Objavljena je knjiga Ivana Macuta iz povijesti hrvatske filozofije pod naslovom \u201eHrvatska filozofija od sloma Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1945. do raspada Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije 1991. godine\u201c. Knjiga sadr\u017ei ukupno 880 stranica, a recenzenti su: prof. dr. sc. Dario \u0160karica te dr. sc. Bojan Marotti. Knjigu je izdala Slu\u017eba Bo\u017eja.<\/p>\n
<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U tre\u0107em svesku povijesti hrvatske filozofije istra\u017eivali smo hrvatsku filozofsku ba\u0161tinu u vremenskom razdoblju od 1945. do 1991. godine, dakle u povijesnom razdoblju od sloma Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske pa sve do propasti Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije. U knjizi Filozofija u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/em> zorno smo pokazali kako su hrvatski filozofski pisci u tome kratkom i te\u0161kome povijesnom razdoblju ipak bili vrlo aktivni i plodni pisci, me\u0111utim, slom te dr\u017eave i uspostava nove pod vodstvom Komunisti\u010dke partije prouzro\u010dili su prekid filozofskog stvarala\u0161tva brojnih na\u0161ih doma\u0107ih filozofa, a razlozi su bili razli\u010diti, kao na primjer: prisilna \u0161utnja, progonstva ili pak nasilna ili prirodna smrt. Od svih aktivnih filozofskih pisaca za vrijeme NDH-a, jedini je Vladimir Filipovi\u0107 ostvario zna\u010dajniju filozofsku karijeru te nastavio svojim stvarala\u0161tvom i nakon uspostave nove komunisti\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n Budu\u0107i da se slomom NDH-a i progla\u0161enjem nove komunisti\u010dke dr\u017eave, u kojoj je svu vlast dr\u017eala Komunisti\u010dka partija Jugoslavije, dogodio radikalni prekid sa svime \u0161to se doga\u0111alo za vrijeme NDH-a, pa i kada je rije\u010d o kulturnom i znanstvenom, a u tom kontekstu i o filozofskom stvarala\u0161tvu, po\u010detci filozofskog stvarala\u0161tva nakon 1945. godine bili su skromni. Naime, mnogi su za komunisti\u010dku vlast nepodobni filozofi odstranjeni sa Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, a bilo je potrebno odre\u0111eno vrijeme da se novi filozofi u skladu s marksisti\u010dkom ideologijom \u0161koluju ili dovr\u0161e zapo\u010deto \u0161kolovanje te se u cijelosti uklju\u010de u nastavni proces i da po\u010dnu objavljivati zna\u010dajnije filozofske radove.<\/p>\n Kada je rije\u010d o periodizaciji filozofije u istra\u017eivanom razdoblju, potrebno je re\u0107i kako je prvo razdoblje trajalo od 1945. do 1948. godine, tj. do rezolucije Informbiroa. U ovome prvom razdoblju u filozofiji kod nas prevladava staljinizam. Nakon rezolucije Informbiroa ulazimo u drugo, tzv. prijelazno razdoblje filozofskog stvarala\u0161tva koje je obilje\u017eeno sve sna\u017enijom kritikom dogmatskoga staljinisti\u010dkog marksizma u filozofiji te pronalazimo poku\u0161aje prodiranja u autenti\u010dnu Marxovu misao koja se nalazi u njegovim ranim radovima. Ovo drugo razdoblje zavr\u0161ava, a novo, tj. tre\u0107e razdoblje zapo\u010dinje 1964. godine pojavom Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole i osnutkom \u010dasopisa Praxis<\/em> te traje do 1974. godine kada dolazi do ugasnu\u0107a tog \u010dasopisa. Ovo tre\u0107e razdoblje u okviru filozofskog stvarala\u0161tva u Hrvatskoj mo\u017eemo, bez sumnje, re\u0107i da je obilje\u017eeno filozofima koji su djelovali u okviru tzv. Zagreba\u010dke \u0161kole praksis filozofije te njihovim \u010dlancima i djelima iako su uz njih djelovali i drugi filozofi te se pisalo i o drugim temama. Vremensko razdoblje od 1974. pa sve do 1991. godine mo\u017eemo ozna\u010diti \u010detvrtim, tj. posljednjim razdobljem filozofskog stvarala\u0161tva. To razdoblje unato\u010d pluralnosti filozofskih ideja, jednako kao i prija\u0161nja razdoblja kao temeljnu ideju ima marksisti\u010dku misao.<\/p>\n Odnos komunisti\u010dkih vlasti prema Katoli\u010dkoj Crkvi u cijelosti, a onda i pojedina\u010dno prema njezinim pojedinim institucijama, kao i prema osobama u razdoblju izme\u0111u 1945. i 1991. godine u Hrvatskoj mo\u017eemo podijeliti na tri razdoblja ili faze: I. od 8. svibnja 1945. do 29. sije\u010dnja 1952. godine (od ulaska partizanskih jedinica u Zagreb pa do izbacivanja Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta kao sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu); II. od 29. studenoga 1952. do sredine 1960-ih (od imenovanja Stepinca kardinalom do njegove smrti i postupne obnove odnosa dr\u017eave i Katoli\u010dke Crkve); III. od sredine \u0161ezdesetih do 1991. godine (razdoblje poku\u0161aja uspostave dijaloga i ograni\u010dene slobode djelovanja za Katoli\u010dku Crkvu).<\/p>\n Najve\u0107i dio filozofa koje smo obradili svojim glavnim filozofskim djelima uglavnom se uklapaju u kronolo\u0161ki okvir izme\u0111u 1945. i 1991. godine. Naravno, jedan dio istra\u017eivanih i tematiziranih filozofa, zahvaljuju\u0107i svomu dugom \u017eivotnom vijeku koji je pratila odgovaraju\u0107a filozofska djelatnost, svoje djelovanje nastavio je i nakon 1991. godine, dok su neki mla\u0111i filozofi svoje prve studije objavili tijekom ili krajem osamdesetih godina 20. stolje\u0107a te su stvarali sve do nedavno, a neki su aktivni jo\u0161 i danas. O svemu tome u na\u0161em smo istra\u017eivanju vodili ra\u010duna, a kronolo\u0161ku tablicu iza ovog zaklju\u010dka donosimo kako bi se to\u010dno moglo utvrditi kada je koji filozofski pisac ro\u0111en i kada je umro te koji su od u ovoj studiji tematiziranih filozofa jo\u0161 \u017eivi.<\/p>\n Budu\u0107i da je Marxova misao te misao njegovih sljedbenika i u\u010denika bila dominantna u cijelom razdoblju od 1945. do 1991. godine, nije \u010dudno \u0161to i kod na\u0161ih filozofskih pisaca, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, nailazimo na taj utjecaj u njihovu stvarala\u0161tvu. Utjecaj marksizma na pojedine autore mo\u017eemo ozna\u010diti od zastupanja marksisti\u010dke misli kao superiornog nazora do djelomi\u010dnog utjecaja na pojedine stavove ili ideje o kojima filozofi u svojim djelima pi\u0161u. Rijetki su autori kod nas koji se nisu nadahnjivali na Marxovoj filozofskoj misli. Kao \u0161to 1941. godina i progla\u0161enje NDH-a ozna\u010dava radikalni prekid sa slobodnim zastupanjem marksisti\u010dke misli, te kao \u0161to 1945. godina i po\u010detak komunisti\u010dke SFRJ-a ozna\u010dava prisilno uvo\u0111enje marksisti\u010dke misli u sve sfere \u017eivota, pa tako i znanosti u cjelini, zanimljivo bi bilo istra\u017eiti, a \u0161to prelazi okvire na\u0161e studije, u kojoj su mjeri aktivni filozofski pisci u razdoblju od 1945. do 1991. godine nakon progla\u0161enja samostalne Republike Hrvatske nastavili sa zastupanjem marksisti\u010dkih teza, a u kojoj je mjeri do\u0161lo do promjene diskursa te do napu\u0161tanja marksisti\u010dkih ideja i stavova. Svakako, studija u kojoj \u0107e biti tematizirano najnovije razdoblje hrvatske filozofske ba\u0161tine od 1991. godine pa do na\u0161ih dana i o tome \u0107e itekako morati voditi ra\u010duna. Od ovoga su komunisti\u010dkog utjecaja izuzeti filozofski pisci kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a koji su svoj glavni uzor pronalazili u kr\u0161\u0107anskom u\u010denju te skolasti\u010dkoj filozofiji velikih srednjovjekovnih filozofa me\u0111u kojima svakako glavnu ulogu ima Toma Akvinski. Na koncu, kako smo u studiji i pokazali, postoje i rijetki pojedinci koji se nisu bavili marksisti\u010dkim temama niti su se na njima nadahnjivali niti su ih branili u bilo kojem pogledu.<\/p>\n Kao \u0161to smo ve\u0107 prije naglasili, a i iz podjele studije jasno proizlazi, tematski smo knjigu podijelili na sedamnaest samostalnih poglavlja i to: I. Kratki pregled politi\u010dke i kulturne situacije na podru\u010dju Hrvatske od 1945. do 1991. godine<\/em>; II. Po\u010detci i razvoj filozofije u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji od 1945. do 1963. godine<\/em>; III. Institucije, dru\u0161tva, filozofske \u0161kole i \u010dasopisi<\/em>; IV. Zagreba\u010dka \u0161kola praksis filozofije<\/em>; V. Kritika dogmatskog marksizma<\/em>; VI. Filozofi pod zna\u010dajnim utjecajem fenomenologije i egzistencijalisti\u010dke filozofije<\/em>; VII. Politi\u010dka filozofija<\/em>; VIII. Istra\u017eivanje hrvatske filozofske ba\u0161tine<\/em>; IX. Analiti\u010dka filozofija<\/em>; X. Orijentalna filozofija<\/em>; XI. Estetika<\/em>; XII. Filozofija prava<\/em>; XIII. Filozofija odgoja<\/em>; XIV. Humanizam Ivana Supeka<\/em>; XV. Filozofske metamorfoze Marijana Cipre<\/em>; XVI. Autenti\u010dno filozofiranje Branka Despota<\/em>; te, kona\u010dno, XVII. Filozofija kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a<\/em>. Svjesni smo \u010dinjenice da je pojedine autore mogu\u0107e sasvim opravdano uvrstiti i u neko drugo poglavlje. Ta nam \u010dinjenica govori o tome da su se na\u0161i filozofski pisci bavili razli\u010ditim filozofskim temama i idejama pa su u tom kontekstu objavljivali i svoja djela te da nije lagano jednozna\u010dno ozna\u010diti njihovo filozofsko stvarala\u0161tvo. Ipak, u razvrstavanju i odre\u0111ivanju nastojali smo ne proma\u0161iti bit i glavninu njihova filozofskog stvarala\u0161tva i nadamo se da smo u tome i uspjeli.<\/p>\n Kako je svaka povijest filozofije izbor, tako je i u na\u0161em slu\u010daju. Izabrali smo ukupno 64 filozofska pisca, ali istodobno smo svjesni da u razdoblju od 1945. do 1991. godine to nije i njihov kona\u010dni broj. Kada je rije\u010d o autorima koje smo uvrstili u ovu studiju, prikazali smo njihov \u017eivot, stvarala\u0161tvo od 1945. do 1991. godine, te pojedina djela iz tog razdoblja. Kod nekih se autora radilo o velikom broju djela pa smo i tu morali napraviti izbor, a kod nekih se radilo samo o nekoliko ili pak jednom djelu, pa je izbor umnogome bio lak\u0161i. Uzimaju\u0107i u obzir sva djela koja smo tematizirali u studiji, mo\u017eemo sigurno zaklju\u010diti da se radi o ozbiljnim znanstvenim studijama u kojima su autori uspjeli vrlo dobro prikazati ideje koje zastupaju, a isto tako i polemizirati s doma\u0107im i stranim filozofima s kojima se nisu djelomi\u010dno ili pak u cijelosti slagali. Nadalje, autori su redom visoko obrazovani i kompetentni za teme kojima su se bavili. Me\u0111u ovim autorima smatramo da je potrebno na poseban na\u010din izdvojiti grupu filozofa koja se preko Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole i \u010dasopisa Praxis<\/em> afirmirala i na doma\u0107em i na me\u0111unarodnom planu. U razdoblju od 1945. do 1991. godine grupa na\u0161ih mislilaca okupljenih oko Kor\u010dulanske ljetne \u0161kole i \u010dasopisa Praxis<\/em> \u2013 Zagreba\u010dka \u0161kola praksis filozofije \u2013 po nama predstavlja vrhunac filozofskog stvarala\u0161tva. To je dakle prvi nara\u0161taj praksisovaca. Postoji i drugi nara\u0161taj praksisovaca koje smo u studiji tako\u0111er obradili, iako studiju nismo na taj na\u010din podijelili. Ipak, kada je rije\u010d o originalnosti pojedinih autora, smatramo da je Marijan Cipra uz Branka Despota u tom razdoblju jedan od na\u0161ih najoriginalnijih filozofskih mislilaca, ali time se nipo\u0161to ne \u017eeli re\u0107i da drugi autori nisu bili originalni mislioci.<\/p>\n Iako se u studiji nismo na poseban na\u010din bavili prijevodima stranih filozofskih djela na hrvatski jezi, ipak, potrebno je barem u zaklju\u010dku kratko nazna\u010diti da je prevoditeljska djelatnost u tom razdoblju, kada je rije\u010d o filozofskim djelima, bila na zavidnoj razini. Naime, brojna glavna svjetska djela prevedena su i na hrvatski jezik, a na poseban na\u010din, \u0161to je bilo i o\u010dekivati, prevo\u0111ena su djela marksisti\u010dkih autora. Uz marksisti\u010dke autore, prevo\u0111ena su i klasi\u010dna djela velikana svjetske i europske filozofske misli \u0161to je kod nas omogu\u0107ilo lak\u0161i pristup i \u010ditanje tih djela.<\/p>\n Kada je rije\u010d o pojedinim filozofskim idejama koje su u tom razdoblju zastupane, svakako je marksisti\u010dka misao bila vode\u0107a misao toga razdoblja i mnoge probleme i pitanja nastojalo se njome rije\u0161iti. Naime, smatralo ju se, a i tako ju se i prikazivalo, kao misao koja je superiorna ostalim filozofskim idejama. U biti marksizam je bio temelj na kojem su po\u010divale mnoge filozofske struje toga razdoblja. Bilo da se radi o politi\u010dkoj filozofiji, bilo o estetici, filozofiji prava, filozofiji odgoja, marksizam je bio dominantna filozofska ideja i na njoj se temeljilo dalje promi\u0161ljanje. Istina je da su postojale i druge ideje, a o tome smo u studiji jasno i progovorili.<\/p>\n Od ostalih pitanja kojima su se na\u0161i filozofski pisci u promatranom razdoblju bavili svakako je potrebno izdvojiti istra\u017eivanje hrvatske filozofske ba\u0161tine. Vidjeli smo da se znatan broj na\u0161ih istra\u017eiva\u010da bavio upravo ovom problematikom, svjesni va\u017enosti doma\u0107e filozofske produkcije i misli. Istra\u017eivani su i na\u0161i stariji i noviji autori. Smatramo kako s pravom mo\u017eemo zaklju\u010diti da se radi o va\u017enoj temi koja je u skladu sa svojom va\u017eno\u0161\u0107u i tematizirana i istra\u017eivana.<\/p>\n Uz europske filozofe, na\u0161i su se filozofi bavili i istra\u017eivali i filozofiju Istoka, i to bilo indijsku bilo arapsku filozofiju. Upravo su preko ovih va\u017enih istra\u017eivanja i u na\u0161e krajeve na jedan sna\u017eniji na\u010din prodrli pojedini isto\u010dni autori i njihova filozofska misao te smo se i u hrvatskom prijevodu i preko interpretacije mogli bolje upoznati i s tim va\u017enim dijelom svjetske filozofske misli.<\/p>\n Filozofija kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a predstavlja zasebno i, po nama, va\u017eno poglavlje ove studije. Ta je filozofska misao va\u017ena i u okviru cijeloga istra\u017eivanog povijesnog razdoblja od 1945. do 1991. godine. Ve\u0107 smo vi\u0161e puta naglasili i spomenuli okolnosti i odnos komunisti\u010dkih vlasti prema Katoli\u010dkoj Crkvi op\u0107enito, a onda posljedi\u010dno i prema pojedincima, crkvenim odgojnim i obrazovnim institucijama i sli\u010dno. Unato\u010d negativnom polo\u017eaju, progonstvima, montiranim sudskim procesima i zatvorima te razli\u010ditim ograni\u010denjima, crkveni autori bavili su se uz teologiju i filozofijom. Istina, ta je filozofija, kao i njihova djela, do smrti nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca bila uglavnom zatvorena u crkvene obrazovne institucije te nije imala nikakva utjecaja i zna\u010denja na jednom \u0161irem kulturnome, dru\u0161tvenom i znanstvenom planu. Ipak, ona je va\u017ena jer su se preko nje obrazovali i budu\u0107i sve\u0107enici pripremali za svoje poslanje. S vremenom po\u010delo se s obnovom obrazovnih institucija, ponovnim pokretanjem zabranjenih crkvenih teolo\u0161kih \u010dasopisa, kao i osnivanjem novih, te sve se vi\u0161e tiskaju i knjige, te malo-pomalo i filozofija kr\u0161\u0107anskog nadahnu\u0107a pronalazi svoje, dodu\u0161e, skromno mjesto i unutar komunisti\u010dkog dru\u0161tva. Da se ne radi o bezna\u010dajnoj filozofskoj misli, pa i pogledu na svijet, \u010dovjeka i sli\u010dno, svjedo\u010di nam i dijalog koji se ostvario izme\u0111u kr\u0161\u0107anskih i marksisti\u010dkih autora. Istina, takvih je dijaloga bilo i u drugim zemljama, ali i za nas je tako\u0111er va\u017ena ova \u010dinjenica jer nam svjedo\u010di o va\u017enosti, dodu\u0161e, ograni\u010denoj, kr\u0161\u0107anske teolo\u0161ke i filozofske misli preko koje se nije moglo \u0161utke i nezainteresirano prije\u0107i.<\/p>\n Na koncu, ako \u017eelimo u povijesnom razdoblju od 1945. do 1991. godine ocijeniti utjecaj marksisti\u010dke filozofije na dru\u0161tvo, znanost i kulturu, mo\u017eemo re\u0107i kako je ta filozofija ili nazor na svijet i \u010dovjeka, imala izniman utjecaj na sve spomenute sfere. Bila je prisutna u svim sferama dru\u0161tva, te je i oblikovala i nadahnjivala cjelokupni dr\u017eavni obrazovni sustav na svim razinama. Izuzev kr\u0161\u0107anskih autora, i me\u0111u ostalima bilo je pojedinaca koji se nisu bavili niti nadahnjivali marksisti\u010dkom misli. Od ostalih autora koji su se u svojim djelima vi\u0161e ili manje bavili i marksisti\u010dkom mi\u0161lju, te\u0161ko je to\u010dno i sigurno utvrditi u kojoj se mjeri radi o uvjerenim marksistima, u kojoj mjeri o \u017eelji za lak\u0161im napredovanjem unutar razli\u010ditih institucija, a u kojoj mjeri o prilago\u0111avanju situaciji u dru\u0161tvu u kojem je bila dominantna Komunisti\u010dka partija i tijesno s njom povezana marksisti\u010dka misao.<\/p>\n S padom SFRJ-a pada i dominacija marksisti\u010dke misli u Hrvatskoj. Cjelokupni se obrazovni sustav na svim razinama bitno mijenja te se marksizam kao obvezatni pogled na svijet i \u010dovjeka napu\u0161ta. Od brojnih autora kojima smo se u ovoj studiji bavili, neki u prvim godinama nakon sloma SFRJ-a umiru, dok su brojni i du\u017ee po\u017eivjeli, a neki su \u017eivi i aktivni i danas. O \u017eivotu i sudbini nekolicine marksisti\u010dkih profesora nakon 1991. godine postoje neka objavljena djela, ali bilo bi potrebno \u2013 to je svakako istra\u017eiva\u010dki zadatak koji predstoji \u2013 obuhvatiti puno \u0161iri krug autora, a u na\u0161em kontekstu filozofskih pisaca, kako bi se dobila zaokru\u017eenija i objektivnija slika.<\/p>\n <\/p>\n Obra\u0111eni filozofski pisci poredani kronolo\u0161kim redoslijedom po godini ro\u0111enja<\/p>\n <\/p>\n broj<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n <\/p>\n <\/p>\n Izvaci iz recenzija:<\/p>\n <\/p>\n Uobi\u010dajeno je sintezu pisati nakon \u0161to su brojna partikularna istra\u017eivanja ve\u0107 dala svoje rezultate. U ovome slu\u010daju, me\u0111utim, opse\u017enih i detaljnih partikularnih istra\u017eivanja, zapravo, i nema: neki autori i \u0161kole tematizirani u ovome rukopisu gotovo da dosad i nisu istra\u017eivani, neki drugi opet istra\u017eivani su, ali ne toliko da bismo mogli govoriti o sasvim jasnoj i u osnovi definitivnoj slici njihova djela, koja se vi\u0161e ne\u0107e bitno promijeniti. U cjelini, mo\u017eemo re\u0107i da rukopis nudi filozofske portrete brojnih hrvatskih filozofa iz razdoblja od 1945. do 1991. g., kroz prikaz golema broja pojedinih odabranih njihovih djela, pru\u017eaju\u0107i tako sadr\u017eajno bogatu informaciju i o pojedinim filozofskim \u0161kolama i pristupima \u0161to su obilje\u017eili to razdoblje u povijesti hrvatske filozofije, te u tome pogledu zacijelo ispunjava o\u010dekivanja primjerena sintezi koja, kako smo ve\u0107 istaknuli, uglavnom jo\u0161 nema na raspolaganju iscrpna partikularna istra\u017eivanja, na koja bi se mogla u potpunosti osloniti.<\/p>\n izv. prof. dr. sc. Dario \u0160karica<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Opse\u017ean rukopis Ivana Macuta zavr\u0161ni je dio svojevrsne \u00bbtrilogije\u00ab, u kojoj se obra\u0111uje i prikazuje ne\u0161to vi\u0161e od stotinu godina u povijesti hrvatske filozofije, naime, od obnove Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu godine 1874. pa do raspada biv\u0161e Jugoslavije, tj. do uspostave samostalne hrvatske dr\u017eave godine 1991. Predlo\u017eio bih nakladniku da se knjiga svakako objavi. Ponajprije, ulo\u017een je golem trud, obra\u0111ena je i skupljena na jednome mjestu velika gra\u0111a, a pro\u010ditana je i znatna koli\u010dina tzv. sekundarne literature. Ovo je prvi poku\u0161aj da se to razdoblje u hrvatskoj filozofiji u cjelini, \u00bbsinteti\u010dki\u00ab, obradi, te je razumljivo \u0161to ima odre\u0111enih kolebanja, pa i nedoumica o tome kako je najbolje razvrstati pojedine filozofe. Kako se voli re\u0107i, i mi smo dio toga razdoblja, pa jo\u0161 nemamo \u00bbpovijesne distance\u00ab. Ipak, ovdje je iznesena cjelina, kao i jedno razumijevanje te cjeline, i svaka \u0107e budu\u0107a povijest ovoga razdoblja u hrvatskoj filozofiji morati voditi ra\u010duna (i) o ovoj knjizi.<\/p>\n dr. sc. Bojan Marotti<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19926,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-19925","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/macut-korica.jpg?fit=2002%2C2835&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":19925,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19925,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":19925,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":19925,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":19925,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":19925,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19925","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19925"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19925\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19927,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19925\/revisions\/19927"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19925"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19925"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19925"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n\n
\n Redni<\/p>\n Ime i prezime<\/td>\n Godina ro\u0111enja<\/td>\n Godina smrti<\/p>\n \n 1.<\/td>\n Bo\u017eo Milanovi\u0107<\/td>\n 1890.<\/td>\n 1980.<\/td>\n<\/tr>\n \n 2.<\/td>\n Pavao Vuk-Pavlovi\u0107<\/td>\n 1894.<\/td>\n 1976.<\/td>\n<\/tr>\n \n 3.<\/td>\n Krsto Kr\u017eani\u0107<\/td>\n 1894.<\/td>\n 1973.<\/td>\n<\/tr>\n \n 4.<\/td>\n Marijan Tkal\u010di\u0107<\/td>\n 1896.<\/td>\n 1956.<\/td>\n<\/tr>\n \n 5.<\/td>\n Ivan Kozelj<\/td>\n 1896.<\/td>\n 1982.<\/td>\n<\/tr>\n \n 6.<\/td>\n Vladimir Filipovi\u0107<\/td>\n 1906.<\/td>\n 1984.<\/td>\n<\/tr>\n \n 7.<\/td>\n Marija Brida<\/td>\n 1912.<\/td>\n 1993.<\/td>\n<\/tr>\n \n 8.<\/td>\n Rudi Supek<\/td>\n 1913.<\/td>\n 1993.<\/td>\n<\/tr>\n \n 9.<\/td>\n \u010cedomil Velja\u010di\u0107<\/td>\n 1915.<\/td>\n 1997.<\/td>\n<\/tr>\n \n 10.<\/td>\n Ivan Supek<\/td>\n 1915.<\/td>\n 2007.<\/td>\n<\/tr>\n \n 11.<\/td>\n Rudolf Braj\u010di\u0107<\/td>\n 1918.<\/td>\n 2007.<\/td>\n<\/tr>\n \n 12.<\/td>\n Mijo \u0160kvorc<\/td>\n 1919.<\/td>\n 1989.<\/td>\n<\/tr>\n \n 13.<\/td>\n Berislav Peri\u0107<\/td>\n 1921.<\/td>\n 2009.<\/td>\n<\/tr>\n \n 14.<\/td>\n Predrag Vranicki<\/td>\n 1922.<\/td>\n 2002.<\/td>\n<\/tr>\n \n 15.<\/td>\n Ante Kusi\u0107<\/td>\n 1922.<\/td>\n 2007.<\/td>\n<\/tr>\n \n 16.<\/td>\n Josip Weissgerber<\/td>\n 1922.<\/td>\n 1985.<\/td>\n<\/tr>\n \n 17.<\/td>\n Milan Kangrga<\/td>\n 1923.<\/td>\n 2008.<\/td>\n<\/tr>\n \n 18.<\/td>\n Branko Bo\u0161njak<\/td>\n 1923.<\/td>\n 1996.<\/td>\n<\/tr>\n \n 19.<\/td>\n Danko Grli\u0107<\/td>\n 1923.<\/td>\n 1984.<\/td>\n<\/tr>\n \n 20.<\/td>\n Ivan Kuva\u010di\u0107<\/td>\n 1923.<\/td>\n 2014.<\/td>\n<\/tr>\n \n 21.<\/td>\n Josip Kribl<\/td>\n 1924.<\/td>\n 1994.<\/td>\n<\/tr>\n \n 22.<\/td>\n Vjekoslav Bajsi\u0107<\/td>\n 1924.<\/td>\n 1994.<\/td>\n<\/tr>\n \n 23.<\/td>\n Vanja Sutli\u0107<\/td>\n 1925.<\/td>\n 1989.<\/td>\n<\/tr>\n \n 24.<\/td>\n Josip Marinkovi\u0107<\/td>\n 1926.<\/td>\n 2011.<\/td>\n<\/tr>\n \n 25.<\/td>\n Josip \u0106uri\u0107<\/td>\n 1926.<\/td>\n 2012.<\/td>\n<\/tr>\n \n 26.<\/td>\n Gajo Petrovi\u0107<\/td>\n 1927.<\/td>\n 1993.<\/td>\n<\/tr>\n \n 27.<\/td>\n Danilo Pejovi\u0107<\/td>\n 1928.<\/td>\n 2007.<\/td>\n<\/tr>\n \n 28.<\/td>\n Heda Festini<\/td>\n 1928.<\/td>\n 2018.<\/td>\n<\/tr>\n \n 29.<\/td>\n Vjekoslav Mikecin<\/td>\n 1930.<\/td>\n 2009.<\/td>\n<\/tr>\n \n 30.<\/td>\n Ante Pa\u017eanin<\/td>\n 1930.<\/td>\n 2015.<\/td>\n<\/tr>\n \n 31.<\/td>\n Tomo Vere\u0161<\/td>\n 1930.<\/td>\n 2002.<\/td>\n<\/tr>\n \n 32.<\/td>\n \u017darko Dadi\u0107<\/td>\n 1930.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 33.<\/td>\n Zlatko Posavac<\/td>\n 1931.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 34.<\/td>\n Franjo Zenko<\/td>\n 1931.<\/td>\n 2017.<\/td>\n<\/tr>\n \n 35.<\/td>\n Zvonko Posavec<\/td>\n 1936.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 36.<\/td>\n Davor Rodin<\/td>\n 1936.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 37.<\/td>\n Marijan Cipra<\/td>\n 1940.<\/td>\n 2008.<\/td>\n<\/tr>\n \n 38.<\/td>\n Veselin Golubovi\u0107<\/td>\n 1940.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 39.<\/td>\n Ljerka Schiffler<\/td>\n 1941.<\/td>\n 2016.<\/td>\n<\/tr>\n \n 40.<\/td>\n Branko Despot<\/td>\n 1942.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 41.<\/td>\n Daniel Bu\u010dan<\/td>\n 1943.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 42.<\/td>\n Hotimir Burger<\/td>\n 1943.<\/td>\n 2018.<\/td>\n<\/tr>\n \n 43.<\/td>\n Rada Ivekovi\u0107<\/td>\n 1945.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 44.<\/td>\n Mihaela Giraldi Kar\u0161ulin<\/td>\n 1945.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 45.<\/td>\n Milan Poli\u0107<\/td>\n 1946.<\/td>\n 2015.<\/td>\n<\/tr>\n \n 46.<\/td>\n \u017darko Puhovski<\/td>\n 1946.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 47.<\/td>\n Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d<\/td>\n 1947.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 48.<\/td>\n Erna Bani\u0107-Pajni\u0107<\/td>\n 1947.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 49.<\/td>\n Goran \u0160vob<\/td>\n 1947.<\/td>\n 2013.<\/td>\n<\/tr>\n \n 50.<\/td>\n Ivan Dev\u010di\u0107<\/td>\n 1948.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 51.<\/td>\n Neven Sesardi\u0107<\/td>\n 1949.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 52.<\/td>\n Ozren \u017dunec<\/td>\n 1950.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 53.<\/td>\n Ivica Martinovi\u0107<\/td>\n 1950.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 54.<\/td>\n Nenad Mi\u0161\u010devi\u0107<\/td>\n 1950.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 55.<\/td>\n Lino Veljak<\/td>\n 1950.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 56.<\/td>\n Zdravko Radman<\/td>\n 1951.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 57.<\/td>\n Vanda Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/td>\n 1952.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 58.<\/td>\n Damir Barbari\u0107<\/td>\n 1952.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 59.<\/td>\n Arne Markusovi\u0107<\/td>\n 1953.<\/td>\n 2002.<\/td>\n<\/tr>\n \n 60.<\/td>\n Mirko Jaki\u0107<\/td>\n 1954.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 61.<\/td>\n Stipe Kutle\u0161a<\/td>\n 1955.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 62.<\/td>\n Sre\u0107ko Kova\u010d<\/td>\n 1957.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 63.<\/td>\n Borislav Mikuli\u0107<\/td>\n 1957.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n \n 64.<\/td>\n Pavo Bari\u0161i\u0107<\/td>\n 1959.<\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n