{"id":1995,"date":"2016-04-01T22:00:05","date_gmt":"2016-04-01T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1995"},"modified":"2016-04-01T22:00:05","modified_gmt":"2016-04-01T22:00:05","slug":"vedran-stanic-prikaz-knjige-dusan-necak-ostpolitik-willyja-brandta-i-jugoslavija-1963-1969-zagreb-2015-281-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1995","title":{"rendered":"Vedran Stani\u0107 – Prikaz knjige Du\u0161an Ne\u010dak, \u201eOstpolitik\u201c Willyja Brandta i Jugoslavija (1963.-1969.), Zagreb 2015, 281 str."},"content":{"rendered":"

Du\u0161an Ne\u010dak, \u201eOstpolitik\u201c Willyja Brandta i Jugoslavija (1963.-1969.)<\/i>, Srednja Europa i Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani, Zagreb 2015, 281 str.<\/span><\/b><\/p>\n

Du\u0161an Ne\u010dak slovenski je povjesni\u010dar i umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani. Autor je niza \u010dlanaka i knjiga o suvremenoj povijesti. Godine 2015. u izdanju Srednje Europe objavljena je sa slovenskoga prevedena njegova knjiga \u201eOstpolitik\u201c Willyja Brandta i Jugoslavija (1963.-1969.)<\/i>. Knjiga je vrijedan doprinos prou\u010davanju me\u0111unarodne politike i odnosa SR Njema\u010dke prema zemljama isto\u010dne Europe i Jugoslaviji u \u0161ezdesetim i sedamdesetim godinama dvadesetoga stolje\u0107a. Autor je ve\u0107i dio istra\u017eivanja obavio u njema\u010dkim arhivima i knjiga se bazira uglavnom na njema\u010dkim izvorima jer je, s druge strane, pristup jugoslavenskim izvorima jo\u0161 uvijek te\u017eak. Knjiga je podijeljena na nekoliko poglavlja. U prvoj polovici knjige autor nas detaljno upoznaje s doga\u0111ajima koji su prethodili pribli\u017eavanju SRNj i Jugoslavije, a nakon toga slijedi dio o samom pribli\u017eavanju. Iako naslov sugerira, autor ne pi\u0161e samo o odnosu SRNj i Jugoslavije ve\u0107 i o odnosu SRNj s NjDR i ostalim zemljama isto\u010dnog lagera.<\/span><\/p>\n

U Predgovoru<\/i> autor isti\u010de kako je ova tema na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije slabo istra\u017eena te navodi jednu od rijetkih knjiga koja se bavi ovom problematikom. Rije\u010d je o knjizi srpskog povjesni\u010dara Zorana Janjetovi\u0107a Od Auschwitza do Brijuna: pitanje od\u0161tete \u017ertava nacizma u jugoslavensko-zapadnonjema\u010dkim odnosima <\/i>(Srednja Europa, 2007). Ne\u010dak za svoju knjigu ka\u017ee kako je to politi\u010dko-diplomatski pogled na bilateralna pitanja, a namijenjena je kako stru\u010dnoj publici, tako i \u0161iroj javnosti, prije svega mla\u0111im generacijama. Autor isti\u010de kako mu je \u017eelja pribli\u017eiti djeli\u0107 njema\u010dke, jugoslavenske i slovenske povijesti, to jest povijesti odnosa me\u0111u dr\u017eavama koji na na\u0161im prostorima gotovo da uop\u0107e nisu poznati.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Prvo poglavlje, \u201e(Nova) isto\u010dna politika \/ (Neue) <\/i><\/span>‘<\/span><\/i>Ostpolitik<\/span><\/i>‘<\/span><\/i>\u201c<\/span><\/i>, govori o doga\u0111ajima i potezima koji su prethodili \u201eNovoj isto\u010dnoj politici\u201c. Autor analizira govore Willyja Brandta i socijaldemokratskog politi\u010dara i novinara Egona Bahra na Evangeli\u010dkoj akademiji u lipnju 1963. Smatra kako su tim govorima postavili strate\u0161ke temelje \u201eOstpolitik\u201c. Analiziraju\u0107i Bahrov govor, autor zaklju\u010duje da u sr\u017ei Bahrova razmi\u0161ljanja o \u201eOstpolitik\u201c le\u017ee druga\u010diji stavovi od onih koji su do tada prevladavali na Zapadu. U sredi\u0161tu njegova interesa nije bilo uni\u0161tenje komunisti\u010dkog svijeta, nego njegovo mijenjanje. Bahr se potpuno slagao s politi\u010dkim konceptom ameri\u010dkog predsjednika Kennedyja u odnosu prema Istoku, koje je bilo sli\u010dno navedenom. Willy Brandt je u kolovozu 1964. bonskoj vladi saveznog kancelara Ludwiga Erharda poslao predstavku u kojoj iznosi razmi\u0161ljanja o odnosima s isto\u010dnoeuropskim dr\u017eavama i narodima. Brandt je smatrao kako je va\u017eno pobolj\u0161ati \u017eivotni standard stanovni\u0161tva NjDR, kao i ostalih isto\u010dnoeuropskih dr\u017eava. Tako\u0111er je procijenio kako bi se zapadna politika trebala koncentrirati na gospodarsku i kulturnu suradnju s Istokom, a ne davati toliki zna\u010daj ideolo\u0161kim uvjetima. Smatrao je kako je po\u017eeljno da isto\u010dnoeuropske dr\u017eave po\u010dnu me\u0111usobno \u0161to vi\u0161e komunicirati, mislio je da \u0107e to ubrzati njihov odmak od Sovjetskog Saveza. Dana 19. o\u017eujka 1970. u Erfurtu su se sastali Willi Stoph, predsjednik isto\u010dnonjema\u010dke vlade, i Willy Brandt. Cilj susreta bio je pobolj\u0161anje odnosa izme\u0111u dvije Njema\u010dke, a ujedno je ovo i jedan od prvih va\u017enih i velikih koraka prema ostvarivanju Brandtove nove \u201eOstpolitik\u201c. Dogovoren je i drugi sastanak, u Kasselu 21. svibnja 1970. Tom prilikom Brandt je iznio 20 to\u010daka u kojima je ocrtao svoje i vladino vi\u0111enje ure\u0111ivanja jednakopravnih odnosa izme\u0111u SRNj i NjDR. Isto\u010dnonjema\u010dka strana odbacila je Brandtove to\u010dke jer su smatrali da su to\u010dke usmjerene prema daljnjoj diskriminaciji NjDR i da se protive prijemu NjDR i SRNj u Organizaciji ujedinjenih naroda kao dvije samostalne dr\u017eave. Tijekom ova dva sastanka atmosfera je bila dosta napeta i u nekim trenucima neizvjesna. Naposljetku, ugovor o na\u010delima suradnje izme\u0111u dvije dr\u017eave ipak je parafiran u studenom 1972., a po\u010deo je va\u017eiti sredinom 1973. Ne\u010dak zaklju\u010duje kako su sastanci u Erfurtu i Kasselu bili pokreta\u010d procesa pribli\u017eavanja dviju njema\u010dkih dr\u017eava. <\/span><\/p>\n

U poglavlju Isto\u010dni ugovori (Osvertr\u00e4ge)<\/i> autor analizira sadr\u017eaj i va\u017enost ugovora koji su potpisani izme\u0111u SRNj i zemalja isto\u010dne Europe od 1970. do 1973. te Ugovor \u010detiriju velesila o Berlinu. Ugovor o na\u010delima izme\u0111u SRNj i NjDR, nakon dugih pregovora, parafiran je 8. studenog 1972; 21. lipnja 1973. postao je pravovaljan, a 31. lipnja Ustavni sud SRNj potvrdio je njegovu uskla\u0111enost s Ustavom. Razgovori o sklapanju ugovora zapo\u010deli su sredinom lipnja 1972. u Isto\u010dnom Berlinu. Glavni pregovara\u010d sa zapadne strane bio je savezni ministar za posebne zadatke u kancelarovu kabinetu Egon Bahr, a s isto\u010dnonjema\u010dke strane dr\u017eavni sekretar Michael Kohl. Ugovor se sastojao od 10 \u010dlanaka zasnovanih na Brandtovih 20 kaselskih to\u010daka. Prije ovog potpisani su Moskovski ugovor, Var\u0161avski ugovor i sporazum \u010detiriju velesila o Berlinu, a nakon njega i Pra\u0161ki ugovor. Svi ti ugovori me\u0111usobno su povezani i svi su dio \u201eNove isto\u010dne politike\u201c Willya Brandta. U Moskvi je 12. kolovoza 1970. potpisan ugovor izme\u0111u SRNj i SSSR-a, a potpisali su ga Willy Brandt i Aleksej Kosigin uz prisutnost Leonida Bre\u017enjeva. Ugovor je proizlazio iz tvrdnje da obje strane priznaju status quo u Europi, a jedna od temeljnih postavki je dogovor o odricanju od upotrebe sile u rje\u0161avanju me\u0111usobnih problema. Kako autor isti\u010de, taj ugovor bio je svojevrstan uzorak za kasnije ugovore izme\u0111u SRNj i Poljske te \u010cehoslova\u010dke. SRNj je bio va\u017ean i stav Jugoslavije o ovim ugovorima. Tito je 17. kolovoza pohvalio ugovor ocjenjuju\u0107i ga kao va\u017ean korak u smjeru ure\u0111ivanja posljedica rata. Me\u0111utim, Jugoslavija je imala i odre\u0111ene brige. Jedna od glavnih je da \u0107e SRNj fokus svoje \u201eNove isto\u010dne politike\u201c posebno s gospodarskog stajali\u0161ta, usmjeriti prema SSSR-u i Poljskoj te da \u0107e Jugoslavija ispasti iz fokusa zapadnonjema\u010dkog interesa. Jugoslavija i jugoslavenski socijalizam bili su va\u017eni za Zapad pa tako i za SRNj, a to su im potvrdili i kreditom od 120 milijuna njema\u010dkih maraka 1970. godine. Kako autor nagla\u0161ava, Jugoslaviju su promatrali kao Sonderfall<\/i> (\u201eposeban slu\u010daj\u201c), bila im je va\u017ena zbog socijalisti\u010dkog samoupravljanja i primjera zemljama sovjetskog lagera. Nakon Moskovskog, potpisan je Var\u0161avski ugovor 7. prosinca 1970, a ugovor s \u010cehoslova\u010dkom  <\/span>SRNj je potpisala 11. prosinca 1973. Nakon \u010cehoslova\u010dke SRNj je uspostavila diplomatske odnose s Bugarskom i Ma\u0111arskom te time uredila i normalizirala diplomatske odnose sa svim isto\u010dnoeuropskim zemljama osim s Albanijom.<\/span><\/p>\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean ugovor potpisan je izme\u0111u \u010detiri velesile (SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR), a to je onaj o Berlinu. Dana 3. rujna 1971. u Berlinu 4 veleposlanika potpisala su ugovor \u010detvorice o Zapadnom Berlinu. Ovaj ugovor je jedan od va\u017enijih jer, kako autor poja\u0161njava, bio je va\u017ean za nastavak dijaloga o popu\u0161tanju napetosti i ograni\u010davanju naoru\u017eanja izme\u0111u Istoka i Zapada. Svi ovi ugovori me\u0111usobno su povezani i utje\u010du jedan na drugoga. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Nakon dva poglavlja o konstruiranju \u201eNove isto\u010dne politike\u201c Willyja Brandta, slijedi poglavlje Tko je bio Willy Brandt?<\/i> Autor u tom poglavlju iznosi biografiju i opisuje bogatu politi\u010dku karijeru zapadnonjema\u010dkog kancelara. Slijedi poglavlje \u201eAfera Guillaume\u201c<\/i> u kojem se govori o najve\u0107oj \u0161pijunskoj aferi u povijesti Njema\u010dke i ostavci Willyja Brandta. Gunther Guillaume je bio \u0161pijun NjDR koji je uba\u010den u SRNj jo\u0161 1956, a kasnije je radio u Brandtovom kabinetu, bio je zadu\u017een za kontakte sa strankom \u2013 SPD-om. Neki tvrde kako je Guillaume bio jedan od rijetkih u kancelarovu krugu koji ga je pratio i u privatnom \u017eivotu i na dopustu. Nakon njegova raskrinkavanja Brandt je dao ostavku, me\u0111utim mnogi se sla\u017eu kako to nije bio jedini, a svakako ne najva\u017eniji razlog Brandtova odlaska. Autor analizira razloge Brandtove ostavke iz vi\u0161e kutova i navodi razmi\u0161ljanja razli\u010ditih visoko pozicioniranih politi\u010dara. Tako navodi stajali\u0161te austrijskog veleposlanika u Bonnu, Gredlera koji je tvrdio da su unutarnjopoliti\u010dki neuspjesi jo\u0161 i vi\u0161e od izvanpoliti\u010dkih doprinijeli Brandtovu padu. Mnogi se sla\u017eu kako se radilo o \u0161irim (strana\u010dko) politi\u010dkim razlozima, a kako je \u201eafera Guillaume\u201c bila samo zadnji poticaj za ostavku. Kao mogu\u0107i razlog, autor navodi kako je Brandtova \u201eNova isto\u010dna politika\u201c mnogima u SRNj bila previ\u0161e radikalna i SPD je zbog toga na pokrajinskim izborima gubio glasove. Tako\u0111er, kao jedan od razloga vr\u0161enja pritiska na njega da odstupi, navode se i Brandtovi problemi s alkoholom zbog \u010dega je gubio snagu i duh za suo\u010davanje s politi\u010dkim zahtjevima koji su tek dolazili. U ovom poglavlju autor pi\u0161e i o Titovom posjetu NjDR u studenom 1974. Ostavka Willyja Brandta bila je jedna od tema razgovora Tita i vo\u0111e NjDR Ericha Honeckera.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Prvi dio knjige, o \u201eNovoj isto\u010dnoj politici\u201c, slu\u017ei kao uvod u glavnu temu \u2013 \u201eOstpolitik\u201c i Jugoslavija. Autor je ovaj dio knjige podijelio na dva poglavlja, prvo: Ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa izme\u0111u SRNj i Jugoslavije<\/i> u kojem kronolo\u0161ki analizira odnos Jugoslavije i SRNj od 1965. i ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa, te komunikaciju i spor put ponovnog pribli\u017eavanja izme\u0111u ove dvije dr\u017eave. U drugom dijelu, Brandt: \u201ePosti\u0107i po\u010detak koji nije samo nov, nego je i dobar po\u010detak\u201c<\/i>, autor pi\u0161e o posjetu Willyja Brandta Jugoslaviji 1968. i  <\/span>intenziviranju odnosa.  <\/span><\/span><\/p>\n

U poglavlju Ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa izme\u0111u SRNj i Jugoslavije<\/i>, Ne\u010dak analizira Titov posjet NjDR 1965, koji se dogodio na putu iz Praga. Ocjene tog posjeta u SRNj nisu bile pozitivne. Jedna od ocjena bila je kako je Titov posjet Ulbrichtovu re\u017eimu podigao vrijednost. U cijeloj knjizi, a pogotovo u ovom dijelu, saznajemo mnogo toga o pregovorima, razmjenama mi\u0161ljenja i komunikaciji na diplomatskoj razini, \u0161to knjizi daje zanimljiv i \u017eiv ton. U ovom po\u010detnom razdoblju pribli\u017eavanja, odnos Jugoslavije i SRNj bio je toplo\/hladno, a najve\u0107i razlog tome je odnos Jugoslavije prema NjDR. Taj odnos od po\u010detka je optere\u0107ivao odnos Jugoslavije i SRNj, a jugoslavensko pona\u0161anje, ponekad i nepouzdano, usporavalo je pribli\u017eavanje. Me\u0111utim, u SRNj su znali kolika je va\u017enost Jugoslavije i nisu \u017eeljeli odbaciti mogu\u0107nost suradnje. Ministar vanjskih poslova Jugoslavije, Marko Nikezi\u0107 je prilikom posjeta Bruxellesu 1967. izrazio mi\u0161ljenje kako je za jugoslavensku vladu uspostava diplomatskih odnosa po\u017eeljna i nu\u017ena te da je spremna na to bez postavljanja prethodnih uvjeta, ali da Savezna vlada, koja je prekinula diplomatske odnose, mora u\u010diniti prvi korak. Savezna vlada je 14. prosinca 1967. prihvatila zaklju\u010dak da opunomo\u0107i ministra vanjskih poslova Willyja Brandta da zapo\u010dne pregovore o ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa s Jugoslavijom, ali uz va\u017enu i beskompromisnu zadr\u0161ku kako ne\u0107e priznati jugoslavenski zahtjev na osnovi povrata za zlo\u010dine po\u010dinjene u Drugom svjetskom ratu. Pregovori o obnovi diplomatskih odnosa SFRJ i SRNj zapo\u010deli su u Parizu 23. sije\u010dnja 1968. i trajali su do 29. sije\u010dnja 1968. Saveznu vladu predstavljao je \u201eMinisterialdirektor\u201c Hans Ruete, a jugoslavensku stranu na\u010delnik uprave Dr\u017eavnog sekretarijata za vanjske poslove, dr. Zvonko Peri\u0161i\u0107. Pregovori su uspje\u0161no okon\u010dani, obje su vlade prihvatile zaklju\u010dke da se obnove diplomatski odnosi me\u0111u dr\u017eavama, a Ne\u010dak smatra kako je obnova diplomatskih odnosa s Jugoslavijom bila stvarni korak SRNj prema pribli\u017eavanju najva\u017enijim isto\u010dnoeuropskim dr\u017eavama kao \u0161to su bili Sovjetski Savez i Poljska. Kako su se odnosi Jugoslavije i SRNj pobolj\u0161avali, tako su se jugoslavenski odnosi s NjDR pogor\u0161avali iz o\u010diglednih razloga. Autor detaljno opisuje tijek doga\u0111aja 1968. i 1969. u odnosima SFRJ i NjDR, komunikaciju, poteze i razloge zahladnjenja odnosa. Suradnja NjDR i SFRJ sedamdesetih se pobolj\u0161avala, ali kako autor zaklju\u010duje, ostala je na odre\u0111enoj distanci te se nije osje\u0107ala prijateljska i bli\u017ea suradnja.<\/span><\/p>\n

            <\/span>\u201ePosti\u0107i po\u010detak koji nije samo nov, nego je i dobar po\u010detak<\/i>\u201c, rije\u010di su Willyja Brandta prilikom njegova prvog slu\u017ebenog posjeta Jugoslaviji kao ministra vanjskih poslova SRNj. Posjet je trajao od 12. do 16. lipnja 1968, a Brandt je razgovarao s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Markom Nikezi\u0107em i Josipom Brozom Titom. Teme razgovora bile su razne: me\u0111unarodna pitanja, bilateralna pitanja, gospodarska suradnja i sl. Autor je zaklju\u010dio kako su razgovori protjecali iznena\u0111uju\u0107e mirno i da su se obje strane trudile biti \u0161to kooperativnije. NjDR je pomno pratila razvoj odnosa izme\u0111u SFRJ i SRNj te se temeljito pripremala za Brandtov posjet Jugoslaviji. Najve\u0107u pozornost posvetili su tisku i propagandi. Cilj je bio istaknuti dobre odnose izme\u0111u NjDR i Jugoslavije, a jugoslavensku javnost intenzivno izvje\u0161tavati o aktivnostima zapadnonjema\u010dke izvanparlamentarne opozicije \u2013 rije\u010d je o neonacisti\u010dkim aktivnostima. Autor isti\u010de kako je u odnosima izme\u0111u Jugoslavije i SRNj 1968. godina bila prijelomna. Suradnja i pribli\u017eavanje bili su sve intenzivniji, \u0161to je potvr\u0111eno potpisivanjem nekoliko bilateralnih sporazuma i dogovora (sporazum o gospodarskoj, industrijskoj i tehni\u010dkoj suradnji, trgovinski protokol i sl.). U Bonnu su bili pozitivno nastrojeni prema svim jugoslavenskim zahtjevima i imali spremna, bar privremena rje\u0161enja, za sve zahtjeve, osim prema pitanju od\u0161tete za \u017ertve nacizma i isplati kredita od 300 milijuna njema\u010dkih maraka. Kako bi se rije\u0161ilo pitanje od\u0161tete, sa svake strane imenovana je osoba koja je u suradnji sa drugom stranom trebala do\u0107i do rje\u0161enja. Rje\u0161avanje problema od\u0161teta trajalo je otprilike pet godina. Nakon posjeta Willyja Brandta Jugoslaviji u lipnju 1968., odnosi Jugoslavije i SRNj se intenziviraju i suradnja se \u0161iri na gospodarstvo, trgovinu, kulturu i ostale grane.<\/span><\/p>\n

            <\/span>U Epilogu<\/i> autor donosi zaklju\u010dnu ocjenu odnosa izme\u0111u Jugoslavije i SRNj. Kako tvrdi, vrata bilateralne suradnje tek su bila od\u0161krinuta. Za Jugoslaviju je bilo va\u017eno kako \u0107e diplomatsko-politi\u010dkim kontaktima mo\u0107i pobolj\u0161ati svoj gospodarsko-financijski polo\u017eaj te rije\u0161iti pitanje gastarbajtera i obuzdavanja djelovanja jugoslavenske emigracije. SRNj je \u017eeljela potporu, potvrdu, pro\u0161irivanje i olak\u0161anje provo\u0111enja \u201eNove isto\u010dne politike\u201c. Odnos Jugoslavije i SRNj dobro opisuje Titova izjava prilikom kratkog posjeta SRNj u listopadu 1970. godine: \u201eNismo uredili sva me\u0111usobna pitanja, me\u0111u kojima ima i vrlo va\u017enih, ali moramo biti strpljivi, jer \u0107e i za to do\u0107i vrijeme.\u201c (str. 244) U godinama koje su uslijedile razgovori su se odr\u017eavali na svim razinama: ministarskoj, dr\u017eavnih sekretara, strana\u010dkoj \u2013 SPD i SKJ. U kona\u010dnici je do\u0161lo do va\u017enog susreta Tita i Brandta 1973. na Brijunima, na kojem je rije\u0161eno najva\u017enije pitanje za obje strane \u2013 pitanje od\u0161tete za \u017ertve nacizma u Jugoslaviji. Dobri odnosi Jugoslavije i SRNj nastavili su se i nakon Brandtova odlaska 1974. godine.   <\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Knjiga Du\u0161ana Ne\u010daka vrijedan je doprinos historiografiji o me\u0111unarodnoj politici Jugoslavije. O temi koju je autor obradio ne postoji mnogo radova, pogotovo ne stru\u010dne literature. Knjiga je dodatno oboga\u0107ena prilozima: ugovorima i dokumentima koji se spominju u tekstu te \u201eOcjenom djela Zorana Janjetovi\u0107a\u201c. Knjiga je u nekim trenucima mogla biti jasnija, odnosno vi\u0161e pregledna pa bi i za \u010ditatelje bila prohodnija, pogotovo za \u0161ire \u010ditateljstvo, me\u0111utim to ne umanjuje vrijedan znanstveni doprinos knjige. Autor \u010desto donosi presjek diplomatskih kontakata me\u0111u dr\u017eavama, \u0161to knjigu \u010dini zanimljivom ne samo za znanstvenu javnost, ve\u0107 za sve one koje zanima me\u0111unarodna politika i Jugoslavija u njoj. <\/span><\/p>\n

                                                                                                                                <\/span>Vedran Stani\u0107<\/span><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1995","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":1995,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":1995,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1995,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1995,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1995,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":1995,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1995"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1995\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}