{"id":19914,"date":"2020-03-27T12:44:20","date_gmt":"2020-03-27T12:44:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19914"},"modified":"2022-09-19T13:40:50","modified_gmt":"2022-09-19T13:40:50","slug":"snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19914","title":{"rendered":"Snimka kazali\u0161ne predstave \u201cDobri vojak \u0160vejk\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U povodu Svjetskog dana kazali\u0161ta u petak, 27. o\u017eujka 2020. u 21 sat HRT \u2013 HTV 3 prikazuje kazali\u0161nu adaptaciju GK Komedija&nbsp;romana koji je knji\u017eevna kritika potpuno pokopala smatraju\u0107i ga jeftinom komedijom za \u0161iroke mase. No, danas ga i kritika i publika prihva\u0107aju kao remek-djelo satire. Radi se o romanu Jaroslava Ha\u0161eka &#8220;Dobri vojak \u0160vejk&#8221;.<\/p>\n<p>Sve do danas \u010ditatelji se identificiraju s naivnim junakom koji pravi budalu od autoriteta oko sebe. Da \u0160vejk nije samo sprdnja i jeftina \u0161ala, mo\u017eda najbolje svjedo\u010di podatak da je zbog svoje parodije militarizma bio jedan od romana koji su 1933. spalili nacisti.<\/p>\n<p>Dobri vojak \u0160vejk jedinstven je me\u0111u knji\u017eevnim likovima. Od pojave prvih humoreski do zavr\u0161nog, velebnog romana Jaroslava Ha\u0161eka \u0160vejk je nadrastao okvire obi\u010dnog, priprostog i naivnog vojaka i postao simboli\u010dkom ikonom. Sve \u0161to \u010dini \u0160vejk \u010dini iz najbolje namjere, u \u017eelji da razveseli svoje nadre\u0111ene ili nekom od poznanika vrati uslugu.<\/p>\n<p>Pri tome ponekad nastoji i pone\u0161to zaraditi. U odnosu na svijet koji ga okru\u017euje, \u0160vejk se u prvi mah uistinu mo\u017ee u\u010diniti gotovo maloumnim glupanom \u010dija djela proizlaze iz nerazumijevanja na\u010dina funkcioniranja sustava. No, on \u0107e ne jednom re\u0107i &#8220;Tako vam je to&#8221; razotkrivaju\u0107i duboko razumijevanje manipulacija, kao i vlastitu spremnost da se toj manipulaciji vrlo uspje\u0161no izmakne. A Jozef \u0160vejk se ne da samo tako oblikovati. On ostaje dobrohotan i dobronamjeran, vrlo prizeman i \u017eivotan u svojoj namjeri pre\u017eivljavanja. Od prvog prizora predstave njegov pasivni otpor raste i pretvara sve oko sebe u pravu satiru kojoj \u0160vejk bespo\u0161tedno izvrgava sve oko sebe.<\/p>\n<p>U predstavi glume&nbsp;<strong>Vid Balog<\/strong>, <strong>Zlatko O\u017ebolt<\/strong>, <strong>Ivica Zadro<\/strong>, <strong>\u017deljko Duvnjak<\/strong>, <strong>Damir Lon\u010dar<\/strong>, <strong>Igor Me\u0161in<\/strong>, <strong>Jasna Pali\u0107 Picukari\u0107<\/strong>, <strong>Dra\u017een \u010cu\u010dek<\/strong>, <strong>Roland \u017dlabur<\/strong>, <strong>Sanja Marin<\/strong>. Predstvu su&nbsp;dramatur\u0161ki obradili i za scensko izvo\u0111enje prilagodili redatelj Damir Lon\u010dar i <strong>Dagmar Ruljan\u010di\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Scenograf je&nbsp;Ivo Knezovi\u0107, kostimografkinja <strong>Mirjana Zagorec<\/strong>, autor glazbe <strong>Dinko Apeltt<\/strong>, redatelj TV adaptacije <strong>Ivan Miladinov<\/strong>, a urednica<strong> Lada D\u017eidi\u0107 Bari\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Od 1962. godine, na dan 27. o\u017eujka, ITI (International Theatre Institute) organizira obilje\u017eavanje Svjetskog dana kazali\u0161ta. Taj je datum odabran na 9. svjetskom kongresu ITI-ja, odr\u017eanom 1961. a povezan je s otvorenjem prve kazali\u0161ne sezone u Teatru nacija u Parizu. Popis autora poruka za Svjetski dan kazali\u0161ta jedan je od najimpresivnijih popisa poznatih imena iz svijeta kazali\u0161ta.<\/p>\n<p>Dovoljno ih je spomenuti tek nekoliko: Jean Cocteau, Arthur Miller, Peter Brook, Eugene Ionesco, Laurence Olivier, Richard Burton, Ellen Stewart, Edward Albee, Vaclav Havel i dr. Svjetski dan kazali\u0161ta kazali\u0161nim je ljudima prilika da podsjete javnost na snagu izvedbenih umjetnosti i umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva koja proizlazi iz kolektivnog kreativnog \u010dina. Ujedno je to i prilika za podsje\u0107anje na kazali\u0161ne doprinose u produbljivanju razumijevanja i mira u svijetu.<\/p>\n<p>Ove je godine autor me\u0111unarodne poruke <strong>Shahid Nadeem<\/strong> dramski pisac iz Pakistana. Autor hrvatske poruke je <strong>Sini\u0161a Popovi\u0107<\/strong> nacionalni prvak HNK u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/595209\/snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk\">https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/595209\/snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19915,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,22,3,12],"tags":[],"class_list":["post-19914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-kazalisne-predstave","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Svejk.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19914,"position":0},"title":"Gostovanje predstave &#8211; George Bernard Shaw, &#8220;Oru\u017eje i \u010dovjek&#8221; &#8211; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19914,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":19914,"position":2},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":19914,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":19914,"position":4},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":19914,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19914"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32674,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914\/revisions\/32674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}