{"id":19917,"date":"2020-03-27T13:19:00","date_gmt":"2020-03-27T13:19:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19917"},"modified":"2022-09-19T13:36:26","modified_gmt":"2022-09-19T13:36:26","slug":"hnk-zagreb-pogledajte-krlezinu-predstavu-vucjak-1923","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19917","title":{"rendered":"HNK Zagreb &#8211; pogledajte Krle\u017einu predstavu \u201cVu\u010djak\u201d (1923)"},"content":{"rendered":"<p>Na Svjetski dan kazali\u0161ta u petak, 27. o\u017eujka 2020. u 20 sati pogledajte predstavu <em>Vu\u010djak,<\/em> jednu od najva\u017enijih drama Miroslava Krle\u017ee u re\u017eiji Ivice Buljana. Predstava \u0107e biti emitirana na YouTube kanalu 24sata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U haustoru dnevnoga lista&nbsp;Narodna sloga&nbsp;prona\u0111en je mrtvac. Ustr\u010dalo se svo osoblje, novinar Polugan poku\u0161ava zavr\u0161iti jutarnje izdanje. Iznenada u redakciju utr\u010dava suludi Venger koji je izba\u010den iz lista zbog plja\u010dke urednikova stola. Mladi Kre\u0161imir Horvat, nakon obilaska Zagreba iz kojega se ispra\u0107aju vojnici na front, kolegama priznaje kako namjerava oti\u0107i na selo kao u\u010ditelj. Urednik zati\u010de Vengera i premlati ga. Horvata na putu za Vu\u010djak oplja\u010dkaju i ranjavaju zelenokadera\u0161i, a umjesto idili\u010dne \u0161kole do\u010deka ga improvizirana gostionica u kojoj udovica biv\u0161eg u\u010ditelja, okuplja \u0161areno dru\u0161tvo \u017eandara i dezertera. S njom se prve no\u0107i zapli\u0107e u strastven odnos, \u0161to nije po volji \u010dlanovima \u0161kolskoga odbora koji ga uvjeravaju da je njezina pro\u0161lost vrlo burna. Horvat se zbli\u017eava s Evom, Amerikankom koja se vratila u Vu\u010djak i \u0161verca zlatom oplja\u010dkanim po crkvama. Marijana ga ucjenjuje trudno\u0107om. Njezin oplakani mu\u017e Lazar vra\u0107a se iz ruskoga zarobljeni\u0161tva i propovijeda vjeru u Boga. Eva odlu\u010duje pobje\u0107i s Horvatom u Ameriku i ubije \u017eandara Panteliju koji ih je do\u0161ao uhititi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vu\u010djak&nbsp;je jedna od najva\u017enijih drama Miroslava Krle\u017ee i ona u sebi sadr\u017ei gotovo sve karakteristike njegova dramskog opusa \u2013 od ranog ekspresionizma i avangarde, tematskih blokova i ideja do stilske nenadma\u0161nosti kasnijih djela, koja su obilje\u017eila velik dio doma\u0107e knji\u017eevnosti&nbsp; 20. stolje\u0107a. Sukob idealizma i svijeta kojim upravljaju animalni instinkti u\u010dinit \u0107e Horvata na\u0161im svakida\u0161njim neurastenikom s kojim mo\u017eemo suosje\u0107ati, a&nbsp;Vu\u010djak&nbsp;nadasve modernim tekstom koji s lako\u0107om prepoznajemo i u ovome vremenu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Praizvedena 1923. na sredi\u0161njoj nacionalnoj pozornici, zapravo neposredno uo\u010di nove 1924. u kojoj se obilje\u017eavala deseta godi\u0161njica po\u010detka Velikoga ili Svjetskoga rata, drama Vu\u010djak Miroslava Krle\u017ee stabilizirala je promjenu na kojoj je njezin autor u shva\u0107anju umjetnosti i dru\u0161tva odlu\u010dno inzistirao. Vu\u010djak je dramatur\u0161ki, ali i stilski, metafori\u010dki, sa\u017eeo kompleks zara\u0107enog dru\u0161tva u unutra\u0161nju dimenziju sna\u017enog naslovnog simbola koji do danas zvu\u010di kao opomena. Hrvatski su se ratovi, nakon \u0161to ih je Krle\u017ea (jezi\u010dno) osvijestio kao domobransku historiju pokazali uvijek odve\u0107 velikim i premalo svjetskim, pa se u nas i o stotoj obljetnici Velikoga rata, kako ga se standardno memorira u europskoj kulturi sje\u0107anja, o njemu gotovo isklju\u010divo govori kao Prvom svjetskom, \u010dime se i nesvjesno zaliha (velikih) razmjera ostavlja za vlastito iskustvo kao posebnu, prije nego op\u0107u bol. Skiciraju\u0107i ga dvostruko komorno, kao daleki, distancirani, ali unutra\u0161nji, doma\u0107i prostor te sobnu scenu njegove konferencijske zagubljenosti, Krle\u017ea Vu\u010djaku daje razmjer velikoga svijeta iz kojega se, kao ameri\u010dke i ruske iluzije, vra\u0107aju glasovi, poruke koje bi trebalo do\u017eivljajno vrednovati prije nego se otputuje. Stoga je Vu\u010djak Ivice Buljana na izvornoj pozornici u zavr\u0161nom ra\u010dunu stolje\u0107a kao umjetnosti i javnosti, s razbijenim ratnim ogledalom na zavi\u010dajnom horizontu, glavni kolodvorkrle\u017eijanskih postaja kojima se kretao. Buljanovi su Glembajevi na Baltiku i u Leibachu, Kraljevo u Abid\u017eanu i Kolumbo u Podgorici povratna kronotopija Krle\u017einih rasporeda, koji podrazumijevaju identifikaciju ali uvjetuju vi\u0161e od prigodnog konteksta. Krle\u017eina je fraza kao antologija sentimentalna, nasuprot atentatorskom dinamitu kao sredstvu za razbu\u0111ivanje zemlje koja obi\u010dno u predve\u010derje velikih zbivanja nelijepo hr\u010de da bi se u zoru probudila s osje\u0107ajem poraza kao stanja duha. Zagledan u njezin predtekst kao \u017eanrovski labilnu gra\u0111u prevratnih vremena, pisac je osje\u0107aju\u0107i rat s kojim se njegova kultura probudila tek kada je kao takav zavr\u0161io, redatelju ostavio Vu\u010djak kao osobnu stilsku ljestvicu sve ako ne mijenja te\u017ei\u0161ta: premda nije polemi\u010dna, Vu\u010djak je drama na humusu mita o oporoj ljepoti grani\u010dnog i nedovr\u0161enosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U ovoj predstavi u tri \u010dina igraju Alma Prica, Nina Violi\u0107, Bojan Navojec, Silvio Vovk, Goran Grgi\u0107, Slavko Juraga, Du\u0161an Bu\u0107an, Sini\u0161a Popovi\u0107, Damir Markovina, Alen \u0160alinovi\u0107, Livio Badurina, Franjo Kuhar, Milan Ple\u0161tina, Kristijan Poto\u010dki, Dragan Despot, Ana Begi\u0107, Iva Mihali\u0107, Nik\u0161a Ku\u0161elj&#8230;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Nina Violi\u0107 kao Eva preuzela je emociju i forte cijelog zbivanja na sebe u tre\u0107em \u010dinu, kao \u0161to je to u\u010dinila Alma Prica kao Marijana Margeti\u0107ka u prvom \u010dinu. I jedna i druga sna\u017ene su \u017eene.<\/em><\/strong><br \/>\n\u2014 Jutarnji list<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>U Vu\u010djaku Drama HNK Zagreb di\u0161e punim plu\u0107ima, a gotovo \u010detiri sata predstave protekne u trenu\u2026 Alma Prica kao Marijana i Nina Violi\u0107\u2026 Dvije velike glumice ovdje su sna\u017ena potpora mladom kolegi, jer Vovk je zaista najbolji \u201eu klin\u010du\u201c s njima.<\/em><\/strong><br \/>\n\u2014 Ve\u010dernji list<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Predstave su dostupne na YouTubu 24sata: <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCpJNsBEupVtlLlVIYw-kFpg\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?<\/a><\/p>\n<p>Informacije su i na Facebooku HNK u Zagrebu: <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/hnk.hr\/?ref=aymt_homepage_panel&amp;eid=ARDAnAyiblXIUsQhjax9C3RCFrV4UoBZcKaPucS6pdrU2VY7pMyeGMHbdDxV6N0xz5C4Vfn5hpZ9W3Zs\">https:\/\/www.facebook.com\/hnk.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/novosti\/na-svjetski-dan-kazali%C5%A1ta-pogledajte-predstavu-emvu%C4%8Djakem\/\">https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/novosti\/na-svjetski-dan-kazali%C5%A1ta-pogledajte-predstavu-emvu%C4%8Djakem\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/vu%C4%8Djak\/\">https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/vu%C4%8Djak\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19918,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-19917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Vucjak.jpeg?fit=1280%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":19917,"position":0},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52783","url_meta":{"origin":19917,"position":1},"title":"\u201eDani povijesti\u201c obilje\u017eavaju se diljem Hrvatske","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Uz sredi\u0161nji program Kliofesta u Zagrebu, Festival povijesti i ove se godine obilje\u017eava diljem Hrvatske kroz manifestaciju Dani povijesti; u \u0161kolama, knji\u017enicama, muzejima i na otvorenom, povjesni\u010dari, nastavnici i u\u010denici obilje\u017eavaju tjedan povijesti predavanjima, radionicama, izlo\u017ebama i \u0161etnjama. Svako mjesto donosi svoju pri\u010du \u2013 od Pule, preko Podravini, Slavonije i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":19917,"position":2},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19917,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":19917,"position":4},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":19917,"position":5},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19917"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32672,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917\/revisions\/32672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}