<\/p>\n
\u201c<\/span>Dokon pop i jari\u0107e krsti\u201d ili jesu li postojali rasni zakoni u NDH?<\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n U Hrvatskom tjedniku<\/i> br. 596 od 25. velja\u010de 2016. objavio je dr. sc. Stjepan Razum jo\u0161 jedan osebujan prilog poznavanju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske naslovljen \u201c<\/span>Nekrofilski antifa\u0161isti i njihove la\u017ei o NDH i usta\u0161ama\u201d. O NDH i usta\u0161ama nedvojbeno su \u0161irene mnogobrojne la\u017ei. No \u201c<\/span>istina\u201d o NDH i usta\u0161ama koju nam nudi dr. Razum, iznose\u0107i njemu i mnogima po\u017eeljna tuma\u010denja, name\u0107e i pitanje doprinosi li i on \u201c<\/span>la\u017eima o NDH i usta\u0161ama\u201d.<\/p>\n Zadr\u017eao bih se samo na najgenijalnijim<\/i> Razumovim navodima i tvrdnjama:<\/p>\n \u201c<\/span>Kada je rije\u010d o tzv. rasnim zakonima, onda treba sasvim jasno re\u0107i dvije stvari. Prvo, radi se o prvorazrednome podmetanju, jer se radi o zakonskim odredbama, a ne o zakonima. Ako je netko stradao na temelju tih odredaba, njemu je svejedno koji je bio pravni temelj toga, ali nije svejedno danas nama radi utvr\u0111ivanja pune istine i radi duhovnoga zdravlja cijelog hrvatskog naroda, jesu li za vrijeme rata doneseni zakoni ili samo odredbe. Jer kad se radi o zakonima, njih redovito donosi parlament, odnosno u na\u0161em slu\u010daju Hrvatski dr\u017eavni sabor, koji je predstavni\u010dko tijelo cijeloga hrvatskoga naroda, pa preko Sabora legitimitet zakonima daje cijeli narod. Pogrje\u0161nim isticanjem da su u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj bili doneseni i vrijedili rasni zakoni javnosti se poru\u010duje da je hrvatski narod preko svoga predstavni\u010dkoga tijela donio te zakone, pa je cijeli narod kriv zbog posljedica koje su oni izazvali. No istina je ta da se radi samo o zakonskim odredbama koje je donijela izvr\u0161na vlast i to u vrijeme kad Hrvatski dr\u017eavni sabor nije zasjedao. U pravni\u010dkom govoru, odredba je ni\u017ee razine od zakona. Radi se zapravo o trima odredbama koje se sastoje od pet, sedam ili osam \u010dlanaka. To su odredbe o dr\u017eavljanstvu, o rasnoj pripadnosti i o za\u0161titi arijske krvi i \u010dasti hrvatskoga naroda, progla\u0161ene 30. travnja 1941. Kao \u0161to svaka izvr\u0161na vlast mo\u017ee pogrije\u0161iti, tako je o\u010dito i tada\u0161nja izvr\u0161na vlast pogrije\u0161ila progla\u0161enjem takvih odredaba. No to ne zna\u010di da zbog toga treba ukinuti i dr\u017eavu kao takvu, kako to trajno u hrvatskome dru\u0161tvu promi\u010du politi\u010dki jugoslaveni. Tim vi\u0161e \u0161to na temelju tih odredaba nitko nije trebao stradati samo zato jer je \u017didov ili Cigan (Rom). Drugo, te zakonske odredbe nisu proizvod hrvatskoga uma i hrvatskih ljudi, ve\u0107 proizvod nu\u017enog uskla\u0111ivanja s tada va\u017ee\u0107im zakonodavstvom savezni\u010dkih dr\u017eava: Njema\u010dkom, Italijom, Ma\u0111arskom i Slova\u010dkom, dakako na prvom mjestu s Njema\u010dkom. Isto tako treba re\u0107i da su te hrvatske zakonske odredbe bile mnogo bla\u017ee od njema\u010dkih, \u0161to nije bezna\u010dajno jer to pokazuje odnos hrvatske vlasti prema tom pitanju. A ono \u0161to je najva\u017enije, treba re\u0107i da je hrvatska vlast pred kraj rata, kad je vidjela da joj glavna saveznica gubi rat, sama ukinula te zakonske odredbe. Da je bila uvjerena u ispravnost tih odredaba, zasigurno da ih ne bi ukinula. No pitanje svih pitanja jest to, za\u0161to je europska javnost, a onda i hrvatska u to vrijeme imala takvu percepciju \u017didova i Roma da je protiv njih morala donositi tako neljudske zakonske odredbe. \u017deli li se bilo koji povjesni\u010dar ozbiljno pozabaviti tim pitanjem, ne \u0107e mu biti dovoljno prou\u010davati samo te zakonske odredbe, i ponavljati ih poput papige, jer one su tek posljedica nekih prija\u0161njih doga\u0111anja koje treba dovesti u me\u0111usobni sklad. Budu\u0107i da su formalnosti u zakonodavnome podru\u010dju jako bitne, mo\u017eemo s ponosom danas re\u0107i da Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska nakon 3. svibnja 1945. nije vi\u0161e imala rasnih zakonskih odredaba. Premda je to stanje trajalo samo nekoliko dana, ono je od izuzetne va\u017enosti, jer ponovno pokazuje kakav su odnos hrvatske vlasti imale prema tom pitanju. Nasuprot tim zakonskim odredbama koje su za svaku osudu, pa su ih ukidanjem osudile i same hrvatske vlasti, postoji jugoslavensko partizanska i komunisti\u010dka ideologija zatiranja i klasnoga neprijatelja. […]\u201d<\/p>\n Nakon \u010ditanja ovoga kratkog odlomka, a i ostatak Razumova teksta u istom je stilu, pitam \u00a0<\/span>se doprinosi li i on \u201eduhovnom zdravlju cijelog hrvatskog naroda\u201c?<\/p>\n Kada dr. Razum tvrdi da zakone \u201c<\/span>redovito donosi parlament, odnosno u na\u0161em slu\u010daju Hrvatski dr\u017eavni sabor, koji je predstavni\u010dko tijelo cijeloga hrvatskoga naroda, pa preko Sabora legitimitet zakonima daje cijeli narod\u201d, zanemaruje da su jedini propisi koji su doneseni pod nazivom \u201c<\/span>Zakon\u201d doneseni 1941. na dan progla\u0161enja NDH, u vrijeme nepostojanja Hrvatskog dr\u017eavnog sabora. Dovoljno je prolistati Narodne novine<\/i> ili pak Zbornike zakona i naredaba Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske<\/i>, <\/i>pa je nedvojbeno jasno da je tek nekoliko propisa izdano, i to isklju\u010divo 10. travnja 1941., pod nazivom \u201c<\/span>Zakon\u201d, a svi kasniji propisi izdavani tijekom postojanja NDH nazivani su \u201c<\/span>Zakonske odredbe\u201d. Bilo bi dobro da je dr. Razum naveo je li i koje je to zakone donio Hrvatski dr\u017eavni sabor. Jer, Hrvatski dr\u017eavni sabor \u2013 kao parlament NDH \u2013 postojao je samo tijekom 1942. i u toj je godini odr\u017eao 13 sjednica, na kojima nije donosio nikakve zakone. Kasnije tijekom postojanja NDH Hrvatski dr\u017eavni sabor jednostavno nije sazivan.<\/p>\n Ukratko, zakone ili zakonske odredbe u NDH donosio je Poglavnik, koji je smatran nosiocem suvereniteta, naredbe su donosili ministri pojedinih ministarstava, a druge su propise donosile dr\u017eavne upravne oblasti. Zakonska odredba o nazivima zakonskih i drugih propisa i oblastnih rje\u0161enja <\/i>od 20. listopada 1941. navodi da \u201c<\/span>Odredbe izdaje jedino Poglavnik Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Odredbe jesu: 1. zakonske, koje imaju narav zakona; 2. ob\u0107enite, kojima se uredjuju pitanja ob\u0107e naravi, a koje nemaju narav zakona i 3. posebne, kojima se uredjuju posebna (pojedina) pitanja, koja po zakonu rje\u0161ava samo Poglavnik. Sve zakonske odredbe Poglavnika supodpisuju nadle\u017eni ministri. Odredbe ob\u0107enite i posebne naravi, imenovanja i odredbe, koje izdaje Poglavnik kao vrhovni zapovjednik cjelokune hrvatske oru\u017eane sile, ne trebaju biti supodpisane.\u201d (Zbornik zakona i naredaba Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske<\/i>, <\/i>Izdaje Ministarstvo pravosudja i bogo\u0161tovlja, Godina 1941., Svezak I.-XII., Broj 1.-1258, Godi\u0161te I., Uredili Dr. Josip Juna\u0161evi\u0107, Dr. Miroslav \u0160antek, Tisak Hrvatske dr\u017eavne tiskare u Zagrebu, str.789)<\/p>\n Jesu li u NDH zakonske odredbe ni\u017ee razine od zakona, kako to mudruje i tvrdi dr. Razum. Naravno da nisu. O tome \u0161to su zakoni i zakonske odredbe tuma\u010denje je u vrijeme NDH dao i Hrvatski dr\u017eavi ured za jezik odnosno Ured za hrvatski jezik:<\/p>\n \u201c<\/span>ZAKON I ZAKONSKA ODREDBA. U Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj izdaju se propisi u obliku zakonskih odredaba i u obliku naredaba. Prve izdaje Poglavnik kao nosilac zakonodavne vlasti, a druge razne upravne oblasti, po\u010dev\u0161i od ministarstava, ali na temelju ovla\u0161tenja zakonodavne vlasti (zakona ili zakonske odredbe).<\/p>\n Zakonska odredba je u pravom smislu rije\u010di zakon, t. j. ona u\u017eiva snagu zakona, ili drugim rije\u010dima, ona je u stupnjevanju propisa iznad naredbe. Zato nema nikakve smetnje, da se u samom kontekstu zakonske odredbe govori o zakonu, kad to tra\u017ei narav stvari. Na pr. kad bi danas Poglavnik zakonskom odredbom izdao novi gra\u0111anski zakonik, ne bi se u njegovu tekstu trebalo govoriti o ‘ovoj zakonskoj odredbi’, nego o ‘ovom zakonu’. Isto tako u slu\u010daju kaznenoga zakona, mjeni\u010dnoga zakona, pa i sveu\u010dili\u0161noga zakona. (A)\u201d<\/p>\n (Jezi\u010dni purizam u NDH. Savjeti Hrvatskoga dr\u017eavnog ureda za jezik<\/i>, Prikupio i za tisak priredio Marko Samard\u017eija, Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 1993., str. 45. i Marko Samard\u017eija, Hrvatski jezik, pravopis i jezi\u010dna politika u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj<\/i>, Hrvatska sveu\u010dili\u0161na naklada, Zagreb, 2008., str. 470.)<\/p>\n Dr. Razum tvrdi da je rije\u010d \u201c<\/span>zapravo o trima odredbama koje se sastoje od pet, sedam ili osam \u010dlanaka. To su odredbe o dr\u017eavljanstvu, o rasnoj pripadnosti i o za\u0161titi arijske krvi i \u010dasti hrvatskoga naroda, progla\u0161ene 30. travnja 1941.\u201d No nije rije\u010d \u201c<\/span>o trima odredbama\u201d nego o vi\u0161e odredaba i naredaba, jer dr. Razum je zaboravio spomenuti i Zakonsku odredbu o za\u0161titi narodne i arijske kulture hrvatskog naroda<\/i> od 4. lipnja 1941., Naredbu o utvr\u0111ivanju rasne pripadnosti dr\u017eavnih i samoupravnih slu\u017ebenika i vr\u0161itelja slobodnih akademskih zvanja<\/i> od 4. lipnja 1941., Naredbu o promjeni \u017eidovskih prezimena i ozna\u010davanju \u017didova i \u017eidovskih tvrtki<\/i> od 4. lipnja 1941., Zakonsku odredbu o obveznoj prijavi \u017didova i \u017eidovskih poduze\u0107a<\/i> od 5. lipnja 1941., Odredbu o preuzimanju i upravi \u017eidovskih zgrada i imanja<\/i> od 27. kolovoza 1941., Zakonsku odredbu o podr\u017eavljenju imetka \u017didova i \u017eidovskih poduze\u0107a<\/i> od 9. listopada 1941., Zakonsku odredbu o podr\u017eavljenju \u017eidovske imovine <\/i>od 30. listopada 1942., itd. Dr. Razum tvrdi, da \u201c<\/span>na temelju tih odredaba nitko nije trebao stradati samo zato jer je \u017didov ili Cigan (Rom).\u201d Pretpostavimo da je me\u0111u tim \u017didovima i Ciganima (Romima) bilo i osoba pogibeljnih za NDH, a ostali su valjda po tim zakonskim odredbama trebali biti progonjeni i stradali su u logorima jer su industrijalci, trgovci, studenti, doma\u0107ice, trgovci konjima, kotlari, prosjaci … Bilo bi zgodno da je dr. Razum spomenuo kako nestado\u0161e ti ljudi, po kojim to zakonima, postupcima i u kojim okolnostima. Ka\u017ee dr. Razum da \u201c<\/span>te zakonske odredbe nisu proizvod hrvatskoga uma i hrvatskih ljudi, ve\u0107 proizvod nu\u017enog uskla\u0111ivanja s tada va\u017ee\u0107im zakonodavstvom savezni\u010dkih dr\u017eava: Njema\u010dkom, Italijom, Ma\u0111arskom i Slova\u010dkom, dakako na prvom mjestu s Njema\u010dkom.\u201d To je kao da tvrdimo da je Josip Broz zvani Tito nu\u017eno uskladio poslijeratno jugoslavensko zakonodavstvo s tada va\u017ee\u0107im zakonodavstvom savezni\u010dkih dr\u017eava, dakako na prvom mjestu s SSSR-om. No dr. Razum nije spomenuo da je u \u201c<\/span>nu\u017enom uskla\u0111ivanju s tada va\u017ee\u0107im zakonodavstvom savezni\u010dkih dr\u017eava [\u2026] na prvom mjestu s Njema\u010dkom\u201d, kako to lijepo poja\u0161njava, NDH prednja\u010dila i vremenski i sadr\u017eajno u dono\u0161enju rasnih zakona. Dr. Razum dalje mudruje: \u201c<\/span>Isto tako treba re\u0107i da su te hrvatske zakonske odredbe bile mnogo bla\u017ee od njema\u010dkih, \u0161to nije bezna\u010dajno jer to pokazuje odnos hrvatske vlasti prema tom pitanju. A ono \u0161to je najva\u017enije, treba re\u0107i da je hrvatska vlast pred kraj rata, kad je vidjela da joj glavna saveznica gubi rat, sama ukinula te zakonske odredbe. Da je bila uvjerena u ispravnost tih odredaba, zasigurno da ih ne bi ukinula.\u201d E, pa \u017eivjela ispravna uvjerenja.<\/p>\n Ipak, bojim se da su Razumova promi\u0161ljanja i tuma\u010denja rasnih zakona odnosno zakonskih odredaba u NDH r\u0111ava rabota i drugorazredno podmetanje s nizom ispraznica. Rekli bi Srbi: \u201c<\/span>Dokon pop i jari\u0107e krsti.\u201d<\/p>\n \u00a0<\/span><\/p>\n dr. sc. Vladimir Geiger<\/p>\n znanstveni savjetnik<\/p>\n Hrvatski institut za povijest, Zagreb<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-1991","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1991,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":1991,"position":1},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":1991,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":1991,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":1991,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":1991,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1991"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1991\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8389,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1991\/revisions\/8389"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}