{"id":1994,"date":"2016-03-22T23:00:05","date_gmt":"2016-03-22T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1994"},"modified":"2016-03-22T23:00:05","modified_gmt":"2016-03-22T23:00:05","slug":"branimir-jankovic-kolumna-javna-povijest-ne-ostavljajte-povijest-povjesnicarima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1994","title":{"rendered":"Branimir Jankovi\u0107 – Kolumna \u201eJavna povijest\u201c \u2013 Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

U nastavku donosimo tekst kolumne \u201eJavna povijest\u201c koju za portal historiografija.hr pi\u0161e Branimir Jankovi\u0107. Kolumna obra\u0111uje problematiku javne povijesti, a prva u nizu (u kojoj se definiraju polazi\u0161ta) nosi naziv Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!<\/span><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kolumna Javna povijest<\/i><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ne ostavljajte povijest povjesni\u010darima!<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

21. o\u017eujka 2016.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Op\u0107e je mjesto javnog i politi\u010dkog govora, a nerijetko se mo\u017ee \u010duti i od samih povjesni\u010dara, kako povijest treba prepustiti povjesni\u010darima. Moje \u0107e polazi\u0161te u kolumni \u201eJavna povijest\u201c \u2013 premda sam povjesni\u010dar, ali ne samo to \u2013 biti upravo suprotno. Povijest nije samo privilegij povjesni\u010dara. I, koliko god to bilo nekome neprimjereno \u010duti, svi imaju pravo na povijest, na svoju povijest. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Svaki pogled na vlastitu i kolektivnu povijest, bez obzira koliko bio uvjerljiv ili neuvjerljiv, uravnote\u017een ili ekstreman, ima svoje povijesne i dru\u0161tvene pretpostavke koje ga oblikuju. Taj uvid ne mijenja ni \u010dinjenica \u0161to su neki pogledi na povijest otvoreno isklju\u010divi ili svoju isklju\u010divost uop\u0107e ne do\u017eivljavaju takvom, zbog \u010dega ih treba kritizirati i suprotstavljati im se.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Spomenuto vrijedi i za povijesne periode na koje se ustvari prvenstveno misli kada se zaziva prepu\u0161tanje povijesti povjesni\u010darima \u2013 Drugi svjetski rat i Domovinski rat. Radi se o ilustrativnim primjerima kako postojanje toliko mnogo opre\u010dnih pogleda i toliko razli\u010ditih individualnih i kolektivnih iskustava nije mogu\u0107e, usprkos poku\u0161ajima, stopiti u jedan monolitan glas. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kolumna \u201eJavna povijest\u201c ne\u0107e stoga pristupati povjesni\u010daru kao sucu koji treba dati pravorijek i izre\u0107i \u0161to je jedino istinito, objektivno i znanstveno. Umjesto da slojevitu, vi\u0161ezna\u010dnu i prijepornu povijest preda u ruke kakva autoritarnog povjesni\u010dara, kolumna \u0107e se fokusirati na mehanizme transformiranja povijesti u povijesnoj znanosti i obrazovanju, u politi\u010dkoj i javnoj upotrebi, u individualnom i kolektivnom sje\u0107anju i pam\u0107enju \u2013 u rasponu od slu\u017ebenih narativa do bitno druga\u010dije intoniranih protusje\u0107anja. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

No i\u0107i \u0107e jo\u0161 i dalje prema raznovrsnim medijima, prate\u0107i tako subverzivne dokumentarne i romantizirane igrane filmove povijesne tematike, anga\u017eirane dramske predstave i kriti\u010dke performanse, ambicije povijesnih romana i poruke preslagivanja povijesti u stripovima, simboli\u010dke ratove na internetskim stranicama i tihi povijesni rad blogova i digitalnih arhiva, prezentiranje povijesti u muzejima, kao i njezinu komodifikaciju u turizmu\u2026 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Svi ti \u017eanrovi i modusi prilago\u0111avaju povijest svojim potrebama i interesima, umna\u017eaju\u0107i je tako gotovo u beskraj. U tom je nizu povijesna znanost tek jedan vid bavljenja povije\u0161\u0107u, nipo\u0161to ne i najra\u0161ireniji. Tu sveobuhvatnu rasprostranjenost povijesti izvan akademske sfere i veliki interes koji izaziva kod publike i javnosti ne prati me\u0111utim adekvatno nastojanje hrvatskih povjesni\u010dara za analiziranjem navedenih fenomena javne povijesti. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Suprotan je slu\u010daj u me\u0111unarodnim razmjerima gdje je \u201ejavna povijest\u201c (Public history<\/i>) etablirana \u010dak i kao mjesto zasebne specijalizacije, s \u010ditavim studijskim usmjerenjima koja studente povijesti pripremaju za profesionalizirani rad na povijesti izvan akademskih i obrazovnih krugova. Kolumna i istoimeni izborni kolegij na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u017eele dakle etablirati \u201ejavnu povijest\u201c i kod nas.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

To zna\u010di tra\u017eiti povijest u svim mogu\u0107im oblicima na\u0161e suvremenosti, ne samo u dominantnim povijesnim kontroverzama ve\u0107 i u praksama koje ne dobivaju mjesto u javnom govoru. Potraga \u0107e se prije svega usmjeriti na konkretne ljude koji na raznolike na\u010dine modeliraju povijest. Posve u skladu s opaskom Marca Blocha o nu\u017enosti povjesni\u010dareva istra\u017eiva\u010dkog fokusa upravo na \u010dovjeka: \u201eDobar povjesni\u010dar nalik je ljudo\u017ederu iz legende. Gdje nanju\u0161i ljudsko meso, zna da je tamo njegova lovina.\u201c<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Navedeno usmjerenje na bavljenje pojedincima i njihovim praksama treba konceptualno oblikovati kao istra\u017eiva\u010dki problem i postaviti na teorijske noge polaze\u0107i od uvida o javnoj povijesti u sada ve\u0107 prili\u010dno opse\u017enoj stranoj literaturi (usp. The Public History Reader<\/i>) kako bi se postigla analiti\u010dka razina umjesto ostajanja samo na reporta\u017enom prikazu ili izricanju stava.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nu\u017eno je dakako razmi\u0161ljati i o protuargumentima. Tvrdnji spomenutoj na po\u010detku kako svi imaju pravo na (svoju) povijest mo\u017ee se oponirati slikovitim rije\u010dima Igora Dude (izre\u010denima svojevremeno kao komentar na moju tvrdnju) \u2013 svi imamo mi\u0161ljenje o svom zdravlju, ali nismo svi lije\u010dnici. To je dakako to\u010dno. Povjesni\u010dar treba pru\u017eiti kontekstualizaciju i uspore\u0111ivanje, analizu i obja\u0161njenje, \u0161to onima koji su pro\u017eivjeli i svjedo\u010dili povijesti ili se njome bave u razli\u010ditim formama u suvremenosti naj\u010de\u0161\u0107e nedostaje.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

No usprkos tome smatram va\u017enim ostati kod isticanja da svi imaju pravo na povijest (J\u00f6rn R\u00fcsen navodi da povijest pripada svima, \u0161to ima demokratizacijsko zna\u010denje, usprkos potencijalnim ograni\u010denjima) izme\u0111u ostalog i zbog toga \u0161to se u Hrvatskoj povijest prete\u017enim dijelom shva\u0107a samo kao obilje\u017eeni teritorij povjesni\u010dara i ovla\u0161tenih tuma\u010da na koji tek ograni\u010deno mogu u\u0107i i ostali, naj\u010de\u0161\u0107e upozoreni da su u krivu ili da im tamo nije mjesto. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Drugi je mogu\u0107i prigovor kako se time slabi jakost potrebnog kriti\u010dkog suda historiografije i otvaraju vrata tvrdnjama da svi pogledi na povijest, poput onih najisklju\u010divijih, jednako vrijede. I tu se mogu slo\u017eiti o nu\u017enosti analiti\u010dke kritike, naprimjer u slu\u010dajevima pojedina\u010dnih i kolektivnih nastojanja da se odre\u0111ena povijesna iskustva i tuma\u010denja apsolutiziraju i nametnu cjelokupnom dru\u0161tvu.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Iz toga proizlazi da treba nagla\u0161avati \u0161to se gubi u nekim formama javne povijesti izostankom figure povjesni\u010dara, ali i dalje mislim da je s obzirom na hrvatski kontekst potrebno dodatno ukazivati na to \u0161to izostaje u onim slu\u010dajevima kada se jedino povjesni\u010darima pridaje posjedovanje povijesti. Osim toga, poseban je izazov uo\u010diti u kojoj mjeri pojedini oblici javne povijesti i njihovi pristupi radu na povijesti mogu imati poticajno zna\u010denje i za same povjesni\u010dare i za historiografiju u cjelini, posebno u kontekstu njezinih slijepih pjega.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kolumna dakle ne\u0107e izgubiti iz vida doma\u0107i kontekst i prigode u kojima treba zauzeti jasan kriti\u010dki stav, no i pored toga naglasak \u0107e biti upravo na onim fenomenima javne povijesti razasutim u raznim domenama koji imaju dru\u0161tvenu i politi\u010dku te\u017einu.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zavr\u0161no re\u010deno, jo\u0161 jedan od preduvjeta da kao povjesni\u010dari ka\u017eemo da se povijest ne ostavlja povjesni\u010darima zna\u010di, tako\u0111er naizgled paradoksalno, re\u0107i povjesni\u010darima da su previ\u0161e zagledani u pro\u0161lost i povijesna razdoblja koja istra\u017euju umjesto u suvremenost. Nerazvijanje senzibiliteta za gledanje u suvremenost ima posljedice po povjesni\u010dare koje su mnogo \u0161ire od zanemarivanja suvremenih formi javne povijesti. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zato \u0107u zaklju\u010dno ponoviti ono \u0161to je Marc Bloch nau\u010dio jo\u0161 u prvoj polovici 20. stolje\u0107a: \u201eDrugdje sam ve\u0107 spomenuo anegdotu: na putu u Stockholm pratio sam Henrija Pirennea. \u010cim smo stigli, on mi re\u010de: \u02bb\u0160to \u0107emo najprije pogledati? \u010cini mi se da je tu posve nova gradska vije\u0107nica. Zapo\u010dnimo s njom.\u02bc Zatim, kao da je htio preduhitriti \u010du\u0111enje, doda: \u02bbKad bih bio antikvar, gledao bih samo stare stvari. Ali ja sam povjesni\u010dar. Zato volim \u017eivot.\u02bc Ta je sposobnost poimanja \u017eivoga doista glavna odlika povjesni\u010dara.\u201c <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1994","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1994,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":1994,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1994,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":1994,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":1994,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":1994,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1994\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}