{"id":1996,"date":"2016-04-10T22:00:05","date_gmt":"2016-04-10T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1996"},"modified":"2017-02-27T14:09:37","modified_gmt":"2017-02-27T14:09:37","slug":"hrvoje-petric-prozimanje-ekohistorije-i-historijske-demografije-prikaz-knjige-nikole-cika-ekohistorija-durdevca-i-virja-u-drugoj-polovini-18-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1996","title":{"rendered":"Hrvoje Petri\u0107 – Pro\u017eimanje ekohistorije i historijske demografije – prikaz knjige Nikole Cika “Ekohistorija \u0110ur\u0111evca i Virja u drugoj polovini 18. stolje\u0107a”"},"content":{"rendered":"

Pro\u017eimanje ekohistorije i historijske demografije<\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n

Nikola Cik, Ekohistorija \u0110ur\u0111evca i Virja u drugoj polovini 18. stolje\u0107a, Meridijani, Dru\u0161tvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Ogranak Matice hrvatske u \u0110ur\u0111evcu, Samobor\u2013Zagreb\u2013\u0110ur\u0111evac 2016, 352 str.<\/span><\/i><\/p>\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\n

U nakladi izdava\u010dke ku\u0107e Meridijani uz suizdava\u0161tvo Dru\u0161tva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju te Ogranka Matice hrvatske u \u0110ur\u0111evcu objavljena je knjiga Nikole Cika Ekohistorija \u0110ur\u0111evca i Virja u drugoj polovini 18. stolje\u0107a<\/i>. Knjiga je tiskana zahvaljuju\u0107i potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije.<\/span><\/p>\n

\n

Rije\u010d je o diplomskom radu Nikole Cika koji je izra\u0111en i obranjen 2015. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, nakon zavr\u0161etka diplomskog studija povijesti Ranonovovjekovnog modula. Diplomski rad je izra\u0111en pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a, koji je ujedno i urednik knjige. Na\u017ealost, tehni\u010dkim propustom u knjizi je propu\u0161teno napomenuti kako je ovaj historiografski prilog u svojoj izvornoj formi zapravo diplomski rad obranjen na spomenutom <\/span>Ranonovjekovnom modulu.<\/span><\/p>\n

\n

Iako postoji niz primjera objavljivanja kvalitetnih diplomskih radova obranjenih na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknuto mjesto u tom procesu imala je knjiga Diplomska radionica 1 prof. dr. Drage Roksandi\u0107a<\/i> objavljena 1999. u izdanju Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Knjiga obuhva\u0107a diplomske radove Meri Kun\u010di\u0107, Marka \u0160ari\u0107a, Nata\u0161e \u0160tefanec i Sanje Zubak, a uredili su ju Drago Roksandi\u0107 i Nata\u0161a \u0160tefanec. U predgovoru knjizi Drago Roksandi\u0107 je istaknuo da se na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu godinama nastoji unaprijediti sveu\u010dili\u0161nu nastavu i istra\u017eivanja u tada aktivnom Zavodu za hrvatsku povijest. Prema rije\u010dima Drage Roksandi\u0107a smisao je tih nastojanja u tome \u201eda se \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e poti\u010de studentice i studente, a posebno nadarenije me\u0111u njima da razvijaju svoje stru\u010dne i predava\u010dke potencijale\u201c u sveu\u010dili\u0161noj nastavi \u201ete da se ve\u0107 od najranijih godina studija u njih razvija smisao za problemsko mi\u0161ljenje, odnosno, senzibilitet za kulturu povijesnog mi\u0161ljenja, neovisno o tome kako tko zami\u0161lja svoju budu\u0107nost. Jedna od najve\u0107ih mogu\u0107nosti da se u tom smislu postigne optimalan uspjeh svakako je rad na diplomskim radovima. Nije nimalo slu\u010dajno da su oni, neovisno o tome tko je mentor, sve ambiciozniji i bolji u bilo kom pogledu. Izgleda da nadareniji studentice i studenti povijesti instinktivno osje\u0107aju potrebu da se upravo u ovom \u201e\u017eanru\u201c, tj. u formi u kojoj uistinu mogu iskazati svoju profesionalnu zrelost, \u0161to je mogu\u0107e autenti\u010dnije potvrde. Sve je ve\u0107i broj diplomskih radova koji su ne samo zrela stru\u010dna ostvarenja ve\u0107 i doprinosi istra\u017eiva\u010dke naravi boljem poznavanju pitanja kojim se bave. Sve bolje studentsko poznavanje stranih jezika, kao i kori\u0161tenje literature razli\u010ditih provenijencija, kao i spremnost da se radi s povijesnom izvorima, tako\u0111er su razlozi koji u razli\u010ditoj mjeri obja\u0161njavaju podizanje profesionalne razine diplomiranih povjesni\u010dara.\u201c (1<\/b>)<\/span><\/p>\n

\n

Na tom je tragu pisan i \u201ebolonjski\u201c diplomski rad Nikole Cika u kojem predstavlja rezultate istra\u017eivanja izabranih aspekata dvaju vojnokraji\u0161kih naselja u Podravini, \u0110ur\u0111evca i Virja, s naglaskom na drugu polovinu 18. stolje\u0107a. Autor je odabrao ekohistorijski pristup, kombiniraju\u0107i ga s povijesnom demografijom, pri \u010demu je nastojao ukazati na transformaciju pejza\u017ea \u0111ur\u0111eva\u010dke i virovske Podravine te demografske promjene tijekom 18. stolje\u0107a. Stoga ovaj rad Nikole Cika svjedo\u010di o brojnim mogu\u0107nostima, ali i ograni\u010denjima poglavito ekohistorijskog pristupa na razini istra\u017eivanja mikroregija te predstavlja osnovu za komparaciju s drugim, poglavito vojnokraji\u0161kim podru\u010djima.<\/span><\/p>\n

\n

Iako tek na po\u010detku svoje istra\u017eiva\u010dke i znanstvene karijere autor je ovim radom pokazao da je uspje\u0161no savladao <\/span>poznavanje i primjenu metoda kori\u0161tenja povijesnih izvora u struci. Pokazao je da raspola\u017ee znanjima koja su potrebna za pristupanje problemima sa stajali\u0161ta ekohistorije kao i povijesne demografije i da je spreman na nove na\u010dine pristupati obradi i prikazivanju povijesne gra\u0111e. Kao \u0161to je to bio slu\u010daj i s diplomskim radom, knjiga koja je nastala na njegovoj osnovi napisana je na temelju odgovaraju\u0107ih neobjavljenih i objavljenih izvora te literature kojoj je autor pristupio s dovoljno kriti\u010dnosti. Upotreba raznolikih vrsta povijesnih izvora, pogotovo pisanih, postignuta je zahvaljuju\u0107i kolegijima diplomskog studija Ranonovovjekovnog modula povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojima se studenti osposobljavaju za samostalnu analizu, vrednovanje i upotrebu ranonovovjekovnih izvora pisanih prvenstveno latinskim i njema\u010dkim jezikom. <\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Strukturu knjige \u010dini nekoliko glavnih dijelova koji su sastavljeni od poglavlja i potpoglavlja. U uvodnim poglavljima je opisan tijek istra\u017eivanja, postavljena glavna istra\u017eiva\u010dka pitanja, nazna\u010deni su ciljevi istra\u017eivanja i o\u010dekivani rezultati. Navedeni su motivi koji su istra\u017eiva\u010da jo\u0161 kao studenta vodili pri istra\u017eivanju i radu na prikupljanju i obradi povijesnih izvora. Prvi dio rada \u010dine poglavlja u kojima se propituju neki problemi iz pro\u0161losti \u0111ur\u0111eva\u010dko-virovske Podravine u srednjem vijeku s ciljem pru\u017eanja prilike za komparaciju stanja gospodarstva, stanovni\u0161tva i okoli\u0161a u dva razli\u010dita povijesna razdoblja. Istodobno se \u010ditatelj upoznaje s osnovnim podacima o podru\u010dju koje je predmet istra\u017eivanja. Takav pristup je na tragu prou\u010davanja imperijalne ba\u0161tine triju imperijalnih sustava relevantnih za povijest hrvatskih zemalja (u ovome slu\u010daju to su prvenstveno Habsbur\u0161ka Monarhija i Osmansko Carstvo) istra\u017eivanog u okviru me\u0111unarodnog istra\u017eiva\u010dkog projekta Triplex Confinium (utemeljenog 1996\/1997. godine). (2<\/b>) Istra\u017eivanjima vi\u0161egrani\u010dja je osobita pa\u017enja posve\u0107ena na ranonovovjekovnom modulu diplomskog studija povijesti pa su u ovoj knjizi kori\u0161tene spoznaje mnogih relevantnih stru\u010dnjaka i sveu\u010dili\u0161nih profesora okupljenih oko projekta Triplex Confinium, osobito Drage Roksandi\u0107a, Nenada Moa\u010danina, \u017deljka Holjevca, Zrinke Bla\u017eevi\u0107, Mirele Slukan Alti\u0107, Nata\u0161e \u0160tefanec, Sanje Lazanin, Zvjezdane Sikiri\u0107, Marka \u0160ari\u0107a, Kornelije Jurin Star\u010devi\u0107 i mnogih drugih. <\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Drugi dio rada sastoji se od \u010detiri op\u0161irna poglavlja u kojima se opisuju osnovni elementi okoli\u0161a u \u0111ur\u0111eva\u010dko-virovskoj Podravini: rijeka Drava i njezine zaobalne vode, \u0110ur\u0111eva\u010dki peski, Me\u0111ure\u010dka gora (dana\u0161nja Bilogora) i \u0161ume. Tre\u0107i dio rada \u010dini poglavlje o politi\u010dkim prilikama na promatranom prostoru u drugoj polovini 18. stolje\u0107a (vojnokraji\u0161ke strukture) te poglavlje o demografskoj slici \u0111ur\u0111eva\u010dko-virovske Podravine u istome razdoblju. Nekim od ovdje obra\u0111enih tema iz politi\u010dke i vjerske povijesti autor knjige se bavio kao diplomant zahvaljuju\u0107i sadr\u017eajima istoimenih kolegija koje vodi prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 pripremaju\u0107i studente za ozbiljan istra\u017eiva\u010dki rad. Posebno poglavlje posve\u0107eno je nastanku i razvoju konaka (isprva sto\u010darskih stanova koji su bili zameci budu\u0107ih novih naselja) kao fenomenu za koji je Nikola Cik pretpostavio da je u to doba presudno utjecao na organizaciju naseljenosti u ovome dijelu Podravine. U posljednjem dijelu rada autor je pisao o do\u017eivljaju okoli\u0161a, nekim oblicima kolektivne svijesti i utjecajima okoli\u0161a na razvoj kulture.<\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Na kraju rada nalazi se bibliografski popis kori\u0161tenih izvora i literature, a tu je i sa\u017eetak na hrvatskom i na engleskom jeziku. Radu je pridru\u017eena ve\u0107a koli\u010dina priloga klasificirana po skupinama: popisi obveznika podavanja (ku\u0107edoma\u0107ina) \u017eupnicima u selima \u0111ur\u0111eva\u010dko-virovske Podravine, rodoslovlja \u0111ur\u0111eva\u010dkih i virovskih obitelji, tabli\u010dno prikazani podaci o broju kr\u0161tenih, vjen\u010danih i umrlih zabilje\u017eeni u crkvenim mati\u010dnim knjigama, popis dijela vojnika iz \u0110ur\u0111evca, usporedna tablica toponima na podru\u010dju \u0111ur\u0111eva\u010dko-virovske Podravine te transkript i prijevod na hrvatski jezik \u0160umskih uredbi<\/i> iz 1787. godine. Prilozima valja pribrojiti i pet rekonstruiranih kartografskih prikaza podru\u010dja koje je tema diplomskog rada na kojima su prikazani osnovni elementi okoli\u0161a (vodotoci, \u0161umske i pje\u0161\u010dane povr\u0161ine), prometna infrastruktura i specifi\u010dni elementi koji su predmet istra\u017eivanja rada (mlinovi, konaki, razmje\u0161taj sakralnih objekata i drugo).<\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Zna\u010daj ovog rada le\u017ei ne samo u velikoj koli\u010dini prikupljenih i obra\u0111enih podataka statisti\u010dke naravi koji mogu slu\u017eiti kao polazi\u0161te za daljnja istra\u017eivanja, nego i inovativnom na\u010dinu njihovih interpretacija, prije svega kroz uspje\u0161no snala\u017eenje kako u ekohistoriji tako i u povijesnoj demografiji. To je uo\u010deno kao posebna kvaliteta diplomskog rada Nikole Cika zbog \u010dega je bio predlo\u017een i prihva\u0107en za objavljivanje u obliku knjige, prvenstveno zahvaljuju\u0107i zalaganju Dragutina Feletara, glavnog urednika izdava\u010dke ku\u0107e Meridijani iz Samobora. <\/span><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Kraj ovog prikaza zavr\u0161io bih rije\u010dima svog u\u010ditelja Drage Roksandi\u0107a, od kojega i s\u00e2m nastojim prenositi nau\u010deno na budu\u0107e generacije studenata: \u201eKako je i ve\u0107ini talentiranih studentica i studenata savr\u0161eno jasno da je studij humanisti\u010dko-dru\u0161tvenih znanosti koji nedovoljno razvija smisao samostalnog oblikovanja uveliko manjkav, rad na diplomskoj radnji spontano im se name\u0107e kao najve\u0107i izazov, kao mogu\u0107nost da iska\u017eu i svoja stru\u010dna znanja, ali i svoje intelektualne interese, uobrazilju itd., jednom rije\u010dju da provjere svoju vlastitu stru\u010dnu i ljudsku zrelost, ali i da \u201emarkiraju\u201c smjerove svoga budu\u0107eg stru\u010dnog interesa i rada. To je situacija u kojoj se svaki student, kad je rije\u010d o fakultetskom okru\u017eju, suo\u010dava sa sobom, sa svojim kolegama, ali i s profesorom, s kojim \u0107e izabrati raditi kao s mentorom. Me\u0111utim, suo\u010davanje nije jednosmjerno. Svaka nova tema je izazov i za profesora, kao i za druge studente iz kandidatova generacijskog ili nekog drugog kruga. Ako je diplomska radnja izraz intelektualnog i ljudskog sazrijevanja, ona je to nesumnjivo prije svega individualno, ali u nekoj mjeri i generacijski, kolektivno te na razli\u010dite na\u010dine i profesorski, ukoliko je i on u situaciji kreativno se suo\u010davati s temama i radom svojih diplomskih kandidata.\u201c (3<\/b>) <\/span><\/p>\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Hrvoje Petri\u0107<\/p>\n

\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n<\/div>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

(1) Drago Roksandi\u0107, Za\u0161to tiskati diplomske radnje?, Diplomska radionica 1 prof. dr. Drage Roksandi\u0107a<\/i>, ur. Drago Roksandi\u0107 i Nata\u0161a \u0160tefanec, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb 1999, str. 9.<\/span><\/span><\/p>\n

\n

\n

(2) Drago Roksandi\u0107, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti 1500-1800.<\/i>, Zagreb 2003.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\n

(3) Drago Roksandi\u0107, Za\u0161to tiskati diplomske radnje?, Diplomska radionica 1 prof. dr. Drage Roksandi\u0107a<\/i>, ur. Drago Roksandi\u0107 i Nata\u0161a \u0160tefanec, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb 1999, str. 11.<\/span><\/p>\n

\n

\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1996","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":1996,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1996,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1996,"position":2},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":1996,"position":3},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1996,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1996,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1996"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1996\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3021,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1996\/revisions\/3021"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}