<\/p>\n
Razgovor s ameri\u010dkom povjesni\u010darkom Elinor Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/b><\/p>\n Elinor Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b> (1933.) ameri\u010dka je istra\u017eiva\u010dica hrvatske povijesti koja je magistrirala i diplomirala na Sveu\u010dili\u0161tu Columbia, a kasnije je predavala na Connecticut College u New Londonu. U bogatoj karijeri bavila se hrvatskom povije\u0161\u0107u devetnaestog i ranog dvadesetog stolje\u0107a. Godine 1975. objavila je knjigu Ljudevit Gaj and the Illyrian Movement<\/i>, a 1981. s Joelom Halpernom uredila je ameri\u010dko izdanje knjige Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a Kako \u017eivi narod<\/i> (How the People Live<\/i>). Nakon 1960. svaku je slobodnu akademsku godinu provodila istra\u017euju\u0107i u Hrvatskoj, u arhivima i na terenu. U hrvatskim je povijesnim \u010dasopisima zadnjih desetlje\u0107a objavila nekoliko radova u kojima se bavila etnografijom i dru\u0161tvenom povije\u0161\u0107u hrvatskog sela na prijelazu stolje\u0107a. Godine 2016. objavljena je i hrvatska verzija njene biografije Ljudevita Gaja (u izdanju Srednje Europe). <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Profesorice Despalatovi\u0107, autorica ste mnogih \u010dlanaka i knjige Ljudevit Gaj i ilirski pokret<\/i>. Kakva je bila recepcija knjige u trenutku njene objave sredinom sedamdesetih u SAD-u? \u0160to je tamo u to doba zna\u010dilo biti stru\u010dnjak za hrvatsku povijest?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Knjiga je dobila dobre recenzije u stru\u010dnim \u010dasopisima. Glavna je zamjerka bila ta da je urednik povr\u0161no odradio svoj posao zbog brojnih tipografskih pogre\u0161aka. Bila je dobro prihva\u0107ena i od strane struke. Jo\u0161 uvijek sre\u0107em u\u010denike i studente diplomskog studija koji mi se obra\u0107aju s pitanjem: \u201eJeste li vi autorica knjige Ljudevit Gaj i ilirski pokret<\/i>?\u201c Voljela bih u idu\u0107ih godinu ili dvije vidjeti i hrvatsko izdanje svoje knjige, ali moram prvo prona\u0107i izdava\u010da i prevoditelja. \u0160to se ti\u010de drugog pitanja, kao profesorica europske povijesti na privatnom koled\u017eu, predavala sam modernu europsku povijest, povijest Isto\u010dne Europe, Balkana, Rusije i SSSR-a. Hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti mogla sam se posvetiti tek na vi\u0161im razinama studija, zbog \u010dega moje istra\u017eivanje nije bilo povezano s predavanjima. No, ono je produbilo moje razumijevanje osnovnih historijskih problema, a preko predavanja otkrivala sam nove istra\u017eiva\u010dke metodologije i smje\u0161tavala hrvatsku povijest u \u0161iru perspektivu. Do ranih 1970-ih nije postojala niti jedna ameri\u010dka udruga znanstvenika koja bi se bavila Ju\u017enim Slavenima. Ostali Slaveni imali su svoje udruge, sastajali se i organizirali panel rasprave, kao \u0161to je godi\u0161nja konferencija AAASS-e (Ameri\u010dka udruga za promicanje slavenskih studija). Ranih 1970-ih osnovali smo Ameri\u010dku ju\u017enoslavensku udrugu, ali ona se raspala na srpsku, bugarsku, slovensku, albansku i hrvatsku. Dugo vremena su se za hrvatsku povijest zanimali samo emigrantski znanstvenici, studenti diplomskog studija i male grupe ameri\u010dkih povjesni\u010dara. Me\u0111utim, to se promijenilo nakon progla\u0161enja hrvatske nezavisnosti.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Kako su va\u0161a djela bila primljena u Hrvatskoj?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Oko tre\u0107ina kra\u0107ih radova (\u010dlanci, poglavlja u knjigama) izdana je u Hrvatskoj. Jako cijenim svoje hrvatske kolege, a moj je rad vrlo dobro primljen. Veoma me obradovao poziv da ove godine odr\u017eim predavanje studentima diplomskog studija i profesorima Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. I sama sam poha\u0111ala nastavu na tom odsjeku 1960.\/61. te sam s njime sura\u0111ivala kad god bih uzela slobodnu studijsku godinu. Izlagala sam svoje \u010dlanke na konferencijama u Hrvatskoj i pisala za hrvatske \u010dasopise. Me\u0111utim, moj rad o Gaju jedno je vrijeme bio zanemaren. Nisam bila pozvana na me\u0111unarodni simpozij o ilirskom pokretu 1985. godine, iako sam u to vrijeme bila u Hrvatskoj. Nekolicina kolega iz drugih europskih zemalja koji su bili pozvani, izrazili su \u010du\u0111enje tom \u010dinjenicom, s obzirom na to da je moja knjiga smatrana va\u017enim djelom na tu temu. Za vrijeme Jugoslavije stranci su mogli provoditi istra\u017eivanja samo ako su bili dio me\u0111udr\u017eavnog programa razmjene. Tako sam i ja do\u0161la u Hrvatsku 1960.\/61. kako bih provela istra\u017eivanje za svoju disertaciju, a nakon toga svakih sedam godina kada sam imala pravo na slobodnu studijsku godinu: 1971.\/1972., 1978.\/1979., 1985.\/1986. Svakom stranom znanstveniku bila je potrebna posebna viza za boravak te nije smio obavljati svoja istra\u017eivanja u knji\u017enicama i arhivima prije nego je viza bila odobrena. Godine 1985.\/86. morala sam \u010dekati vizu dva mjeseca zbog toga \u0161to su neki dr\u017eavni slu\u017ebenici mislili da smo suprug i ja prodali auto prije nego smo oti\u0161li iz zemlje 1979. godine. Pisali smo puno molbi kako bismo ih uvjerili da smo auto uzeli sa sobom. Usprkos tome, uspjela sam raditi na svome istra\u017eivanju jer su me ljudi u knji\u017enici i arhivu poznavali. Istra\u017eivanje je bilo ograni\u010davano. Godine 1985.\/86., kada sam prou\u010davala hrvatsko selja\u0161tvo, bilo mi je dopu\u0161teno kori\u0161tenje materijala o selima iz nacionalnih i regionalnih arhiva, ali nisam smjela vr\u0161iti istra\u017eivanja u samim selima. Nisam mogla dobiti na uvid ni katastarske mape iz 1890. godine za sela koja sam prou\u010davala. Sve se promijenilo nakon progla\u0161enja hrvatske nezavisnosti. Vi\u0161e nisam trebala posebnu vizu za istra\u017eivanje. Povjesni\u010dari iz Hrvatske redovito sudjeluju u radu godi\u0161nje konferencije AAASS-a. Panel konferencije organiziraju Hrvati i Amerikanci te na njima sudjeluju ljudi iz obje zemlje. Ovakvi susreti vrlo su va\u017eni, pogotovo za mla\u0111e znanstvenike. Trenutno su nam najve\u0107i problemi cijena putovanja i smanjeno dr\u017eavno financiranje. Danas je moj rad zanimljiviji Hrvatima nego Amerikancima. Sudjelovala sam na jednom projektu sa svojim radom o selu Gage, a takva je suradnja trenutno mogu\u0107a jer dio godine suprug i ja \u017eivimo u Zagrebu. Ipak, \u017eao mi je \u0161to sam na kraju karijere, a ne dvadeset godina mla\u0111a. Postoji toliko pitanja koja bih htjela istra\u017eiti, ali nemam vi\u0161e vremena. Moram staviti na papir \u0161to vi\u0161e svoga istra\u017eivanja dok jo\u0161 mogu. Danas se u SAD-u isto\u010dnoeuropske studije spajaju s europskim studijama na mnogim fakultetima, a povijest Balkana i Isto\u010dne Europe se zanemaruje. Pro\u0161le godine postojalo je samo jedno ili dva mjesta za isto\u010dnoeuropske stru\u010dnjake u cijelom SAD-u. Isto\u010dnoeuropski jezici rijetko se podu\u010davaju na fakultetima. Ve\u0107ina fakulteta koji nude u\u010denje hrvatskog jezika, izvode ga zajedno s bosanskim i srpskim.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Koliko su, po va\u0161em mi\u0161ljenju, teorije marksisti\u010dke historiografije utjecale na rad povjesni\u010dara koji su prou\u010davali 19. stolje\u0107e u razdoblju od 1950-ih do 1980-ih? <\/span><\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Povjesni\u010dari, \u010diji rad je najvi\u0161e utjecao na moje prvo istra\u017eivanje o Gaju i ilirskom pokretu, bili su Jaroslav \u0160idak, Igor Karaman i Josip Horvat. Nisu bili ograni\u010deni ideologijom. Profesor \u0160idak nije pisao velike i obuhvatne radove, ve\u0107 se istaknuo \u010dlancima s mnogo fusnota koji su bili plod istra\u017eivanja. Njegovi radovi su od najve\u0107e va\u017enosti za razumijevanje ilirskog pokreta. Nikada nije direktno kritizirao druge povjesni\u010dare, nego je potiho u fusnotama pobijao tu\u0111e teze. Profesor Karaman je tako\u0111er pisao kra\u0107e \u010dlanke; ako bi ih se sve skupilo, tvorili bi ekonomsku povijest 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a. Josip Horvat, biv\u0161i novinar, pisao je precizne biografije politi\u010dkih aktera i obuhvatne radove o povijesti hrvatske kulture i politike. Radovi profesora Vase Bogdanova bili su pro\u017eeti marksisti\u010dkom ideologijom, no ne treba ih zbog toga odbaciti. Mirjana Gross, iako neko vrijeme \u010dlanica Komunisti\u010dke partije, pi\u0161e kvalitetna djela o hrvatskoj povijesti 19. i 20. stolje\u0107a. Prva je u hrvatsku historiografiju uvela modernu metodologiju. Marksisti\u010dka ideologija bila je najprisutnija u radovima o Drugome svjetskom ratu, Komunisti\u010dkoj partiji, radni\u010dkoj klasi, Jugoslaviji, me\u0111unarodnim odnosima i u \u0161kolskim ud\u017ebenicima.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Koji su vam izvori najvi\u0161e pomogli u sustavnom istra\u017eivanju hrvatskog sela oko 1900. godine?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Kao prvo, istra\u017eivanja o selu koja su se temeljila na detaljnom upitniku Antuna Radi\u0107a Osnove za sabiranje i prou\u010davanje gra\u0111e o narodnom \u017eivotu<\/i>. Neka od istra\u017eivanja objavljena su, u cijelosti ili djelomi\u010dno, u Zborniku<\/i>, a ostatak se nalazi u arhivima HAZU-a. Svako od tih istra\u017eivanja pisao je stanovnik sela ili regije.<\/span><\/p>\n Drugo, vrlo va\u017ean izvor bila su izdanja Ureda za statistiku. Ona uklju\u010duju materijale iz redovitih popisa stanovnika, knjige s imenima mjesta i popisima lokalnih \u010dinovnika te sa\u017eete sveske provedenih ispitivanja. Na primjer, ako \u017eelite saznati informacije o nekom selu iz 1910. godine, mo\u017eete prona\u0107i njegovu veli\u010dinu, stanovnike po religiji, jeziku, pismenosti i dobi te stope smrtnosti i rodnosti. Mo\u017eete saznati koliki je bio broj ku\u0107a, od \u010dega su bile napravljene, jesu li imale slamnati ili krov od crijepa, broj krava u selu, broj konja i \u0161to su ljudi uzgajali. Statistiku o selu skupljali su lokalni u\u010ditelji, pa ih smatram vjerodostojnim izvorima. Korisne su jo\u0161 knjige etnologa, ekonomista povjesni\u010dara i sociologa.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Jesu li neka druga djela o povijesti selja\u0161tva utjecala na va\u0161 rad?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Mislim da je na mene najvi\u0161e utjecala knjiga Joze Tomasevicha Selja\u0161tvo, politika i gospodarske promjene u Jugoslaviji<\/i>. Dosta dugujem i radu sociologa sela Irwina Saundersa, antropologa Joela i Barbare Halpern, Roberta Redfielda i Erica Hobsbawna. Dali su mi razli\u010dite poglede na selja\u0161tvo i pomogli ga povezati sa \u017eivotom nacije. Podjednako su na mene utjecali europski povjesni\u010dari, kao \u0161to je Le Roy Ladurie i Marc Bloch. Dugi niz godina dr\u017eala sam seminar o povijesti europskog selja\u0161tva.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Kako gledate na razvoj istra\u017eivanja problematike hrvatske povijesti 19. stolje\u0107a u zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Druga polovica 20. stolje\u0107a bila je dosta bogata \u0161to se ti\u010de radova o 19. stolje\u0107u. Danas postoji ve\u0107i interes za 20. stolje\u0107e, ali to je normalno. Svaka generacija pred povijest postavlja nova pitanja. U doba socijalizma hrvatska historiografija bavila se uglavnom politi\u010dkom povije\u0161\u0107u. Povijesna su se istra\u017eivanja u posljednjih dvadeset godina silno pro\u0161irila. Postoji velik interes za socijalnu i ekonomsku historiju. Teme koje su prije bile osjetljive, kao \u0161to su povijest hrvatskog nacionalizma, povijest \u017didova u Hrvatskoj i holokausta, povijest srpske manjine i povijest religije, danas se istra\u017euju. Postoji vi\u0161e istra\u017eivanja o srednjoj klasi, Vojnoj krajini, selja\u0161tvu, urbanoj eliti, obrazovanju, gradovima i regijama te \u010dak ne\u0161to malo vi\u0161e o \u017eenskoj povijesti. Iskra Ivelji\u0107 je na\u010dela novu temu sa svojom knjigom o poslovnoj eliti O\u010devi i sinovi: privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<\/i>. Nadalje, Selja\u010dka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918. do 1941.<\/i> autorice Suzane Le\u010dek dala je novi pogled na povijest selja\u0161tva.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Ima li po va\u0161em mi\u0161ljenju dovoljno radova koji kontekstualiziraju hrvatsku povijest 19. stolje\u0107a u okviru Habsbur\u0161ke Monarhije? <\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Najvi\u0161e me zanima \u0161to su stanovnici Habsbur\u0161ke Monarhije imali zajedni\u010dko. Istra\u017eivanja o nacionalizmu nagla\u0161avaju razlike. Je li postojao habsbur\u0161ki mentalitet? Lako je prepoznati sli\u010dnosti u arhitekturi, ali toga je bilo mnogo vi\u0161e. Kako je svijest o pripadnosti istoj dr\u017eavi utjecala na razne stale\u017ee i vojsku? Jesu li ve\u0107ina tih ljudi bili dvojezi\u010dni? Je li postojala razlika u iskustvu pripadanja austrijskom dijelu monarhije (Slovenija, Dalmacija) naspram ma\u0111arskome (Hrvatska, Slavonija)?<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> U historiografiji mo\u017eemo \u010desto na\u0107i razli\u010dite interpretacije ideologije HSS-a. Ponekad ju opisuju kao konzervativnu stranku, a ponekad kao liberalnu. Kako obja\u0161njavate tu razliku?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Ideologija HSS-a bila je konzervativna utoliko \u0161to je nagla\u0161avala va\u017enost poljoprivrede i obitelji te je bila sumnji\u010dava prema industrijalizaciji. HSS je bio konzervativan i u promicanju edukacije seljaka na selu. Radikalan je utoliko jer je prepoznao potencijalnu mo\u0107 selja\u0161tva u demokratskom dru\u0161tvu gdje seljaci \u010dine ve\u0107inu. Koliko radikalna mo\u017ee biti neka selja\u010dka stranka mo\u017eemo vidjeti na primjeru Bugarske, jedine dr\u017eave u Europi gdje je selja\u010dka stranka do\u0161la na vlast. HSS je bio na korak do mo\u0107i. Treba to sagledati u kontekstu. Stjepan Radi\u0107 i Vladko Ma\u010dek bili su razli\u010dite osobe, kao \u0161to je bilo razli\u010dito i vrijeme kada su vodili stranku. Radi\u0107 je bio nadaren politi\u010dar koji je stvorio HSS i prilagodio strana\u010dku ideologiju jugoslavenskoj. Bio je izvanredan govornik koji je mogao probuditi nadu i vjerovanje u selja\u0161tva, ali je isto tako bio nepristojan i neprijateljski nastrojen prema svojim politi\u010dkim protivnicima. Stvorio je stranku koja je bila prisutna u regijama gdje su \u017eivjeli Hrvati. Dvadesete su godine za HSS bile borba za pre\u017eivljavanje i Radi\u0107 nije do\u010dekao uspjehe stranke u tridesetima. Ma\u010dek je bio druga\u010diji, manje idealist, a vi\u0161e pragmatik. Pod njegovim vodstvom razvili su se ekonomski i kulturni programi u drugoj polovici 1930-ih. Zadruge su se \u0161irile po selima. Rudolf Bi\u0107ani\u0107 bio je na \u010delu istra\u017eiva\u010dkog instituta koji je objavio prvo detaljno istra\u017eivanje o ekonomskoj situaciji, zdravstvenim uvjetima, osnovnim potrebama i problemima selja\u0161tva. Do kraja 1930-ih stranka je stvarno po\u010dela utjecati na ekonomsko stanje selja\u0161tva. Onda se dogodio rat, pa socijalizam. Jedan \u010dlan stranke rekao mi je da su se ljudi nakon socijalizma vratili u stranku zbog sje\u0107anja na zadruge i ostala pobolj\u0161anja koja je uveo HSS. Najvi\u0161e su se sje\u0107ali ekonomskog programa, a ne politike. Kada je HSS postao najva\u017enija hrvatska stranka u godinama nakon rata, skrenuo je udesno. To se mo\u017ee vidjeti u glasilima stranke. No, selja\u0161tvo je stranci ostalo primarni interes. Je li poku\u0161aj stranke da naoru\u017ea sela bio desni\u010darski ili je to bila jednostavno potreba za fizi\u010dkom za\u0161titom sela? Ma\u010dek je ostao vjeran pacifisti\u010dkoj tradiciji stranke i za vrijeme invazije 1941. kada je savjetovao \u010dlanove HSS-a da se ne bore niti protestiraju. Mnogi su ga zbog toga kritizirali.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Jesu li za pisanje povijesti HSS-a najva\u017enije biografije i zapisi politi\u010dkih misli njezinih vo\u0111a ili je va\u017enija socijalna interpretacija uloge stranke?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Za pisanje potpune povijesti stranke treba sagledati ideje i djela vo\u0111a, dru\u0161tvo kojemu su te ideje bile namijenjene i pitati se za\u0161to su one bile toliko dobro primljene od strane selja\u0161tva. Posljednja stavka je veoma va\u017ena zbog toga \u0161to je HSS uveo selja\u0161tvo u moderan politi\u010dki \u017eivot, nacionalno ih osvijestio i pomogao im da shvate da \u010dine ve\u0107inu. Pomogao im je da se organiziraju kao proizvo\u0111a\u010di i potro\u0161a\u010di. Stranka je po\u0161tivala njihovu kulturu, izdavala poeme i pri\u010de, bilje\u017eila pjesme i plesove te organizirala smotre. Va\u017eno je obratiti pozornost na publikacije stranke, strana\u010dke organizacije i pozadinu njenih vo\u0111a. Je li HSS bio organizacija intelektualaca koji su selja\u0161tvo koristili za stjecanje mo\u0107i? Da li se oslanjala samo na pisanu rije\u010d kako bi doprla do selja\u0161tva? Ako nije, koji je bio drugi na\u010din? Je li to bila stranka koja je primala samo Hrvate? Koja je bila uloga nacionalizma? Jesu li seljaci bili dio vodstva stranke bilo na dr\u017eavnoj ili lokalnoj razini? Za\u0161to stranka nije prestala postojati tijekom godina kada je bila zabranjena, a vo\u0111e zatvorene? Velike promjene mogu se vidjeti u glavnom glasilu stranke, no treba ga pro\u010ditati od po\u010detka do kraja. Po\u010dinje kao selja\u010dko glasilo koje izlazi po \u017eupama, a zavr\u0161ava u kasnim tridesetima kao velike novine koje prate doma\u0107e i strane vijesti. HSS je poku\u0161avao u isto vrijeme saznati stvarne uvjete \u017eivota na selu. Jedno vrlo va\u017eno istra\u017eivanje objavljeno je u to vrijeme: Medicina i selo<\/i>. Baziralo se na upitnicima poslanim lokalnim \u010dinovnicima koji su postavljali op\u0107enita pitanja o zdravlju kao \u0161to su: \u201eKoliko ko\u0161ta doktor?\u201c, \u201eKoliko je doktor udaljen?\u201c i \u201eKoliko \u010desto posje\u0107ujete doktora?\u201c. Broj sudionika bio je iznena\u0111uju\u0107e velik. Danas \u017eivimo u vrijeme anketa, ali u to vrijeme takvo je istra\u017eivanje bilo novost. Biografije vo\u0111a su va\u017ene, kao i njihove politi\u010dke ideje. Ali one ostaju izolirane ako ne koristimo instrumente socijalne <\/a>povijesti kako bi objasnili njihovu interakciju sa selja\u0161tvom i na\u010din na koji se stranka brinula za potrebe selja\u0161tva.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Kakav je zna\u010daj imala ideologija HSS-a za \u017eene na selu?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Suzana Le\u010dek dosta se bavila tom temom. \u017dene su bile aktivne u kulturnim udrugama HSS-a u selima. Pisale su pjesme za Selja\u010dku slogu, u\u010dlanjivale se u pjesni\u010dka i kazali\u0161na dru\u0161tva te nastupale na smotrama folklora. \u017dene su bile smatrane \u010duvaricama kulture. Nisu mogle promijeniti na\u010din svog \u017eivota, ali su imale va\u017enu ulogu u selja\u010dkom dru\u0161tvu. Vodile su brigu o ku\u0107anstvu i radile u poljoprivredi. Supruga Stjepana Radi\u0107a vodila je program HSS-a za \u017eene.<\/span><\/p>\n Pro tempore:<\/span><\/i><\/b> Je li mogu\u0107e napisati socijalnu povijest HSS-a koriste\u0107i postoje\u0107e izvore dostupne povjesni\u010darima?<\/span><\/b><\/p>\n E. Murray Despalatovi\u0107<\/span><\/b>: Netko \u0107e se sigurno toga prihvatiti. Dijelovi te povijesti ve\u0107 postoje. Problema s izvorima ima puno. Na primjer, prekasno je za prikupljanje usmene povijesti sudionika. Mo\u017eda je i provedeno neko istra\u017eivanje o usmenoj povijesti, a mogu\u0107e je da postoje i neki memoari. Dosta je izvora izgubljeno, no mnogo toga mo\u017eemo saznati iz pisanih izvora, pogotovo publikacija HSS-a. Treba po\u010deti od sela. Lokalne bi novine mogle biti pune zanimljivih informacija. Neke obitelji mo\u017eda imaju materijale u obiteljskim spisima. Potrebno je HSS-u posvetiti vi\u0161e pa\u017enje. O tome se godinama nije smjelo pri\u010dati, a izvori su \u010dekali da ih netko obradi. Sada je na va\u0161oj generaciji da nastavi rad.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n ___________________________________________________________________________<\/span><\/p>\n Razgovor s Elinor Murray Despalatovi\u0107 vo\u0111en je jo\u0161 2010. u Zagrebu, a proveli su ga tada\u0161nji \u010dlanovi redakcije studentskog \u010dasopisa Pro tempore<\/i>. Zahvaljujem kolegama Nikolini i Filipu \u0160imetinu \u0160egvi\u0107u na dopu\u0161tenju da se intervju objavi na ovome portalu. S engleskog jezika transkript je preveo Ivan Markota.<\/span><\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1993","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":1993,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":1993,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":1993,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1993"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1993\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}