{"id":19917,"date":"2020-03-27T13:19:00","date_gmt":"2020-03-27T13:19:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19917"},"modified":"2022-09-19T13:36:26","modified_gmt":"2022-09-19T13:36:26","slug":"hnk-zagreb-pogledajte-krlezinu-predstavu-vucjak-1923","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19917","title":{"rendered":"HNK Zagreb – pogledajte Krle\u017einu predstavu \u201cVu\u010djak\u201d (1923)"},"content":{"rendered":"

Na Svjetski dan kazali\u0161ta u petak, 27. o\u017eujka 2020. u 20 sati pogledajte predstavu Vu\u010djak,<\/em> jednu od najva\u017enijih drama Miroslava Krle\u017ee u re\u017eiji Ivice Buljana. Predstava \u0107e biti emitirana na YouTube kanalu 24sata.<\/p>\n

 <\/p>\n

U haustoru dnevnoga lista Narodna sloga prona\u0111en je mrtvac. Ustr\u010dalo se svo osoblje, novinar Polugan poku\u0161ava zavr\u0161iti jutarnje izdanje. Iznenada u redakciju utr\u010dava suludi Venger koji je izba\u010den iz lista zbog plja\u010dke urednikova stola. Mladi Kre\u0161imir Horvat, nakon obilaska Zagreba iz kojega se ispra\u0107aju vojnici na front, kolegama priznaje kako namjerava oti\u0107i na selo kao u\u010ditelj. Urednik zati\u010de Vengera i premlati ga. Horvata na putu za Vu\u010djak oplja\u010dkaju i ranjavaju zelenokadera\u0161i, a umjesto idili\u010dne \u0161kole do\u010deka ga improvizirana gostionica u kojoj udovica biv\u0161eg u\u010ditelja, okuplja \u0161areno dru\u0161tvo \u017eandara i dezertera. S njom se prve no\u0107i zapli\u0107e u strastven odnos, \u0161to nije po volji \u010dlanovima \u0161kolskoga odbora koji ga uvjeravaju da je njezina pro\u0161lost vrlo burna. Horvat se zbli\u017eava s Evom, Amerikankom koja se vratila u Vu\u010djak i \u0161verca zlatom oplja\u010dkanim po crkvama. Marijana ga ucjenjuje trudno\u0107om. Njezin oplakani mu\u017e Lazar vra\u0107a se iz ruskoga zarobljeni\u0161tva i propovijeda vjeru u Boga. Eva odlu\u010duje pobje\u0107i s Horvatom u Ameriku i ubije \u017eandara Panteliju koji ih je do\u0161ao uhititi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vu\u010djak je jedna od najva\u017enijih drama Miroslava Krle\u017ee i ona u sebi sadr\u017ei gotovo sve karakteristike njegova dramskog opusa \u2013 od ranog ekspresionizma i avangarde, tematskih blokova i ideja do stilske nenadma\u0161nosti kasnijih djela, koja su obilje\u017eila velik dio doma\u0107e knji\u017eevnosti  20. stolje\u0107a. Sukob idealizma i svijeta kojim upravljaju animalni instinkti u\u010dinit \u0107e Horvata na\u0161im svakida\u0161njim neurastenikom s kojim mo\u017eemo suosje\u0107ati, a Vu\u010djak nadasve modernim tekstom koji s lako\u0107om prepoznajemo i u ovome vremenu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Praizvedena 1923. na sredi\u0161njoj nacionalnoj pozornici, zapravo neposredno uo\u010di nove 1924. u kojoj se obilje\u017eavala deseta godi\u0161njica po\u010detka Velikoga ili Svjetskoga rata, drama Vu\u010djak Miroslava Krle\u017ee stabilizirala je promjenu na kojoj je njezin autor u shva\u0107anju umjetnosti i dru\u0161tva odlu\u010dno inzistirao. Vu\u010djak je dramatur\u0161ki, ali i stilski, metafori\u010dki, sa\u017eeo kompleks zara\u0107enog dru\u0161tva u unutra\u0161nju dimenziju sna\u017enog naslovnog simbola koji do danas zvu\u010di kao opomena. Hrvatski su se ratovi, nakon \u0161to ih je Krle\u017ea (jezi\u010dno) osvijestio kao domobransku historiju pokazali uvijek odve\u0107 velikim i premalo svjetskim, pa se u nas i o stotoj obljetnici Velikoga rata, kako ga se standardno memorira u europskoj kulturi sje\u0107anja, o njemu gotovo isklju\u010divo govori kao Prvom svjetskom, \u010dime se i nesvjesno zaliha (velikih) razmjera ostavlja za vlastito iskustvo kao posebnu, prije nego op\u0107u bol. Skiciraju\u0107i ga dvostruko komorno, kao daleki, distancirani, ali unutra\u0161nji, doma\u0107i prostor te sobnu scenu njegove konferencijske zagubljenosti, Krle\u017ea Vu\u010djaku daje razmjer velikoga svijeta iz kojega se, kao ameri\u010dke i ruske iluzije, vra\u0107aju glasovi, poruke koje bi trebalo do\u017eivljajno vrednovati prije nego se otputuje. Stoga je Vu\u010djak Ivice Buljana na izvornoj pozornici u zavr\u0161nom ra\u010dunu stolje\u0107a kao umjetnosti i javnosti, s razbijenim ratnim ogledalom na zavi\u010dajnom horizontu, glavni kolodvorkrle\u017eijanskih postaja kojima se kretao. Buljanovi su Glembajevi na Baltiku i u Leibachu, Kraljevo u Abid\u017eanu i Kolumbo u Podgorici povratna kronotopija Krle\u017einih rasporeda, koji podrazumijevaju identifikaciju ali uvjetuju vi\u0161e od prigodnog konteksta. Krle\u017eina je fraza kao antologija sentimentalna, nasuprot atentatorskom dinamitu kao sredstvu za razbu\u0111ivanje zemlje koja obi\u010dno u predve\u010derje velikih zbivanja nelijepo hr\u010de da bi se u zoru probudila s osje\u0107ajem poraza kao stanja duha. Zagledan u njezin predtekst kao \u017eanrovski labilnu gra\u0111u prevratnih vremena, pisac je osje\u0107aju\u0107i rat s kojim se njegova kultura probudila tek kada je kao takav zavr\u0161io, redatelju ostavio Vu\u010djak kao osobnu stilsku ljestvicu sve ako ne mijenja te\u017ei\u0161ta: premda nije polemi\u010dna, Vu\u010djak je drama na humusu mita o oporoj ljepoti grani\u010dnog i nedovr\u0161enosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovoj predstavi u tri \u010dina igraju Alma Prica, Nina Violi\u0107, Bojan Navojec, Silvio Vovk, Goran Grgi\u0107, Slavko Juraga, Du\u0161an Bu\u0107an, Sini\u0161a Popovi\u0107, Damir Markovina, Alen \u0160alinovi\u0107, Livio Badurina, Franjo Kuhar, Milan Ple\u0161tina, Kristijan Poto\u010dki, Dragan Despot, Ana Begi\u0107, Iva Mihali\u0107, Nik\u0161a Ku\u0161elj…<\/p>\n

 <\/p>\n

Nina Violi\u0107 kao Eva preuzela je emociju i forte cijelog zbivanja na sebe u tre\u0107em \u010dinu, kao \u0161to je to u\u010dinila Alma Prica kao Marijana Margeti\u0107ka u prvom \u010dinu. I jedna i druga sna\u017ene su \u017eene.<\/em><\/strong>
\n\u2014 Jutarnji list<\/p>\n

 <\/p>\n

U Vu\u010djaku Drama HNK Zagreb di\u0161e punim plu\u0107ima, a gotovo \u010detiri sata predstave protekne u trenu\u2026 Alma Prica kao Marijana i Nina Violi\u0107\u2026 Dvije velike glumice ovdje su sna\u017ena potpora mladom kolegi, jer Vovk je zaista najbolji \u201eu klin\u010du\u201c s njima.<\/em><\/strong>
\n\u2014 Ve\u010dernji list<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstave su dostupne na YouTubu 24sata: https:\/\/www.youtube.com\/watch?<\/a><\/p>\n

Informacije su i na Facebooku HNK u Zagrebu: https:\/\/www.facebook.com\/hnk.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/novosti\/na-svjetski-dan-kazali%C5%A1ta-pogledajte-predstavu-emvu%C4%8Djakem\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.hnk.hr\/hr\/drama\/predstave\/vu%C4%8Djak\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19918,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[22,3],"tags":[],"class_list":["post-19917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kazalisne-predstave","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Vucjak.jpeg?fit=1280%2C857&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":19917,"position":0},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":19917,"position":1},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19917,"position":2},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":52783,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52783","url_meta":{"origin":19917,"position":3},"title":"\u201eDani povijesti\u201c obilje\u017eavaju se diljem Hrvatske","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Uz sredi\u0161nji program Kliofesta u Zagrebu, Festival povijesti i ove se godine obilje\u017eava diljem Hrvatske kroz manifestaciju Dani povijesti; u \u0161kolama, knji\u017enicama, muzejima i na otvorenom, povjesni\u010dari, nastavnici i u\u010denici obilje\u017eavaju tjedan povijesti predavanjima, radionicama, izlo\u017ebama i \u0161etnjama. Svako mjesto donosi svoju pri\u010du \u2013 od Pule, preko Podravini, Slavonije i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54286,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54286","url_meta":{"origin":19917,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup “Bleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.” u Vukovaru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Veleu\u010dili\u0161te Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru i Centar za istra\u017eivanje hrvatskog iseljeni\u0161tva, u suradnji s Po\u010dasnim bleibur\u0161kim vodom, organiziraju znanstveno-stru\u010dni skup \u201eBleibur\u0161ka tragedija i poratne likvidacije 1945.\u201c, koji \u0107e se odr\u017eati u petak, 26. lipnja 2026. godine, od 14 do 17 sati u Kongresnoj dvorani Veleu\u010dili\u0161ta Lavoslav Ru\u017ei\u010dka u Vukovaru. Skup\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Program-Vukovar.png?fit=1200%2C805&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54483","url_meta":{"origin":19917,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “ANDRIJA MAUROVI\u0106: Plakati, reklame, naslovnice 1921 \u2013 1979.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 3. srpnja 2026. u 20 sati u HDD galeriji u Zagrebu otvorena je izlo\u017eba ANDRIJA MAUROVI\u0106: PLAKATI, REKLAME, NASLOVNICE 1921 \u2013 1979. Izlo\u017eba, \u010diji je kustos iskusni istra\u017eiva\u010d stripa, izdava\u010d i filmski publicist Veljko Krul\u010di\u0107, po prvi put na jednom mjestu sa\u017eima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/maurovic-naslovnica.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19917"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32672,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19917\/revisions\/32672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}