{"id":19978,"date":"2020-03-30T19:18:43","date_gmt":"2020-03-30T19:18:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19978"},"modified":"2020-03-31T14:26:57","modified_gmt":"2020-03-31T14:26:57","slug":"izet-sabotic-odgovor-na-tekst-andreja-rodinisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19978","title":{"rendered":"Izet \u0160aboti\u0107 &#8211; Odgovor na tekst Andreja Rodinisa"},"content":{"rendered":"<p><strong>Odgovor na tekst Andreja Rodinisa, objavljen na portalu historiografija.hr<\/strong><\/p>\n<p><strong>(<\/strong><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19945\"><strong>https:\/\/historiografija.hr\/?p=19945<\/strong><\/a><strong> 28. o\u017eujak 2020).<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Po\u0161tovani, upu\u0107ujem vam odgovor na tekst Andreja Rodinisa &#8211; <em>Visoka plagijatorska \u0161kola<\/em> (povodom objavljenog sadr\u017eaja Nedima Zahirovi\u0107a: Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova\u201d).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Stava sam da je dobro i po\u017eeljno pisati osvrte i mi\u0161ljenja na stru\u010dno i nau\u010dno stvarala\u0161tvo, posebno ako se to posmatra iz nau\u010dne i stru\u010dne perspektive, te ako to rade nau\u010dno i stru\u010dno referentne osobe. Takvi osvrti su dobrodo\u0161li i jednostavno su potrebni nauci i struci, jer isti mogu pomo\u0107i u redigovanju i pobolj\u0161anju nau\u010dnih i stru\u010dnih sadr\u017eaja, te u nau\u010dnom pogledu bolje usmjeriti odre\u0111ena istra\u017eivanja \u010dime bi se postigli bolji nau\u010dni i stru\u010dni efekti. Stoga trebamo biti zahvalni (li\u010dno i jesam), onima koji \u201ctro\u0161e\u201d svoje dragocjeno vrijeme is\u010ditavaju\u0107i na\u0161e stru\u010dne i nau\u010dne sadr\u017eaje, argumentirano ukazuju\u0107i na odre\u0111ene nedostatke i propuste u istim. Me\u0111utim, ako takvi \u201cosvrti\u201d dolaze od strane nau\u010dno i stru\u010dno nekompetentnih osoba, onda je svaki komentar na iste nepotreban i beskoristan. Jedan od takvih \u201cnau\u010dnih\u201d komentara jeste i tekst filologa-orijentaliste, Nedima Zahirovi\u0107a: \u201cProfesori povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova\u201d, objavljen na stranicama va\u0161ega portala (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145<\/a>, 13. velja\u010da 2020). Naime, nazna\u010deni autor je sebi dao za pravo, upu\u0161taju\u0107i se za njega u veoma slo\u017eenu historijsku problematiku, iznose\u0107i bezbroj neargumentiranosti, prezentuju\u0107i tako elementarno neznanje iz oblasti historije i metodologije historijskih istra\u017eivanja. Osim \u0161to je iznio brojne neargumentirane navode u vezi navedenog \u010dlanka, njegovo grubo i nau\u010dno neodr\u017eivo stajali\u0161te, da se bosanskohercegova\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a, mogu baviti samo osmanisti (orijentalisti), prosto je neodr\u017eivo i nau\u010dno neutemeljeno. Bezbroj je primjera u bosanskohercegova\u010dkoj historiografiji, da izvrsni histori\u010dari koji su se bavili ovim periodom bosanskohercegova\u010dke historije nisu poznavali osmansko pismo i jezik (primjer su prof. dr. Galib \u0160ljivo &#8211; napisao 25 knjiga iz bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti ovog perioda, prof. dr. Ibrahim Tepi\u0107, prof. dr. Iljas Had\u017eibegovi\u0107, dr. Safet Band\u017eovi\u0107 i dr). Isto tako, isti\u010dem da nikada sebe nisam smatrao \u201cosmanistom\u201d, kako mi podvaljuje Zahirovi\u0107, \u0161to ne zna\u010di da se kao i brojne po\u0161tovane kolege ne mogu baviti historijom 19. i 20. stolje\u0107a. Ako Nedim Zahirovi\u0107, smatra da se ovim periodom bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti trebaju baviti samo \u201cosmanisti\u201d, oni koji znaju \u010ditati osmanske izvore, onda je on u velikoj zabludi, jer za\u00a0 izu\u010davanje ovog perioda bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti od velike va\u017enosti su i historijski izvori pisani na njema\u010dkom, ma\u0111arskom, italijanskom, ruskom, engleskom i drugim jezicima i pismima. Zato ne \u017eelim detaljnije komentarisati njegovu nau\u010dno nekompetentan tekst objavljenu na va\u0161em portalu. Ne sporim njegovo znanje i sposobnosti kao filologa-orijentaliste, ali to nije dovoljno za upu\u0161tanje u tuma\u010denje historijske problematike, koja zahtijeva posebne metodolo\u0161ke, istra\u017eiva\u010dke i spisateljske sposobnosti i znanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na njegov tekst objavljen na va\u0161em portalu nadovezao se jo\u0161 jedan nehistori\u010dar, \u201cvrli stru\u010dnjak\u201d za sve nau\u010dne oblasti, Andrej Rodinis, daju\u0107i sebi za pravo da \u201canalizira\u201d, najmanje dvadesetak, prije svega historijskih sadr\u017eaja, od desetak autora. U toj njegovoj \u201cnau\u010dnoj analizi\u201d, svega ima osim nau\u010dnog osvrta. O\u010dito da ovdje nije rije\u010d o nauci i struci, ve\u0107 o frustraciji i li\u010dnoj netrpeljivost gosp. Rodinisa prema nekim osobama. To najbolje oslikava ovaj sadr\u017eaj dat na va\u0161em portalu, koji je pun neargumentacije, neznanja, li\u010dne netrpeljivosti, pau\u0161alnog sagledavanja i drugih nenau\u010dnih \u010dinjenica. Cjelokupnu problematiku gosp. Rodinis posmatra i sagledava iz ugla li\u010dne netrpeljivosti, a ne iz ugla nau\u010dne validnosti. Tako osim evidentne li\u010dne posesivnosti i mr\u017enje prema nekim osobama, u navedenoj \u201canalizi\u201d Rodinisa, nema trunkice onoga \u0161to se mo\u017ee nazvati stru\u010dnim i nau\u010dnim. Ne \u010dudi me, \u0161to je to tako kada je rije\u010d o historijskim sadr\u017eajima koje on \u201canalizira\u201d, jer doti\u010dni nema, ama ba\u0161 nikakve nau\u010dne kompetencije za ovo nau\u010dno podru\u010dje. Vi\u0161e \u010dudi njegov neobjektivan \u201cstru\u010dni\u201d osvrt, gdje ima kompetencije (arhivistika), koji je povr\u0161an, parcijalan, selektivan i nedobronamjeran.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U ovom slu\u010daju, \u017eelim se fokusirati samo na dio sadr\u017eaja (\u201canalize\u201d), koji se u tekstu gosp. Rodinisa, ve\u017eu za moje ime, mada vjerujem u neophodnost reakcije i drugih, koji su bez ikakve potrebe pomenuti u ovom tekstu. Koliko su tvrdnje gosp. Rodinisa neutemeljene i nedobronamjerne, pokazuje njegov iznijeti stav o mojoj krivnji zato \u0161to je Arhiv Tuzlanskog kantona bio izdava\u010d odre\u0111ene publikacije, koju ovaj vrsni stru\u010dnjak \u201canalizira\u201d u svom tekstu. Napada me, i zamjera mi Rodinis zbog kori\u0161tenja referentne literature: \u201cPriru\u010dnik iz arhivistike\u201d, \u201cPopisivanje arhivske gra\u0111e\u201d, Kre\u0161imira Nemetha, i \u201cNau\u010dno-obavje\u0161tajna sredstva i na\u010din djelatnosti arhiva\u201d, kori\u0161tenih u radu: \u201cHistorijska bilje\u0161ka izme\u0111u arhiviste i histori\u010dara\u201d, navode\u0107i da je <em>\u010detvrtina uratka<\/em> iz ove referentne stru\u010dne literature preuzeta, a da nije adekvatno navedena. \u0160to ne stoji, i \u0161to se mo\u017ee provjeriti sveobuhvatnim stru\u010dnim sagledavanjem ovoga rada. Rodinis svjesno manipuli\u0161e, izvla\u010de\u0107i sadr\u017eaje iz konteksta, ne posmatraju\u0107i cjelinu rada. \u0160ta je sa ostale \u00be sadr\u017eaja ovog priloga gospodine Rodinis? Vjerovatno mu to nije i\u0161lo u prilog, pa se odlu\u010dio na pau\u0161alan i selektivan pristup, svjesno iskrivljuju\u0107i \u010dinjenice.<\/p>\n<p>Posebno se za ovog \u201cvrlog stru\u010dnjaka\u201d, klizavim pokazao teren njegovog \u201canaliziranja\u201d, historijskih sadr\u017eaja, uspore\u0111uju\u0107i pri tome rad uva\u017eenog dr. Aladina Husi\u0107a: \u201cDoprinos Adema Hand\u017ei\u0107a bosanskohercegova\u010dkoj osmanistici i historiografiji\u201d sa sadr\u017eajem rada: \u201cDoprinos Adema Hand\u017ei\u0107a razvoju historijske nauke u Bosni i Hercegovini\u201d, autora Izeta \u0160aboti\u0107a i \u0160efke Sulejmanovi\u0107a. Rodinis pravi komparaciju odre\u0111enih sadr\u017eaja iz ova dva rada vrlo nevje\u0161to i nestru\u010dno, zamjeraju\u0107i najvi\u0161e \u0161to je su\u0161tina navedenih sadr\u017eaja sli\u010dna. Gdje vidi u tome Rodinis problem? Vjerovatno je o\u010dekivao da sadr\u017eaji budu opre\u010dni, nau\u010dno nedodirljivi, \u0161to je nemogu\u0107e, jer se radi u ovom slu\u010daju o istoj historijskoj temi i li\u010dnosti. Razlika je u na\u010dinu interpretacije i u obimu samoga sadr\u017eaja, koji mo\u017ee biti potkrijepljen sa vi\u0161e ili manje historijskih izvora. Problem je \u0161to gosp. Rodinis ne razumije osnovne postulate historijske nauke, ali mu to ne smeta da se upusti u \u201canalizu\u201d iste.<\/p>\n<p>Vi\u0161e je nego evidentno, da je Rodinis optere\u0107en mojim imenom, te u navedenom sadr\u017eaju koristi ga bez ikakvih valjanih razloga. Tako, mene posebno isti\u010de kao \u010dlana Redakcije za izdavanje publikacije: \u201cSid\u017eil kadije kaze Novi Pazar od 1766. do 1768. godine\u201d. Isti\u010dem, da nije sporno moje \u010dlanstvo u Redakciji ovog izdanja, te da sam shodno svojim skromnim mogu\u0107nostima dao doprinos radu Reakcije. Ako je bilo odre\u0111enih propusta u radu Redakcije, prihvatam dio odgovornosti. Me\u0111utim, u navedenoj Redakciji je bilo daleko kompetentnijih stru\u010dnjaka od mene, \u010diji je doprinos izlasku ove vrijedne publikacije zna\u010dajno ve\u0107i nego \u0161to je moj. O istim gosp. Rodinis ne kazaje ni\u0161ta, slu\u010dajno ili namjerno on to zna. Li\u010dno smatram, navedeni projekat uspje\u0161nim, koji je realiziran zajedni\u010dkim snagama Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva \u201cRas\u201d Novi Pazar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U svojim navodima i neargumentaciji, Rodinis ide dalje, pa kao \u201cvrsni stru\u010dnjak\u201d iz oblasti historijskih nauka kritikuje moje \u010dlanstvo u Komisiji za podobnost teme: \u201cSarajevo i sarajevski kadiluk u 18. stolje\u0107u\u201d, kandidata mr. Sejdalije Gu\u0161i\u0107a. Dr\u017eim da za navedenu temu u Bosni i Hercegovini ima nau\u010dno pozvanijih profesora od mene, ali kao profesor izabran na u\u017eoj nau\u010dnoj oblasti \u201dNovi vijek\u201d, imam potpune nau\u010dne kompetencije da budem \u010dlan navedene Komisije. S druge strane, pitam gosp. Rodinisa, koje su njegove nau\u010dne kompetencije za \u201canalizu\u201d ovog pitanja?<\/p>\n<p>Iz svega navedenog, mo\u017ee se primijetiti, potpuno diletantstvo, stru\u010dna i nau\u010dna\u00a0 nekompetentnost gosp. Rodinisa u \u201canalizi\u201d i isticanju navedenih konstatacija. Da je to kojim slu\u010dajem uradio rukovode\u0107i se stru\u010dnim i nau\u010dnim parametrima, bio bi mu veoma zahvalan. Me\u0111utim, o\u010digledno je da se radi o ne\u010demu drugom, frustraciji gosp. Rodinusa, i na\u017ealost evidentnoj i nekontrolisanoj mr\u017enji prema meni i odre\u0111enim ljudima, pomenutim u njegovom prilogu, koji su bili slobodni ukazati mu na odre\u0111ene nepravilnosti i \u0161tetnosti po arhivsku slu\u017ebu, koje je doti\u010dni po\u010dinio dok je bio na mjestu pomo\u0107nika direktora i kao zaposlenik Arhiva Bosne i Herccegovine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovom prilikom ne\u0107emo detaljisati o tome, ali \u0107u Rodinisu postaviti nekoliko pitanja:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Da li su njegov magistarski i doktorski rad publikovani, i ako jesu, gdje iste mo\u017eemo na\u0107i, kako bi obogatili na\u0161a skromna znanja iz oblasti arhivistike tim sadr\u017eajima?<\/li>\n<li>Kako gosp. Rodinis gleda na \u010dinjenicu da je pod svojim imenom prire\u0111iva\u010da i autora objavio sadr\u017eaje na kojima su vrijedni arhivisti Arhiva Bosne i Hercegovine radili desetlje\u0107ima? Da li se ovdje radi o plagijatu, zloupotrebi ne\u010dijeg intelektualnog rada ili la\u017enom autorstvu?<\/li>\n<li>Kako gosp. Rodinis gleda na \u010dinjenicu da su mu u Komisiji za nau\u010dno zvanje \u201cdocent\u201d, izme\u0111u ostalih bili i prozvani profesori u ovom sadr\u017eaju, koje naziva plagijatorima?<\/li>\n<li>Koliko je gosp. Rodinis doprinio unapre\u0111enju bosanskohercegova\u010dke arhivistike i historiografije, posebno zbog \u010dinjenice da je imao velike privilegije (u posljednjih 30 godina najve\u0107e privilegije od svih zaposlenika u arhivima u Bosni i Hercegovini), kao pomo\u0107nik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, te \u010dlan \u201cEkspertnog tima\u201d za sukcesiju arhivske gra\u0111e Arhiva Jugoslavije i drugih saveznih institucija, za\u0161to su potro\u0161ena zna\u010dajna finansijska sredstva?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iskrenim odgovorom na ova pitanja bi\u0107e nam jasnija slika iskazane potrebe ovakvog pisanja Andreja Rodinisa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem,<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izet \u0160aboti\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-19978","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":19978,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":19978,"position":1},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":19978,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":19978,"position":3},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":19978,"position":4},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":19978,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19978"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19982,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19978\/revisions\/19982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}