{"id":19914,"date":"2020-03-27T12:44:20","date_gmt":"2020-03-27T12:44:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19914"},"modified":"2022-09-19T13:40:50","modified_gmt":"2022-09-19T13:40:50","slug":"snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19914","title":{"rendered":"Snimka kazali\u0161ne predstave \u201cDobri vojak \u0160vejk\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U povodu Svjetskog dana kazali\u0161ta u petak, 27. o\u017eujka 2020. u 21 sat HRT \u2013 HTV 3 prikazuje kazali\u0161nu adaptaciju GK Komedija&nbsp;romana koji je knji\u017eevna kritika potpuno pokopala smatraju\u0107i ga jeftinom komedijom za \u0161iroke mase. No, danas ga i kritika i publika prihva\u0107aju kao remek-djelo satire. Radi se o romanu Jaroslava Ha\u0161eka &#8220;Dobri vojak \u0160vejk&#8221;.<\/p>\n<p>Sve do danas \u010ditatelji se identificiraju s naivnim junakom koji pravi budalu od autoriteta oko sebe. Da \u0160vejk nije samo sprdnja i jeftina \u0161ala, mo\u017eda najbolje svjedo\u010di podatak da je zbog svoje parodije militarizma bio jedan od romana koji su 1933. spalili nacisti.<\/p>\n<p>Dobri vojak \u0160vejk jedinstven je me\u0111u knji\u017eevnim likovima. Od pojave prvih humoreski do zavr\u0161nog, velebnog romana Jaroslava Ha\u0161eka \u0160vejk je nadrastao okvire obi\u010dnog, priprostog i naivnog vojaka i postao simboli\u010dkom ikonom. Sve \u0161to \u010dini \u0160vejk \u010dini iz najbolje namjere, u \u017eelji da razveseli svoje nadre\u0111ene ili nekom od poznanika vrati uslugu.<\/p>\n<p>Pri tome ponekad nastoji i pone\u0161to zaraditi. U odnosu na svijet koji ga okru\u017euje, \u0160vejk se u prvi mah uistinu mo\u017ee u\u010diniti gotovo maloumnim glupanom \u010dija djela proizlaze iz nerazumijevanja na\u010dina funkcioniranja sustava. No, on \u0107e ne jednom re\u0107i &#8220;Tako vam je to&#8221; razotkrivaju\u0107i duboko razumijevanje manipulacija, kao i vlastitu spremnost da se toj manipulaciji vrlo uspje\u0161no izmakne. A Jozef \u0160vejk se ne da samo tako oblikovati. On ostaje dobrohotan i dobronamjeran, vrlo prizeman i \u017eivotan u svojoj namjeri pre\u017eivljavanja. Od prvog prizora predstave njegov pasivni otpor raste i pretvara sve oko sebe u pravu satiru kojoj \u0160vejk bespo\u0161tedno izvrgava sve oko sebe.<\/p>\n<p>U predstavi glume&nbsp;<strong>Vid Balog<\/strong>, <strong>Zlatko O\u017ebolt<\/strong>, <strong>Ivica Zadro<\/strong>, <strong>\u017deljko Duvnjak<\/strong>, <strong>Damir Lon\u010dar<\/strong>, <strong>Igor Me\u0161in<\/strong>, <strong>Jasna Pali\u0107 Picukari\u0107<\/strong>, <strong>Dra\u017een \u010cu\u010dek<\/strong>, <strong>Roland \u017dlabur<\/strong>, <strong>Sanja Marin<\/strong>. Predstvu su&nbsp;dramatur\u0161ki obradili i za scensko izvo\u0111enje prilagodili redatelj Damir Lon\u010dar i <strong>Dagmar Ruljan\u010di\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Scenograf je&nbsp;Ivo Knezovi\u0107, kostimografkinja <strong>Mirjana Zagorec<\/strong>, autor glazbe <strong>Dinko Apeltt<\/strong>, redatelj TV adaptacije <strong>Ivan Miladinov<\/strong>, a urednica<strong> Lada D\u017eidi\u0107 Bari\u0107<\/strong>.<\/p>\n<p>Od 1962. godine, na dan 27. o\u017eujka, ITI (International Theatre Institute) organizira obilje\u017eavanje Svjetskog dana kazali\u0161ta. Taj je datum odabran na 9. svjetskom kongresu ITI-ja, odr\u017eanom 1961. a povezan je s otvorenjem prve kazali\u0161ne sezone u Teatru nacija u Parizu. Popis autora poruka za Svjetski dan kazali\u0161ta jedan je od najimpresivnijih popisa poznatih imena iz svijeta kazali\u0161ta.<\/p>\n<p>Dovoljno ih je spomenuti tek nekoliko: Jean Cocteau, Arthur Miller, Peter Brook, Eugene Ionesco, Laurence Olivier, Richard Burton, Ellen Stewart, Edward Albee, Vaclav Havel i dr. Svjetski dan kazali\u0161ta kazali\u0161nim je ljudima prilika da podsjete javnost na snagu izvedbenih umjetnosti i umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva koja proizlazi iz kolektivnog kreativnog \u010dina. Ujedno je to i prilika za podsje\u0107anje na kazali\u0161ne doprinose u produbljivanju razumijevanja i mira u svijetu.<\/p>\n<p>Ove je godine autor me\u0111unarodne poruke <strong>Shahid Nadeem<\/strong> dramski pisac iz Pakistana. Autor hrvatske poruke je <strong>Sini\u0161a Popovi\u0107<\/strong> nacionalni prvak HNK u Zagrebu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/595209\/snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk\">https:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/595209\/snimka-kazalisne-predstave-dobri-vojak-svejk<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19915,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,22,3,12],"tags":[],"class_list":["post-19914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-kazalisne-predstave","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Svejk.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19914,"position":0},"title":"Gostovanje predstave &#8211; George Bernard Shaw, &#8220;Oru\u017eje i \u010dovjek&#8221; &#8211; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":19914,"position":1},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55918,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55918","url_meta":{"origin":19914,"position":2},"title":"Predstava &#8220;Svitanje nakon kraja Povijesti&#8221; u ZKM-u","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to u\u010diniti kada povijest ne krene onako kako smo o\u010dekivali? \u0160to se dogodilo s obe\u0107anjima o miru, blagostanju i slobodi iz 1989. godine? Nisu li pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza trebali ozna\u010diti po\u010detak beskrajnog razdoblja blagostanja i pravde? A \u0161to je bio raspad Jugoslavije, sa svim svojim nasiljem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Svitanje-nakon-kraja-Povijesti-Featured.webp?fit=1000%2C665&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":19914,"position":3},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":56038,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56038","url_meta":{"origin":19914,"position":4},"title":"Poziv na sudjelovanje &#8211; Znanstveni skup &#8220;Povijest i kultura dugoselskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj je znanstvenoga skupa okupiti istra\u017eiva\u010de razli\u010ditih znanstvenih disciplina koji \u0107e svojim izlaganjima i radovima pridonijeti boljem poznavanju povijesti, kulture i dru\u0161tvenoga razvoja dugoselskoga podru\u010dja. Skup \u017eeli potaknuti predstavljanje novih istra\u017eivanja, razmjenu znanja i izvora te budu\u0107u suradnju u prou\u010davanju i o\u010duvanju lokalne ba\u0161tine. Poziv je otvoren znanstvenicima, istra\u017eiva\u010dima, stru\u010dnjacima\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv_na_znanstveni_skup_o_Dugom_Selu.jpg?fit=620%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv_na_znanstveni_skup_o_Dugom_Selu.jpg?fit=620%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Poziv_na_znanstveni_skup_o_Dugom_Selu.jpg?fit=620%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":19914,"position":5},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19914"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32674,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19914\/revisions\/32674"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}