{"id":1998,"date":"2016-06-14T22:00:05","date_gmt":"2016-06-14T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1998"},"modified":"2016-06-14T22:00:05","modified_gmt":"2016-06-14T22:00:05","slug":"branimir-jankovic-kolumna-javna-povijest-je-li-vaznije-biti-povjesnicar-ili-svjedok","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1998","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107 – Kolumna \u201eJavna povijest\u201c \u2013 Je li va\u017enije biti povjesni\u010dar ili svjedok?"},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Dvadeseto stolje\u0107e naziva se i \u201edobom svjedo\u010denja\u201c, odnosno \u201edobom svjedoka\u201c. To je vidljivo po iznimnoj va\u017enosti koja se pridaje dnevnicima, memoarima, autobiografskim tekstovima, dokumentarnim filmovima i nizu drugih formi zasnovanih na figuri svjedoka i \u010dinu svjedo\u010denja. U sredi\u0161te zanimanja dospjelo je nezamjenjivo svjedokovo osobno iskustvo do\u017eivljene povijesti. Nitko ne mo\u017ee sugestivnije govoriti o doga\u0111anjima od svjedoka. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Eksplozija interesa podrazumijevala je usporedo s time \u0161irom otvaranje vrata fenomenima sje\u0107anja i pam\u0107enja, prepoznatima kao klju\u010dnim odrednicama individualnih i kolektivnih identiteta. Kroz ta se vrata praksa sje\u0107anja i pam\u0107enja potpuno etablirala u opse\u017enom rasponu od pojedina\u010dne i obiteljske mikrorazine do slu\u017ebene dr\u017eavne i nacionalne makrorazine, od popularne kulture do dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Pritom je ono \u010dega se pojedinci i kolektivi sje\u0107aju i \u0161to pamte pod ve\u0107im utjecajem obitelji, nacije, politike, dru\u0161tva, medija i kulture nego primjerice historiografije. To je jo\u0161 jedan dokaz onome \u0161to sam uzeo kao polazi\u0161te prve kolumne \u2013 povijesna znanost tek je jedan od niza aktera koji oblikuju poimanje povijesti, nipo\u0161to ne najva\u017eniji. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Proces demokratizacije subjekata povijesti o\u010ditovao se i u promjenama u sve ra\u0161irenijoj poddisciplini usmene povijesti. Zamjetan je pomak od fokusa na politi\u010dare i diplomate koji su trebali razjasniti kako su se donosile prijelomne odluke, usmjeren sada prema ljudima razli\u010ditih dru\u0161tvenih statusa na koje su te odluke sna\u017eno utjecale. Osim takvog obuhvatnijeg pripu\u0161tanja svjedoka u svoj vidokrug, historiografija se k tome okrenula i bavljenju kulturom sje\u0107anja i pam\u0107enja, odnosno politikom sje\u0107anja i pam\u0107enja. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

No iako su se povjesni\u010dari i povjesni\u010darke u 20. stolje\u0107u intenzivnije oslanjali na svjedoke u pisanju o suvremenoj povijesti (jedan od novijih doma\u0107ih primjera je \u017denski biografski leksikon: sje\u0107anje \u017eena na \u017eivot u socijalizmu<\/i>), hrvatska i regionalne historiografije jo\u0161 uvijek u cjelini imaju znatnu zadr\u0161ku prema svjedocima. Oprez prema svjedocima lakonski je formulirao ve\u0107 Marc Bloch u Apologiji historije<\/i>: \u201eDa svjedocima ne treba vjerovati na rije\u010d znaju i najnaivniji policajci.\u201c Problem nije samo la\u017eno, iskrivljeno i nepouzdano svjedo\u010denje nego i nu\u017eno ograni\u010dena i partikularna perspektiva svjedoka. Brojni su primjeri iskaza doma\u0107ih povjesni\u010dara u kojima se isti\u010de kako svjedoke\/suvremenike\/sudionike povijesnih doga\u0111aja treba uzimati vrlo uvjetno. To je i dalje op\u0107e mjesto kod na\u0161ih povjesni\u010dara.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Iako bi za razliku od svjedoka povijesna znanost trebala na\u010delno pru\u017eiti objektivnost i nepristranost, analizu i obja\u0161njenje, kontekstualizaciju i sintetiziranje, jasno je da ni ona nikako nije oslobo\u0111ena partikularnosti vlastite perspektive. Naravno da ima svjedoka i svjedo\u010danstava \u0161to zaslu\u017euju kritike koje im historiografija upu\u0107uje. Me\u0111utim, Primo Levi i Charlotte Delbo o nacisti\u010dkim, Ilija Jakovljevi\u0107 o usta\u0161kim, Karlo \u0160tajner o staljinisti\u010dkim logorima, Alenka Mirkovi\u0107 o Vukovaru, Hasan Nuhanovi\u0107 o Srebrenici \u2013 da izdvojim samo neke \u2013 napisali su iznimno sugestivna djela koja su i svjedo\u010danstvo, i knji\u017eevnost, i povijest, i mnogo vi\u0161e.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Nije stoga prema mome mi\u0161ljenju najva\u017enije pitanje jesu li svjedoci\/suvremenici\/ sudionici (ne)pouzdani, manjka li im to\u010dnosti i preciznosti, jesu li pro\u017eeti vlastitom perspektivom i neizbje\u017eno ograni\u010denim pogledom itd., s obzirom da je upravo njihova pojedina\u010dna pozicija ono najva\u017enije \u0161to imaju. Svjedo\u010danstva daju neposrednost i \u017eivotnost udaljenoj povijesti i pokazuju kako su je ljudi pro\u017eivjeli te kako se na njima lomila. Zbog toga, kada bi me pitali za prevo\u0111enje neke knjige o Oktobarskoj revoluciji povodom stote obljetnice 2017. godine ne bih \u2013 iako sam povjesni\u010dar \u2013 preporu\u010dio historiografsko djelo ve\u0107 sjajne \u201ememoare revolucionara\u201c (Memoirs of a Revolutionary<\/i>) Victora Sergea. Osim literarnih kvaliteta i pogleda na revoluciju iz nje same, Serge prikazuje heterogenosti i slojevitosti Oktobarske revolucije koje izmi\u010du i mnogim povjesni\u010darima.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Iz navedenog proizlazi nekoliko pitanja: Je li va\u017enije biti povjesni\u010dar ili svjedok? Treba li se povjesni\u010dar baviti samo razdobljem koje je specijalizirao ili mora govoriti i o svojoj suvremenosti? Mogu li se u jednoj osobi pomiriti povjesni\u010dar i svjedok? Iz tog je razloga posebno zanimljivo vidjeti povjesni\u010dare koji su ujedno postali i svjedoci. I ovdje kao primjer uzimam francuskog povjesni\u010dara Marca Blocha koji je \u2013 premda medijevist \u2013 svjedo\u010dio o svom sudjelovanju u Prvom svjetskom ratu, a pisao je i o francuskom porazu s po\u010detka Drugog svjetskog rata. (Niz drugih slu\u010dajeva obra\u0111uju Jeremy D. Popkin, History, Historians, and Autobiography<\/i>, 2005; Jaume Aurell, Theoretical Perspectives on Historians\u2019 Autobiographies<\/i>, 2015.)<\/span><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U hrvatskoj historiografiji to me\u0111utim nije \u010dest slu\u010daj. Pre\u0161utna je pretpostavka me\u0111u povjesni\u010darima da najve\u0107i doprinos ipak mogu dati kao povjesni\u010dari, a ne kao svjedoci. Od onih koji su pisali autobiografska djela, primjerice \u017divot sa suvremenicima: politi\u010dke uspomene i svjetonazor<\/i> Miroslava Brandta su neuspje\u0161ni, a Povijest izbliza: memoarski zapisi 1945.-2005.<\/i> Du\u0161ana Biland\u017ei\u0107a uglavnom su zapisi razgovora. Zanimljiviji su Kruh, ma\u0161ta i mast: prizori i memorabilije o staroj Puli (1947.-1957.)<\/i> Miroslava Berto\u0161e jer je svoje teorijsko i metodolo\u0161ko znanje primjenjivao u ispisivanju osobnog sje\u0107anja i pam\u0107enja. Vrijedi istaknuti i va\u017enu knjigu 1941.: godina koja se vra\u0107a<\/i> Slavka Goldsteina u kojoj se iznosi i svjedo\u010danstvo i povijesno istra\u017eivanje.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Iako nije pisala autobiografske tekstove, izdvojit \u0107u u ovoj prigodi Mirjanu Gross zbog njezinog ambivalentnog odnosa prema vlastitom statusu povjesni\u010darke i svjedokinje. S obzirom na svoje \u017eidovsko porijeklo, M. Gross je za vrijeme NDH uhi\u0107ena i zajedno s obitelji deportirana u njema\u010dke logore. Otac je ubijen u Buchenwaldu, a M. Gross i njezina majka pre\u017eivjele su Ravensbr\u00fcck. Stradali su tako\u0111er \u010dlanovi njezine \u0161ire obitelji. U poslijeratnom razdoblju M. Gross postala je jedna od najzna\u010dajnijih hrvatskih povjesni\u010darki. O svojoj ratnoj sudbini nije pisala, ali je ve\u0107inom izricala svoje svjedo\u010danstvo onima koji su je o tome pitali. \u010cinila je to nerado, govore\u0107i da su njezina sje\u0107anja toliko lo\u0161a da ih se ne \u017eeli prisje\u0107ati (isti\u010du\u0107i naprimjer: \u201ete\u0161ko podnosim uspomenu na logor\u201c). <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

No vidjela je sebe kao svjedokinju kad god je bilo rije\u010di o poku\u0161ajima relativiziranja NDH i usta\u0161kih zlo\u010dina. Tako je primjerice u razgovoru za Feral Tribune<\/i> na pitanje je li ju revizionizam u hrvatskoj historiografiji poga\u0111ao kao povjesni\u010darku odgovorila sljede\u0107e: \u201ePoga\u0111alo me najprije kao \u010dovjeka. Ljudi koje su ubili usta\u0161e nisu mi brojke kojima se proizvoljno manipuliralo, nego mnoga mlada i stara lica, a sje\u0107am ih se i nakon \u0161ezdeset godina. Zato mi je bilo jednako te\u0161ko i nekada\u0161nje preuveli\u010davanje i sada\u0161nje drasti\u010dno umanjivanje broja ubijenih. Pogotovo mi je nesnosno \u0161to se takvo ubijanje, za koje sam naivno mislila da je pro\u0161lost, ponovilo i u ovome ratu, i to sa svih strana. Uostalom, ja sam postala nepodobna ne samo kao povjesni\u010darka nego i kao svjedokinja nekada\u0161njeg vremena ubijanja.\u201c <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Premda nije namjeravala iznositi svoje svjedo\u010danstvo u autobiografskim tekstovima, zavr\u0161ne rije\u010di ilustrativno pokazuju objedinjavanje figure povjesni\u010darke i svjedokinje, odnosno koliko je status svjedoka obilje\u017eio Mirjanu Gross. Vrijedilo bi na temelju ostalog materijala iz njezine ostav\u0161tine sa\u010duvane u arhivu Filozofskog fakulteta u Zagrebu (koja sadr\u017ei i pisma \u0161to ih je dobivala u logoru) detaljnije prenijeti jo\u0161 uvijek neispri\u010danu pri\u010du o M. Gross kao svjedokinji Holokausta i to na osnovu teorijskih uvida o \u201edobu svjedo\u010denja\u201c.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Na kraju ne preostaje drugo nego pozvati povjesni\u010dare i povjesni\u010darke da iskora\u010de iz vlastitih disciplinarnih okvira i postanu slojeviti svjedoci Drugog svjetskog rata i socijalisti\u010dke Jugoslavije, Domovinskog rata i tranzicije\u2026 Jasno je da ne bi svi mogli i htjeli iznijeti kompleksna svjedo\u010danstva, ali dio njih bi to svakako mogao. U tom bismo slu\u010daju svi bili na dobitku, ne samo historiografija. Sugestivno svjedo\u010danstvo nadilazi stru\u010dne granice i javne odjeke povijesne znanosti vi\u0161e nego \u0161to to mo\u017ee ona sama.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

1. kolumna \u2013 Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!<\/font><\/span><\/b><\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/prikazi.php?id=236044<\/a><\/font><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1998","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":1998,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":1998,"position":1},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":1998,"position":2},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":1998,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51155,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51155","url_meta":{"origin":1998,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U dobi od 87. godina preminuo je 22. sije\u010dnja 2026. francuski povjesni\u010dar Andr\u00e9 Burgui\u00e8re (1938-2026), \u010diji je rad bio opse\u017eno recipiran u hrvatskoj historiografiji, antropologiji i knji\u017eevnoj povijesti, a ostvario je i intenzivnu stru\u010dnu suradnju s hrvatskim povjesni\u010darima i antropolozima. Kao specijalist za povijest obitelji i stanovni\u0161tva, utjecao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/andre-burguiere.png?fit=355%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":1998,"position":5},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1998","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1998"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1998\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1998"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1998"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1998"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}