{"id":19907,"date":"2020-03-27T11:42:21","date_gmt":"2020-03-27T11:42:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19907"},"modified":"2020-03-27T11:55:59","modified_gmt":"2020-03-27T11:55:59","slug":"patrick-deville-roman-kuga-i-kolera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19907","title":{"rendered":"Patrick Deville, roman “Kuga i kolera”"},"content":{"rendered":"

Nakladnik Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107 objavio je 2019. godine hrvatsko izdanje romana “Kuga i kolera” koji je fikcionalizirana biografija Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa i otkriva\u010da bacila kuge.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Kuga i kolera <\/strong><\/p>\n

Izdava\u010d: Edicije Bo\u017ei\u010devi\u0107<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

Autor: Patrick Deville<\/p>\n

Prijevod: Marija Spaji\u0107<\/p>\n

Urednica: Ana Per\u010dinli\u0107<\/p>\n

Ovitak i prijelom: Iva Mandi\u0107<\/p>\n

Lektura: Sarah Duspara<\/p>\n

Broj stranica: 192<\/p>\n

 <\/p>\n

Patrick Deville (1957.) francuski je pisac i svjetski putnik. Nakon \u0161to je proveo dvadeset godina putuju\u0107i po svijetu, sredinom devedesetih se usredoto\u010dio na pisanje i otad objavio 14 romana. Preveden je na 15-ak svjetskih jezika, a s romanom Kuga i kolera<\/em>, objavljenim 2012., na\u0161ao se u finalu gotovo svih francuskih knji\u017eevnih nagrada te osvojio Prix Femina i nagradu FNAC-a za najbolji roman godine. \u017divi i radi u Parizu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Kuga i kolera<\/em> fikcionalizirana je biografija Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa i otkriva\u010da bacila kuge. Gotovo lirski pripovjeda\u010dev monolog o Yersinu po\u010dinje ve\u0107 potkraj junakova \u017eivota, 1940. godine, kada Yersin bje\u017ei iz Francuske pred njema\u010dkom invazijom kako bi ostatak svog \u017eivota proveo u Vijetnamu. Pripovjeda\u010d zauzima poziciju svojevrsnog duha budu\u0107nosti koji se vra\u0107a kroz Yersinov \u017eivot nizom prolepsi i analepsi i predstavlja ga \u010ditateljima tako \u0161to ga smje\u0161ta u kontekst javnog \u017eivota Francuske u devetnaestom stolje\u0107u, uspore\u0111uju\u0107i ga s njegovim suvremenicima poput Rimbauda, Zeissa, njegovog suparnika Kitasata Shibasabura, ali i njegovog u\u010ditelja, Louisa Pasteura. Deville istan\u010danim i izra\u017eeno kompleksnim stilom ispisuje \u017eivotopis velikog znanstvenika kojega nije zanimalo \u201eni\u0161ta \u0161to ima veze s umjetno\u0161\u0107u\u201c, ali je na kraju ipak poslu\u017eio kao njezin izravni motiv.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eYersinu je dvadeset i \u0161est godina i prvi put vidi more. Ne s vrha litice i s vjetrom u kosi poput parnasovskog pjesnika, nego s palube ko\u0107ara Raoul, zapljuskivana grdnim valovima, u \u010dizmama i kabanici, dok se oko njega zdu\u0161no barata jedrima i po\u0161teno radi. Sav odu\u0161evljen, i za Fanny, svoju jedinu \u010ditateljicu, sastavlja pasti\u0161 Lotija ili nekih istra\u017eiva\u010da, pomoraca \u0161to otkrivaju plemena. Opisuje svijet mu\u0161karaca, bratski svijet, ne\u0161to izme\u0111u Lotija i Hugoovih Poslanika mora, iako Yersin jo\u0161 ne zna puno o nadgra\u0111u broda, niti zna da se na brodu, kao ni u ku\u0107i obje\u0161enog, nikad ne spominje konop<\/em>.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNedvojbeno briljantnog uma, \u010dija su otkri\u0107a koristila cijelome \u010dovje\u010danstvu, heroj ove pri\u010de tako\u0111er je li\u0161en prave ljudske bliskosti: \u2018zidovi njegova uma \u0161tite ga od strasti jo\u0161 od dje\u010da\u010dkoga doba\u2019. Onoliko je daleko od elementarnih ljudskih odnosa koliko je kolonijalni \u2018raj\u2019 koji stvara u Vijetnamu udaljen od realnosti rata u njegovoj domovini, a kona\u010dni ishod njegovih epohalnih otkri\u0107a u medicini je to da su po njemu nazvali najsmrtonosniji mikrob u ljudskoj povijesti, bacil buboni\u010dke kuge, Yersinia pestis<\/em>: simboli\u010dko srce tame koje le\u017ei u sredi\u0161tu ove potresne konradovske pri\u010de o pronalascima i o gubitku.\u201c
\nCharlie Cooper, The Independent<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e\u0160to se ti\u010de kulturne besmrtnosti, to da se bacil kuge nazove prema vama istovremeno je impresivno i pomalo tu\u017eno. Takva je i sudbina Alexandrea Yersina, francuskog mikrobiologa koji je studirao pod mentorstvom Louisa Pasteura i \u017eivio kroz optimisti\u010dna kasna desetlje\u0107a devetnaestoga stolje\u0107a pa sve do sredine Drugog svjetskog rata. Devilleova fikcionalizirana biografija Yersina (\u2026) prekrasno je civiliziran i vje\u0161t monolog.\u201c
\nSteven Poole, The Guardian<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

Patrick Deville<\/strong><\/p>\n

Patrick Deville (1957.) ro\u0111en je u u gradi\u0107u Saint-Brevin-les-Pins na atlantskoj obali. Nakon zavr\u0161etka studija komparativne knji\u017eevnosti i filozofije u Nantesu, proveo je dvadeset godina putuju\u0107i po svijetu. Osamdesete je proveo na Bliskom Istoku, u Nigeriji i u Al\u017eiru, a devedesete na Kubi, u Urugvaju te u Centralnoj Americi. Sredinom devedesetih osniva knji\u017eevni \u010dasopis Meet, a 2011. osvaja nagradu \u010dasopisa Lire za najbolji roman godine za knjigu \u201cKampuch\u00e9a\u201d. Romanom \u201cKuga i kolera\u201d ulazi u finale svih knji\u017eevnih nagrada u Francuskoj 2012. godine te osvaja Prix Femina i Nagradu FNAC-a za najbolji roman. Autor je 14 romana i preveden je na 15-ak svjetskih jezika.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.edicije-bozicevic.com\/katalog\/kuga-i-kolera\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-19907","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Deville-Kuga-i-kolera-naslovnica.jpg?fit=450%2C684&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19907,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19907,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":19907,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":19907,"position":3},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":19907,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":19907,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19907","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19907"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19907\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19910,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19907\/revisions\/19910"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19907"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19907"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19907"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}