{"id":19928,"date":"2020-03-28T10:56:26","date_gmt":"2020-03-28T10:56:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19928"},"modified":"2020-03-28T19:59:32","modified_gmt":"2020-03-28T19:59:32","slug":"louisa-may-alcott-roman-male-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19928","title":{"rendered":"Louisa May Alcott, roman \u201cMale \u017eene\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon izdanja iz 1996. godine, iza\u0161la su 2019. godine jo\u0161 dva izdanja (jedno je objavilo Znanje, a drugo Iris Illyrica) romana “Male \u017eene” Louise May Alcott (1832-1888) koji prati sestre March \u201cdok se bore s neda\u0107ama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Ameri\u010dkoga gra\u0111anskog rata\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Louisa May Alcott<\/p>\n

Male \u017eene<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

NAKLADNIK: ZNANJE d.o.o.<\/p>\n

PREVODITELJ: Tatjana Juki\u0107<\/p>\n

GODINA IZDANJA: 2019 (knjiga prva)<\/p>\n

BROJ STRANICA: 308 stranica<\/p>\n

GODINA IZDANJA: 2020 (knjiga druga)<\/p>\n

BROJ STRANICA: 304 stranice<\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u0107 nara\u0161tajima \u010ditateljice i \u010ditatelji zaljubljuju se u sestre March i Male \u017eene, najomiljeniji i najdugovje\u010dniji roman Louise May Alcott. Upoznajemo ih bliske i zajedno: darovitu Jo, budu\u0107u knji\u017eevnicu, krhku i tragi\u010dnu Beth, prelijepu Meg, te razma\u017eenu i romanti\u010dnu Amy. Pratimo ih dok se bore s neda\u0107ama i neizvjesnostima koje prate odrastanje u Novoj Engleskoj, u vrijeme Ameri\u010dkoga gra\u0111anskog rata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nije tajna da je Alcott roman napisala prema doga\u0111ajima iz vlastitog \u017eivota. U obitelji Bronsona Alcotta, reformista i abolicionista, koja se dru\u017eila s poznatim knji\u017eevnicima Ralphom Waldom Emersonom, Henryjem Davidom Thoreauom i Nathanielom Hawthorneom, Louisa je sebe i sestre nerijetko uzdr\u017eavala \u201e\u017eenskim poslovima\u201c, rade\u0107i kao \u0161velja, pralja i slu\u0161kinja. Uskoro je shvatila da mo\u017ee vi\u0161e zaraditi pisanjem. Male \u017eene donijele su joj trajnu slavu i bogatstvo, a pritom su bile daleko od \u201edjevoja\u010dke knjige\u201c kakvu je od nje tra\u017eio izdava\u010d. To je roman koji istra\u017euje neprolazne teme: ljubav i smrt, rat i mir, sukob osobne ambicije i odgovornosti prema obitelji, te sraz Amerike i Europe.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Jedna od najva\u017enijih \u017eenskih knjiga svih vremena.” The Guardian<\/p>\n

 <\/p>\n

“Alcott je bila jedna od rijetkih knji\u017eevnica 19. stolje\u0107a koja je stvorila sna\u017ene i neovisne \u017eenske likove koji su se usudili razmi\u0161ljati svojom glavom.” National Women’s History Museum<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/znanje.hr\/product\/male-zene-knjiga-prva\/285918<\/a><\/p>\n

https:\/\/znanje.hr\/product\/male-zene-knjiga-druga\/406845<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Louisa May Alcott<\/p>\n

Male \u017eene<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

NAKLADNIK: IRIS ILLYRICA<\/p>\n

PREVODITELJI: Petra Kljai\u0107, Tatjana Radmilo, Irena \u0160karica<\/p>\n

GODINA IZDANJA: 2019<\/p>\n

BROJ STRANICA: 496 stranica<\/p>\n

 <\/p>\n

Zaslu\u017eeno je topla obiteljska pri\u010da Male \u017eene (1868.) ameri\u010dke knji\u017eevnice Louise May Alcott progla\u0161ena najva\u017enijim \u017eenskim romanom svih vremena (The Guardian, 2013). Radnja ovog svevremenskog klasika smje\u0161tena je u miran gradi\u0107 savezne ameri\u010dke dr\u017eave Massachusetts, a prati odrastanje \u010detiriju sestara: Meg, Jo, Beth i Amy. Pri\u010da zapo\u010dinje dok njihov otac slu\u017ei kao vojni kapelan u Ameri\u010dkom gra\u0111anskom ratu, a pred djevojkama je te\u017eak zadatak: o\u010duvati zajedni\u0161tvo i toplinu obiteljskog doma, pobijediti svoje mane i slabosti te iz zaigranih djevojaka stasati u ozbiljne mlade \u017eene. U izazovima s kojima se na tom putu susre\u0107u podupire i savjetuje majka, koja se, unato\u010d skromnim uvjetima u kojima \u017eive, trudi prenijeti im istinske \u017eivotne vrijednosti. \u010cetiri su ljupke djevojke s lako\u0107om na\u0161le svoje mjesto u srcima \u010ditatelja svih dobnih skupina, a o uspje\u0161nosti romana koji je inspiriran upravo \u017eivotom same autorice svjedo\u010de vi\u0161estruke ekranizacije; pri\u010da je za\u017eivjela \u010dak i na kazali\u0161nim daskama, poslu\u017eiv\u0161i kao predlo\u017eak za mjuzikl i operu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izniman uspjeh potakao je autoricu da napi\u0161e jo\u0161 dva nastavka: Mali dje\u010daci <\/em>(1871.) i Dje\u010daci gospo\u0111e Jo <\/em>(1886.). Bilo je to, rekli bismo, neizbje\u017eno; tko god se sprijatelji s njezinim malim \u017eenama<\/em>, ne\u0107e odoljeti \u017eelji da sazna jesu li te ljupke djevoj\u010dice naposljetku sagradile svoje kule u zraku.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Prvi dio romana su s engleskog prevele Petra Kljai\u0107 (1. – 11. poglavlje) i Tatjana Radmilo (12. – 23. poglavlje), a drugi dio romana prevela je Irena \u0160karica.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.irisillyrica.com\/knjiga\/male-zene-40<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19929,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-19928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Male-zene.jpg?fit=360%2C428&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":19928,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19928,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":19928,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":19928,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19928,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":19928,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19928"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19958,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19928\/revisions\/19958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}