negacionizam u hrvatskoj arheologiji na primjeru Darka Peri\u0161e"},"content":{"rendered":"

Revizionizam i negacionizam u hrvatskoj arheologiji na primjeru Darka Peri\u0161e<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Iako bi bilo za o\u010dekivati da val revizionizma i negacionizma koji je posljednjih godina preplavio hrvatsku historiografiju zaobi\u0111e \u2013 zbog njezinog fokusa na predmoderna razdoblja \u2013 arheologiju, neki pojedinci su se potrudili da tomu ne bude tako.[1]<\/a> Tendencije ovog tipa nisu \u010desta pojava u hrvatskoj arheologiji, ali neki hrvatski arheolozi koriste priliku da iznesu svoje revizionisti\u010dke i negacionisti\u010dke stavove u publikacijama koje uglavnom ne pripadaju mainstream<\/em> arheolo\u0161kim \u010dasopisima i serijskim publikacijama. U takvim onda tekstovima na vidjelo izlaze stavovi pojedinih autora o raznoraznim svjetonazorskim pitanjima \u2013 poput odnosa prema fa\u0161izmu i usta\u0161kom pokretu, ekstremnom nacionalizmu i vjerskom \u0161ovinizmu \u2013 koji su u uglednijim publikacijama ipak uglavnom zatomljeni. No, nedavno su se i na stranicama uglednih arheolo\u0161kih \u010dasopisa po\u010deli pojavljivati tekstovi s nedvojbenom ekstremno revizionisti\u010dkom pozadinom, koja se mo\u017ee izvu\u0107i u prvi plan analizom tekstova istih autora u situacijama kada imaju punu autorsku slobodu izraziti svoje ideolo\u0161ke stavove. Tu se onda u potpunosti gubi znanstvena objektivnost, koja u uglednim publikacijama slu\u017ei kao \u2013 nekad vi\u0161e, a nekad manje \u2013 prozirna maska za skrivanje ostra\u0161\u0107enih ideolo\u0161kih nazora.<\/p>\n

Neposredan povod ovom tekstu zadnji je rad dr. sc. Darka Peri\u0161e, nastavnika (poslijedoktoranda) na Odjelu za povijest Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta,[2]<\/a> objavljen u Starohrvatskoj prosvjeti<\/em>.[3]<\/a> U tom se radu Peri\u0161a po drugi puta u tri godine \u2013 pod krinkom prikaza moje knjige o ostavi novovjekovnog novca iz Bukove kod Virovitice \u2013 bez argumenata, upotrebom la\u017enih i\/ili neprovjerenih, \u00a0\u010desto i paranoidnih, opservacija, s ponekom pubertetskom aluzijom ili dosjetkom, obra\u010dunava sa svjetonazorskim stavovima suprotstavljenima njegovim. Na prvu provokaciju odgovorio sam nekonfliktnom i odmjerenom reakcijom u istom \u010dasopisu, koncentriraju\u0107i se isklju\u010divo na tragove argumentacije prisutne u njegovom nekoherentnom tekstu.[4]<\/a> Na tu reakciju Peri\u0161a je odgovorio uklanjaju\u0107i svoju masku neideolo\u0161kog kriti\u010dara, a uredni\u0161tvo Starohrvatske prosvjete<\/em> mu je i taj tekst objavilo.<\/p>\n

Me\u0111utim, to isto uredni\u0161tvo odbilo je objaviti moj novi odgovor Peri\u0161i, iako je prema Standardu<\/em> uredni<\/em>\u010d<\/em>kog<\/em> rada<\/em>: <\/em>uredni<\/em>\u010d<\/em>ke<\/em> odgovornosti<\/em> i<\/em> prava<\/em> Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i prema COPE-ovom Code<\/em> of<\/em> Conduct<\/em> and<\/em> Best<\/em> Practice<\/em> Guidelines<\/em> for<\/em> Journal<\/em> Editors<\/em> to bilo du\u017eno u\u010diniti.[5]<\/a> Pitanje koje se name\u0107e je za\u0161to bi taj ugledni arheolo\u0161ki \u010dasopis ovako kompromitirao svoj ugled, tj. kako je mogu\u0107e da se ne omogu\u0107i odgovor na neskriveno hu\u0161ka\u010dki tekst prozvanom autoru te, mo\u017eda jo\u0161 bitnije, kako je mogu\u0107e da se takav tekst uop\u0107e objavi? Je li ovdje rije\u010d o sitni\u010davom prepucavanju dvojice arheologa oko nekih konkretnih stru\u010dnih pitanja ili je problem ipak slo\u017eeniji?<\/p>\n

Odgovor na ta pitanja mo\u017ee se i\u0161\u010ditati iz samog Peri\u0161inog teksta, osobito kada se on promatra u kontekstu njegovih radova objavljenima u neznanstvenim publikacijama, gdje je u potpunosti slobodan izraziti svoje ekstremisti\u010dke ideolo\u0161ke stavove. Citati iz Peri\u0161inih radova navedeni dalje u tekstu dopu\u0161taju mi ustvrditi da je Peri\u0161in nacionalisti\u010dki i vjerski \u0161ovinizam \u2013 uz nerazumijevanje i posljedi\u010dno frustrirano odbacivanje standardne znanstvene metodologije \u2013 glavna motivacija njegovoga napada. To postaje jasno kada se \u2013 razotkriv\u0161i se u potpunosti \u2013 u svojem posljednjem uratku obru\u0161ava na moju navodnu \u201ejugonostalgiju\u201c.[6]<\/a> U Peri\u0161inom manihejskom vi\u0111enju svijeta ja ne pripadam njegovom \u201ehrvatskom katoli\u010dkom narodu\u201c (njegov termin, vidi dalje u tekstu) te se preko mene obra\u010dunava sa svojim \u2013 stvarnim ili nestvarnim \u2013ideolo\u0161kim protivnicima (potpuno je nebitno pripadam li ja uistinu tom korpusu \u201eneprijatelja\u201c).<\/p>\n

I\u0161\u010ditavanjem Peri\u0161inog skromnog, uglavnom publicisti\u010dkog, opusa, stvara se slika koja se savr\u0161eno sla\u017ee s njegovim tekstovima objavljenima u Starohrvatskoj prosvjeti<\/em>: Darko Peri\u0161a je povijesni revizionist i negator holokausta, \u0161to su \u201ehistoriografske\u201c manifestacije njegovog ekstremnog nacionalizma i neskrivenog vjerskog \u0161ovinizma. Do ovih kvalifikacija do\u0161ao sam isklju\u010divo kroz \u010ditanje njegovih objavljenih radova. Kako ne bi sve ostalo na mojoj interpretaciji, u nastavku teksta citirat \u0107u upravo njegove<\/em> rije\u010di, uz najkra\u0107i mogu\u0107i komentar, koji prvenstveno do\u010darava kontekst citata i njihovu neskrivenu ideolo\u0161ku pozadinu. Tako \u0107e \u010ditatelj sam mo\u0107i zaklju\u010diti jesu li moje kvalifikacije primjeren odraz Peri\u0161inih rije\u010di.<\/p>\n

 <\/p>\n

Darko Peri\u0161a kao ekstremni nacionalist<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Raspravljaju\u0107i o zadarskom arheologu A. Stip\u010devi\u0107u, Peri\u0161a smatra kako je \u201e\u2026potrebno\u2026 spomenuti da je A. Stip\u010devi\u0107 rodom iz mjesta Arbanasa (Arbanasi su varijanta etnonima Albanci!), danas sastavnom dijelu Zadra, odnosno potomak albanskih katoli\u010dkih obitelji koje je venecijanska vlast tu svojedobno naselila!\u201c.[7]<\/a> Prebrojavanje krvnih zrnaca autorima znanstvenih radova Peri\u0161ina je redovita praksa, u skladu s praksom njegovih ideolo\u0161kih prethodnika i istomi\u0161ljenika (o kojima vi\u0161e u nastavku). Tako o bosanskohecegova\u010dkom povjesni\u010daru D. Lovrenovi\u0107u pi\u0161e: \u201eMogu\u0107e je da je kod njega do\u0161lo do sjedinjavanja svih nabrojanih gledi\u0161ta na gubitni\u010dki polo\u017eaj Hrvatske poslije 1102., \u0161to bi bilo u skladu s njegovom biografijom: rije\u010d je o bosanskom Hrvatu (koji srednjovjekovnu Bosnu promatra odvojeno od srednjovjekovne Hrvatske), obrazovanom kod srpskih medijevalista u Sarajevu i Beogradu, a koji je rano postao sveu\u010dili\u0161ni nastavnik u komunisti\u010dkom re\u017eimu, te bio na du\u017eim studijskim boravcima u Budimpe\u0161ti, a danas svoju znanstvenu i politi\u010dku karijeru gradi u ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dkom Sarajevu\u2026\u201c.[8]<\/a> Etni\u010dku pripadnost i sli\u010dne kategorije Peri\u0161a ovdje eksplicitno koristi kao metodu analize ne\u010dije znanstvene djelatnosti, \u0161to je ideolo\u0161ki, a ne znanstveni stav.<\/p>\n

Peri\u0161a \u010desto ispoljava otvoren prijezir prema nehrvatskim narodima: \u201e\u2026 \u010dinjenica da su se njegovi sunarodnjaci [Bo\u0161njaci-muslimani] tada [tijekom NDH] masovno izja\u0161njavali Hrvatima islamske vjere, a i danas to rade, posebno oni u Pounju, kada treba dobiti hrvatsku putovnicu (paso\u0161) s kojom se mo\u017ee bez potrebnih viza putovati po Europi\u201c.[9]<\/a> Bo\u0161njaci-muslimani, dakle, izja\u0161njavaju se kao Hrvati kada su u sastavu nacifa\u0161isti\u010dke NDH ili kada za to imaju materijalnu korist. To je, \u010dini se, njihovo etni\u010dko obilje\u017eje (ili vjersko?), \u0161to ih \u010dini lo\u0161ijima od Hrvata. Sli\u010dno, \u201e[Vlasi] su se kao nomadski sto\u010dari s velikim stadima, najamni ratnici i karavanski prijevoznici naglo obogatili u novoj sredini \u0161to je i dovelo do pojave snobovskog mentaliteta\u2026\u201c.[10]<\/a> To je znanstvena opservacija jedino prema rasnim kriterijima \u0106ira Truhelke, Ive Pilara i Filipa Lukasa (kao i Jovana Cviji\u0107a, s malo druga\u010dijim naglaskom), \u010diji je Peri\u0161a vjerni sljedbenik i istomi\u0161ljenik, a koji su svoje puno ostvarenje do\u017eivjeli u prvoj polovici 1940-ih.<\/p>\n

S druge strane, \u010dini se da Peri\u0161a na hrvatski etni\u010dki korpus primjenjuje isklju\u010divo kriterij politi\u010dko-vjerske ideologije: \u201eTijekom Drugog svjetskog rata, a posebno na samom njegovom zavr\u0161etku ili neposredno iza njega, jugoslavenski komunisti\u010dki partizani napravili su \u201eu ime naroda\u201c (naravno, ne hrvatskog katoli\u010dkog, ve\u0107 jugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda) niz zvjerskih zlo\u010dina na bosanskohercegova\u010dkim franjevcima\u201c.[11]<\/a> Kako Peri\u0161a razlikuje etni\u010dku pripadnost hrvatskih sudionika NOB-a (uklju\u010duju\u0107i rimokatoli\u010dkog sve\u0107enika Svetozara Rittiga, \u010dlana predsjedni\u0161tva ZAVNOH-a), koji su po njemu pripadnici \u201ejugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda\u201c, od pripadnika \u201ehrvatskog katoli\u010dkog\u201c naroda? Odgovor se name\u0107e sam po sebi: onaj Hrvat koji se suprotstavlja Peri\u0161inoj ekstremisti\u010dkoj nacionalisti\u010dkoj ideologiji je \u201ejugoslavenski ateist\u201c (pa bio on i rimokatoli\u010dki sve\u0107enik), a onaj koji ju podr\u017eava je \u201eHrvat-katolik\u201c.<\/p>\n

Istovremeno, Peri\u0161in konstrukt hrvatskog etni\u010dkog korpusa obilje\u017een je jasnom ideolo\u0161kom pozicijom: tako su srednjobosanski Hrvati \u201enajvitalniji i najborbeniji dio hrvatske nacije\u201c jer su \u201eodbili napade doma\u0107ih i inozemnih muslimanskih vojnih postrojbi\u2026 a uz to imaju najve\u0107i natalitet unutar cijele hrvatske nacije.\u201c Kombinacija ratni\u010dke vje\u0161tine i nataliteta neodoljivo podsje\u0107a na svjetonazor koji je u Hrvatskoj uveden kao slu\u017ebeni i jedini dopu\u0161teni 1941. godine. \u201eI Delmate i Hrvate na tom je podru\u010dju obilje\u017eio sli\u010dan mentalitet, koji je izra\u017een kroz vitalnost, tradicionalizam, rodovsku povezanost, slobodoljubivost i buntovnost prema stranoj vlasti\u201c.[12]<\/a> Delmati\/Hrvati Peri\u0161i su idealne dru\u0161tveno-etni\u010dke utopijske formacije, ne\u0161to kao nepobjedivi Gali iz sela Asteriksa i Obeliksa ili \u2013 mnogo zloslutnije \u2013 idealizirani pripadnici nordijsko-dinarske rase. Malo objektivniji promatra\u010d \u0107e se upitati je li izraz njihove slobodoljubivosti i \u201ebuntovnosti prema stranoj vlasti\u201c i komunisti\u010dki ustanak iz 1941. godine? Ili je taj ustanak potekao iz redova pripadnika \u201ejugoslavenskog ateisti\u010dkog naroda\u201c, koji su jednako slobodoljubivi i buntovni kao Delmati\/Hrvati?<\/p>\n

 <\/p>\n

Darko Peri\u0161a kao vjerski \u0161ovinist<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Peri\u0161a osobito \u010desto izra\u017eava otvoreni prijezir prema pripadnicima muslimanske vjeroispovijesti, \u010desto u kombinaciji s izra\u017eavanjem etni\u010dkog \u0161ovinizma: \u201eDobro je poznato da su si katolici u unutra\u0161njosti osmanskog Bosanskog pa\u0161aluka\u2026 zbog golog opstanka masovno tetovirali kri\u017eeve na licu, rukama i prsima \u010dime su na taj na\u010din pokazivali ili isticali svoju vjersku pripadnost \u0161to je imalo vi\u0161estruko zna\u010denje \u2013 djevojke bi lak\u0161e izbjegle otmicu i nasilnu \u017eenidbu pojedinih pohotnih muslimana\u2026.\u201c.[13]<\/a> Konstrukt o pohotnim muslimanima i \u010dednim katolkinjama odraz je Peri\u0161inog shva\u0107anja tradicionalnih uloga pripadnika razli\u010ditih konfesija u BiH, ali pokazuje i jasan utjecaj rasnih teorija iz 1940-ih. Tako Ante Tresi\u0107 Pavi\u010di\u0107 u svojoj knjizi Izgon Mongola iz Hrvatske <\/em>izdanoj u Zagrebu 1942. godine pi\u0161e o skrivanju hrvatskih djevojaka i \u017eena pred tatarskim silovateljima, kako bi se za\u0161titila \u010dista hrvatska arijevska krv.[14]<\/a> Sli\u010dno shva\u0107anje izra\u017eava i u opisu muslimansko-katoli\u010dkih odnosa nakon osmanlijskog osvajanja Bosne: \u201e\u2026 fra An\u0111eo Zvizdovi\u0107 je u ime bosanskih franjevaca, u Milodra\u017eu kod Fojnice, hrabro iza\u0161ao pred lukavog i okrutnog sultana Mehmeda el Fatiha i ponizno ga zamolio… To se prora\u010dunatom sultanu svidjelo te je bosanskim franjevcima izdao povelju (ahdnamu) kojom im je zagarantirana vjerska sloboda \u0161to nije nikakav dokaz vjerske tolerancije, kako se to \u010desto nekriti\u010dki isti\u010de, ve\u0107 obi\u010dan \u010din milosr\u0111a jednog osvaja\u010da.\u201c[15]<\/a> Je li ovdje rije\u010d o objektivnom pristupu analizi povijesnih doga\u0111aja ili svjetonazorskom prijeziru prema inovjercima (hrabri katolici vs<\/em>. prora\u010dunati muslimani)? Peri\u0161a se u odnosu prema bosankohercegova\u010dkim muslimanima osobito jasno pozicionira kao promicatelj rasnih teorija toliko popularnih tijekom druge polovice 19. i prve polovice 20. st., a koje su svoju okrutnu implementaciju do\u017eivjele tijekom postojanja NDH.<\/p>\n

Niti \u017didovi kod Peri\u0161e ne prolaze ni\u0161ta bolje: \u201eTako\u0111er, ako su islam i \u017eidovstvo u Europi imali istu sudbinu i zajedni\u010dki bili diskriminirani od strane kr\u0161\u0107anstva, prvenstveno katoli\u010danstva, za\u0161to danas pripadnici te dvije \u201eprogonjene\u201c religije ne mogu na\u0107i mirno rje\u0161enje i zajedni\u010dki \u017eivjeti na Bliskom istoku nego se \u0161est posljednjih desetlje\u0107a me\u0111usobno nemilosrdno istrijebljuju?\u201c.[16]<\/a> Sudbina \u017didova u katoli\u010dkoj Europi za Peri\u0161u je dakle progon unutar navodnih znakova. Time se jasno svrstava me\u0111u najokorjelije fundamentaliste na dana\u0161njoj revizionisti\u010dko-negacionisti\u010dkoj sceni, negiraju\u0107i u potpunosti stradanja \u017didova kroz \u010ditavu srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest Europe.<\/p>\n

 <\/p>\n

Darko Peri\u0161a kao povijesni revizionist i negator holokausta<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Peri\u0161in nacionalisti\u010dki \u0161ovinizam nu\u017eno ga dovodi do revizinisti\u010dkih stavova prema doga\u0111ajima u Drugom svjetskom ratu: \u201e\u2026srpsko stanovni\u0161tvo\u2026 nije moglo prihvatiti hrvatsku vlast pogotovo fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima, a usta\u0161e\u2026 su im se po\u010dele osve\u0107ivati zbog velikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201c.[17]<\/a> Ovo je tipi\u010dan primjer revizionisti\u010dkog stajali\u0161ta, koji danas zastupaju najekstremniji krugovi u Hrvatskoj. Usta\u0161e su bili pripadnici ekstremisti\u010dke nacionalisti\u010dke organizacije koja je \u017eeljela izgraditi etni\u010dki i rasno \u010distu arijevsko-hrvatsku dr\u017eavu te je gotovo odmah po uspostavi oduzela gra\u0111anstvo svim \u201enedr\u017eavnim\u201c elementima, uklju\u010duju\u0107i \u017didove i Rome.[18]<\/a> Jesu li se njima usta\u0161e tako\u0111er osve\u0107ivali \u201ezbog velikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201c? Jesu li i Romi bili dio jugoslavenskog me\u0111uratnog aparata koji je ugnjetavao Hrvate? Je li ta usta\u0161ka osveta bila primjereno usmjerena i na \u017eidovsku i srpsku djecu, koja nisu mogla biti dio velikosrpskog dr\u017eavnog aparata? Jesu li i hrvatski komunisti \u2013 koji su bili brutalno progonjeni od strane \u201evelikosrpske diktature u prethodnoj dr\u017eavi\u201c \u2013 tako\u0111er zaslu\u017eili usta\u0161ku osvetu izazvanu resentimanom prema toj istoj diktaturi?<\/p>\n

Peri\u0161in revizionizam kulminira u negaciji naravi jasenova\u010dkog logora kao logora smrti:[19]<\/a> negacija je jasna iz videozapisa \u201eMe\u0111unarodni znanstveni skup Zdenko Vinski \u2013 \u017eivot i znanstveni rad<\/em>\u201c, tj. snimke cijelog skupa u organizaciji Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, odr\u017eanog u prostorijama AMZ-a 8. studenoga 2016. g., 3:25:43, govori Darko Peri\u0161a (transkripcija T. Bili\u0107): \u201eJasenovac ina\u010de nije bio logor za \u017didove… nego je bio logor za druge, tu i tamo, istina, ne\u0161to \u017didova jeste poginulo, stradalo u Jasenovcu…\u201c[20]<\/a> Snimka je objavljena na Youtube kanalu AMZ-a, a Peri\u0161inom predavanju prisustvovao sam zajedno s jo\u0161 tridesetak ljudi. Prema poimeni\u010dnom popisu \u017ertava Koncentracijskog logora Jasenovac 1941-1945., objavljenog na internetskim stranicama Spomen podru\u010dja Jasenovac, ukupno je u logoru stradalo 13 116 \u017didova, od toga 1601 dijete; od ukupnog broja stradalih \u017didova njih 11 146 ubijeno je tijekom prvih 18 mjeseci funkcioniranja logora.[21]<\/a> Kako se ovih 13 116 ljudi mo\u017ee okarakterizirati kao \u201etu i tamo, istina, ne\u0161to \u017didova jeste poginulo\u201c (kao u nekoj prometnoj nesre\u0107i ili u manjoj poplavi), stvarno je te\u0161ko re\u0107i, ukoliko se ne uzme u obzir Peri\u0161ina ostra\u0161\u0107ena ideolo\u0161ka pozicija.<\/p>\n

Iz svega gore navedenog \u010dini se jasnim da je revizionizam i negacionizam kroz Darka Peri\u0161u prodro u hrvatsku akademsku arheolo\u0161ku zajednicu. Iako Darko Peri\u0161a nije<\/em> ozbiljni arheolog sa zapa\u017eenom bibliografijom (naime, nije objavio niti jednu monografsku publikaciju, kao niti jedan istra\u017eiva\u010dki rad u istorazinski vrednovanim \u010dasopisima izvan Republike Hrvatske, Republike Slovenije (jedan rad ukupno) i Bosne i Hercegovine) te je znanstvenik koji eksplicitno i bez srama odbacuje relevantnu literaturu i metodologiju znanstvenih istra\u017eivanja,[22]<\/a> svejedno je dio akademskog establishmenta<\/em>. Po svojem znanstvenom u\u010dinku Darko Peri\u0161a ostat \u0107e zabilje\u017een kao anegdotalna li\u010dnost na marginama hrvatske arheologije, gdje mu je i mjesto, ali njegova jasna ideolo\u0161ka pozicioniranost i ostra\u0161\u0107enost ve\u0107 sada mu daju zna\u010daj koji daleko prema\u0161uje njegove intelektualne kapacitete.<\/p>\n

 <\/p>\n

dr. sc. Tomislav Bili\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161i kustos, vi\u0161i znanstveni suradnik<\/p>\n

Voditelj Numizmati\u010dkog odjela<\/p>\n

Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> O pojmovima \u201erevizija\u201c, \u201erevizionizam\u201c i \u201enegacionizam\u201c vidi B. Jankovi\u0107, Javni status znanja o Jasenovcu ili kako je javna povijest porazila akademsku historiografiju, 2018, https:\/\/historiografija.hr\/?p=12985<\/a> (citiran s neodobravanjem u D. Marijan, Suvremena hrvatska povijest i nevolje s revizionizmom, \u010casopis za suvremenu povijest<\/em> 51.2\/2019, str. 402, https:\/\/hrcak.srce.hr\/225210<\/a>).<\/p>\n

[2]<\/a> https:\/\/www.unicath.hr\/povijest\/sveucilisni-nastavnici<\/a>.<\/p>\n

[3]<\/a> D. Peri\u0161a, Logika i metodologija numizmati\u010dkog kapitalca, Starohrvatska prosvjeta <\/em>44\u201345\/2017\u20132018, str. 357\u2013365,\u00a0https:\/\/hrcak.srce.hr\/225027<\/a>.<\/p>\n

[4]<\/a> D. Peri\u0161a, Tomislav Bili\u0107, Ostava<\/em> srebrnog<\/em> novca<\/em> 15. <\/em>i<\/em> 16. <\/em>st<\/em>. <\/em>iz<\/em> Bukove<\/em> kod<\/em> Virovitice<\/em> \/ A<\/em> hoard<\/em> of<\/em> 15<\/em>th<\/em> and<\/em> 16<\/em>th<\/em> c<\/em>. <\/em>Silver<\/em> coins<\/em> from<\/em> Bukova<\/em> near<\/em> Virovitica<\/em>, Starohrvatska<\/em> prosvjeta<\/em> 42\/2015, str. 275\u2013285,\u00a0https:\/\/hrcak.srce.hr\/165934<\/a> = D. Peri\u0161a, Tomislav Bili\u0107, Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice \/ A hoard of 15th and 16th c. silver coins from Bukova near Virovitica, Bosna<\/em> franciscana<\/em> 43\/2015, str. 364\u2013377; T. Bili\u0107, Osvrt na prikaz knjige Ostava<\/em> srebrnog<\/em> novca<\/em> 15. <\/em>i<\/em> 16. <\/em>st<\/em>. <\/em>iz<\/em> Bukove<\/em> kod<\/em> Virovitice<\/em> \/ A<\/em> hoard<\/em> of<\/em> 15<\/em>th<\/em> and<\/em> 16<\/em>th<\/em> c<\/em>. <\/em>silver<\/em> coins<\/em> from<\/em> Bukova<\/em> near<\/em> Virovitica<\/em> D. Peri\u0161e, Starohrvatska<\/em> prosvjeta<\/em> 43\/2016, str. 299\u2013302, https:\/\/hrcak.srce.hr\/224679<\/a>.<\/p>\n

[5]\u00a0<\/a>https:\/\/mzo.gov.hr\/UserDocsImages\/\/dokumenti\/Znanost\/ZnanstvenaInfrastruktura\/\/Standard%20uredni%C4%8Dkog%20rada,%20uredni%C4%8Dke%20odgovornosti%20i%20prava.pdf<\/a>; http:\/\/publicationethics.org\/files\/Code_of_conduct_for_journal_editors_Mar11.pdf<\/a>.<\/p>\n

[6]<\/a> D. Peri\u0161a, Logika i metodologija numizmati\u010dkog kapitalca, Starohrvatska prosvjeta <\/em>44\u201345\/2017\u20132018, str. 358.<\/p>\n

[7]<\/a> D. Peri\u0161a, Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em> 2, Status<\/em> 13\/2008, str. 213.<\/p>\n

[8]<\/a> D. Peri\u0161a, Povodom reakcija na moju recenziju prve knjige Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em>, Status<\/em> 12\/2007, str. 228.<\/p>\n

[9]<\/a> D. Peri\u0161a, Povodom reakcija na moju recenziju prve knjige Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em>, Status<\/em> 12\/2007, str. 224.<\/p>\n

[10]<\/a> D. Peri\u0161a, Geopoliti\u010dki polo\u017eaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamo\u010du i Kupresu, Status<\/em> 15\/2011, str. 309.<\/p>\n

[11]<\/a> D. Peri\u0161a, Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em> 2, Status<\/em> 13\/2008, str. 217.<\/p>\n

[12]<\/a> D. Peri\u0161a, Geopoliti\u010dki polo\u017eaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamo\u010du i Kupresu, Status<\/em> 15\/2011, str. 327.<\/p>\n

[13]<\/a> D. Peri\u0161a, Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em> 2, Status<\/em> 13\/2008, str. 214.<\/p>\n

[14]<\/a> Ante Tresi\u0107 Pavi\u010di\u0107, Izgon Mongola iz Hrvatske <\/em>(Zagreb, 1942), str. 182, citirano u N. Bartulin, The<\/em> Ratial<\/em> Idea<\/em> in<\/em> the<\/em> Independent<\/em> State<\/em> of<\/em> Croatia<\/em>, Leiden, 2014, str. 178 (knjiga je dovr\u0161ena 21.10.1940., Ante Tresi\u0107 Pavi\u010di\u0107, Izgon Mongola iz Hrvatske <\/em>(Zagreb, 1942), str. 23, dakle prije progla\u0161enja NDH, ali je izdana tijekom njezinog postojanja).<\/p>\n

[15]<\/a> D. Peri\u0161a, Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em> 2, Status<\/em> 13\/2008, str. 216.<\/p>\n

[16]<\/a> D. Peri\u0161a, Historija<\/em> bosanske<\/em> duhovnosti<\/em> 2, Status<\/em> 13\/2008, str. 220.<\/p>\n

[17]<\/a> D. Peri\u0161a, Geopoliti\u010dki polo\u017eaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamo\u010du i Kupresu, Status<\/em> 15\/2011, str. 324.<\/p>\n

[18]<\/a> Vidi npr. R. Yeomans, Eradicating \u2018Undesired Elements\u2019. National Regeneration and the Ustasha Regime\u2019s Program to Purify the Nation, 1941\u20131945, u Weiss-Wendt, A., Yeomans, R. (ur.), Racial Science in Hitler\u2019s New Europe, 1938\u20131945<\/em>, Lincoln, 2013, str. 200\u2013236; N. Bartulin, The Ratial Idea in the Independent State of Croatia<\/em>, Leiden, 2014, pogl. 6\u20139.<\/p>\n

[19]<\/a> O Jasenova\u010dkom logorskom kompleksu vidi I. Goldstein, Jasenovac<\/em>, Zagreb, 2018.<\/p>\n

[20]<\/a> https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=qWxRwvkHbJk<\/a>=.<\/p>\n

[21]<\/a> http:\/\/www.jusp-jasenovac.hr\/Default.aspx?sid=6284<\/a>.<\/p>\n

[22]<\/a> D. Peri\u0161a, Logika i metodologija numizmati\u010dkog kapitalca, Starohrvatska prosvjeta <\/em>44\u201345\/2017\u20132018, str. 358\u2013359.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-19999","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":19999,"position":0},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":19999,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19999,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":19999,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":19999,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":19999,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19999"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20007,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19999\/revisions\/20007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}