<\/p>\n
\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n Goran Miljan napisao je za portal Historiografija.hr stru\u010dni osvrt na aktualnu problematiku. Prethodno je na portalu objavljen njegov tekst \u201eKad povjesni\u010dari ne \u017eele, a novinari ne razumiju \u2013 komentar poljudske svastike, povika Za dom spremni i \u010dlanka D. Kulji\u0161a o usta\u0161ama\u201c. Doktorirao je 2016. na Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu (CEU) u Budimpe\u0161ti na temu organizacije Usta\u0161ke mlade\u017ei 1941-1945. godine \u201eYoung, Militarized, and Radical: The Ustasha Youth Organization, Ideology, and Practice, 1941-1945\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n (anti)fa\u0161izam, (anti)komunizam, (anti)totalitarizam<\/strong><\/span><\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n Posljednjih dana ova tri koncepta postala su sveprisutna u diskursu na\u0161ih brojnih politi\u010dara i znanstvenika, ponajvi\u0161e povjesni\u010dara. I dok se politi\u010dari razbacuju tim pojmovima, pritom ne razumijevaju\u0107i njihovo zna\u010denje ni u onoj osnovnoj formi, pa se tako razbacuju i pojmovima poput filousta\u0161tva, filokomunista i dr., povjesni\u010dari su ipak malo oprezniji. Rijetko se ovih dana moglo nai\u0107i na trezveno poja\u0161njenje vezano uz ova tri koncepta, njihova povijesnoga i suvremenoga zna\u010daja. Osim pitanja i prepucavanja oko antifa\u0161izma i njegova zna\u010denja, o fa\u0161izmu, komunizmu i totalitarizmu gotovo da i nismo \u010duli niti jedne rije\u010di. I to je ono \u0161to zabrinjava. <\/span><\/span><\/p>\n A nismo \u010duli ni\u0161ta, jer se ve\u0107ina povjesni\u010dara u nas rijetko ili gotovo nikada ne bave istra\u017eivanjem ili propitkivanjem tih koncepata i njihova utjecaja na hrvatsku povijest u 20. stolje\u0107u. \u0160tovi\u0161e, stje\u010de se dojam da se ovi koncepti vade iz ormara samo kada su u pitanju neki ‘ideolo\u0161ki’ sukobi i potreba da se zauzmu jasne pozicije unutar historiografske zajednice. Nema sumnje, ovako je jednostavnije, a i intelektualno manje zamornije i zahtjevnije. Pa se onda bavimo samo pitanjima da je netko nekad negdje ne\u0161to nekome rekao i napisao. Za\u0161to je tome tako? Za\u0161to imamo autoritete koji se u svojim znanstvenim istra\u017eivanjima ne bave ovim pitanjima, ali su uvijek prisutni i uvijek pozvani komentirati? Odgovor je u naravi veoma jednostavan i u jednu ruku \u017ealostan. <\/span><\/span><\/p>\n \u0160tovi\u0161e, malo detaljniji uvid u suvremenu literaturu bilo o usta\u0161kom, bilo o komunisti\u010dkom re\u017eimu, obaju totalitarnih u svojoj naravi i modalitetu djelovanja, ukazat \u0107e na nepodno\u0161ljivu lako\u0107u negiranja, zanemarivanja i izbjegavanja kori\u0161tenja, a posljedi\u010dno i definiranja ovih koncepata u znanstvenim istra\u017eivanjima. Uzmimo primjerice fa\u0161izam. On kao takav gotovo da i ne postoji u istra\u017eivanjima vezanima uz usta\u0161ku organizaciju\/pokret ili Nezavisnu Dr\u017eavu Hrvatsku. \u0160tovi\u0161e, usta\u0161e i njihova organizacija\/pokret i re\u017eim naj\u010de\u0161\u0107e se karakteriziraju kao nacionalisti\u010dki, a da se pritom jasno ne objasni \u0161to je to to\u010dno nacionalisti\u010dki pokret, \u0161to \u010dini nacionalisti\u010dki pokret, kako definiramo nacionalisti\u010dki pokret, koje su njegove karakteristike, koji su njegovi osnovni programski postulati i dr. S druge strane, veoma izri\u010dito i bez puno sustezanja negira se bilo kakva prisutnost, ideolo\u0161ki utjecaj ili ideolo\u0161ki\/simboli\u010dki transfer fa\u0161izma, tj. fa\u0161izacija usta\u0161kog pokreta, a koji je jasno vidljiv usmjerimo li istra\u017eivanja u jedan \u0161iri, europski kontekst. \u0160tovi\u0161e, s fa\u0161izmom kao takvim, kao dominantnom me\u0111uratnom ideologijom koja je sna\u017eno utjecala na Paveli\u0107a i usta\u0161e, koja je odredila njihov organizacijski i ideolo\u0161ki razvoj i u kona\u010dnici sna\u017eno utjecala na njihov re\u017eim, rijetko \u0107ete se susresti \u010ditate li suvremenu hrvatsku historiografiju o tim pitanjima. Za\u0161to je tome tako, to znaju samo oni koji svjesno, naj\u010de\u0161\u0107e zbog svojih subjektivnih i osobnih razloga, zaobilaze ovakva istra\u017eivanja i ne hvataju se u ko\u0161tac s osnovnim znanstvenim postulatima historiografije kao znanosti; objektivno sagledavanje, kontekstualiziranje i konceptualno poimanje povijesnih procesa, njihova utjecaja i transfera. Pa stoga ni ne \u010dudi da imamo ‘znanstvene’ studije koje u potpunosti ignoriraju takav pristup i dr\u017ee se podalje od suvremenih znanstvenih pristupa. \u010cak i ako stoje \u010dvrsto na stavu da usta\u0161e nisu fa\u0161isti, zar nije njihova du\u017enost da te stavove prezentiraju, ne uskom krugu istomi\u0161ljenika, ve\u0107 me\u0111unarodnoj znanstvenoj zajednici. Naime, postavlja se jedno logi\u010dno pitanje: Ako su usta\u0161e nacionalisti i ni\u0161ta drugo, za\u0161to povjesni\u010dari koji to tvrde te svoje stavove ne iznose u me\u0111unarodnim \u010dasopisima i recenziranim znanstvenim knjigama? Za\u0161to ih nema na me\u0111unarodnim konferencijama koje se bave problematikom fa\u0161izma u Europi, a pogotovo problematikom fa\u0161izma u Srednjoj i Jugoisto\u010dnoj Europi? Ne bi li njihova saznanja o tome da usta\u0161e nisu fa\u0161isti, ako su to\u010dna i znanstveno utemeljena i uvjerljiva, mo\u017eda promijenila na\u0161e poimanje fa\u0161izma u tim regijama, pa i u me\u0111uratnoj i ratnoj Europi? Ne bi li time znatno pridonijeli razumijevanju fa\u0161izma u jednom \u0161irem kontekstu? <\/span><\/span><\/p>\n A \u0161to je s totalitarizmom? Na\u017ealost, ovdje je situacija jo\u0161 gora. Ne samo da ne postoje istra\u017eivanja koja bi znanstveno razmatrala utjecaj totalitarizma na hrvatsko dru\u0161tvo u 20. stolje\u0107u, ali i suvremeno hrvatsko dru\u0161tvo, nego \u010dak ni kod istra\u017eivanja usta\u0161a koji su izri\u010dito tvrdili da stvaraju novu nacionalnu, totalitarnu dr\u017eavu, takvih istra\u017eivanja nema. Tako\u0111er, kod nas komunisti\u010dka ideja nije totalitarna, ne, ona je u jednom trenutku \u010dak postala i liberaliziraju\u0107a, osloba\u0111aju\u0107a, pru\u017eaju\u0107i valjda tako svakom pojedincu, svakom gra\u0111aninu slobodno u\u017eivanje njegovih ustavnih sloboda i svih tekovina humanizma i liberalnog poimanja slobode pojedinca unutar \u0161ire zajednice. Naravno, treba imati na umu da je komunizam kao ideologija vladao puno dulje od fa\u0161izma, ali upravo ovdje i jest zamka. Nema sumnje da je KPJ\/SKJ uspjela razviti odre\u0111ene tekovine karakteristi\u010dne za vrijeme u kojem je djelovala; industrijalizacija, zdravstvena skrb, mirovinski sustav i dr., ali sve je to bilo dio totalitarnoga eksperimenta. Eksperimenta koji je vo\u0111en i kontroliran od jedne partije, KPJ\/SKJ, utjelovljene u osobi Josipa Broza Tita, bazirane na jednoj ideji, ideji komunizma, isklju\u010divoj u poimanju slobode pojedinca, zajednica i njihovih osnovnih ljudskih prava. Iako se naj\u010de\u0161\u0107e razumijeva i tuma\u010di kroz prizmu neprekinutog terora i strahovlade s ciljem ostvarivanja totalne kontrole, osnovna karakteristika totalitarnog eksperimenta bila je ipak ne\u0161to drugo. Bila je \u017eelja samoprogla\u0161ene elite za stvaranjem ‘novog’ \u010dovjeka, ‘novog’ dru\u0161tva za ‘novo’ doba u jednoj novoj, alternativnoj moderni.<\/span><\/span><\/p>\n I upravo tu je klju\u010d svega. Sve dok ovi koncepti ne postanu temelj suvremenih historiografskih istra\u017eivanja hrvatske povijesti, dotle \u0107e se debate o Titu, Paveli\u0107u, usta\u0161ama, partizanima, fa\u0161izmu i antifa\u0161izmu, socijalizmu\/komunizmu, totalitarizmu kao njihovom zajedni\u010dkom nazivniku voditi na veoma povr\u0161noj, gotovo populisti\u010dkoj razini. Na\u017ealost, takvo prepucavanje i razbacivanje pojmovima \u2013 za koje da pitate politi\u010dku i znanstvenu elitu vam njih 90% ne bi znalo objasniti \u0161to to\u010dno zna\u010de i kako se znanstveno poimaju \u2013 dovelo je na\u0161e dru\u0161tvo do situacije da se i u 2016. prepucavamo i blatimo. Dovelo je do toga da je dana\u0161nji ministar kao student povijesti veli\u010dao ‘usta\u0161ke heroje’ pa nikome ni\u0161ta. Da odre\u0111eni krugovi veli\u010daju Tita i njegov komunisti\u010dki pokret kao veoma liberalan pokret nakon 1960-ih, da se antifa\u0161izam isklju\u010divo ve\u017ee uz jednu totalitarnu ideologiju, da se fa\u0161izam koristi pejorativno za svaku mogu\u0107u situaciju i svaku osobu koja se \u010dini nepodobnom ili trenutno neprihvatljivom zbog njenih stavova, do toga da, eto, sada imamo i neki ekonomski fa\u0161izam. Tko zna, mo\u017eda sutra dobijemo i komunofa\u0161izam<\/i> pa kona\u010dno rije\u0161imo sve te traume, gluposti, infantilne debate i povr\u0161ne znanstvene studije i kona\u010dno se po\u010dnemo baviti onime za \u0161to smo pla\u0107eni: politi\u010dari politikom, a povjesni\u010dari povije\u0161\u0107u, ali povije\u0161\u0107u u suvremenome smislu, a ne povije\u0161\u0107u u smislu rodbinskih, nasljednih ili drugih subjektivnih premisa, sve u svrhu zauzimanja pozicija u onome \u0161to se ne mo\u017ee druga\u010dije nazvati nego latentnim ideolo\u0161kim sukobom prisutnim u historiografiji o suvremenoj hrvatskoj povijesti. <\/span><\/span><\/p>\n Za takvo ne\u0161to potreban nam je jo\u0161 jedan pojam na koji smo \u010desto nai\u0161li ovih dana u intervjuima, novinskim \u010dlancima, raspravama i izjavama, a to je kontekst. Kontekst dolazi od latinske rije\u010di contextus-contexere<\/i> koja zna\u010di satkati, splesti, a koristi se kao odrednica za cjelinu koja pobli\u017ee odre\u0111uje smisao pojedina\u010dnog. Dakle, bez konteksta, imamo prazninu. Kontekst je bitan, \u0161tovi\u0161e u historiografiji ni\u0161ta nije bez konteksta, ni\u0161ta u povijesti nije samorazumljivo, sve se odvijalo u nekom kontekstu. Sve je povezano, isprepleteno, tj. obuhva\u0107eno \u0161irim kontekstom povijesnih procesa, transfera i utjecaja, odvijali se oni na nacionalnoj ili nadnacionalnoj razini, ili na obje. Poigravanje tim pojmom koje smo ovih dana vidjeli, \u010dini ga neva\u017enim. Stje\u010de se dojam da je najlak\u0161e re\u0107i da su stvari izva\u0111ene iz konteksta ili da je zanemaren kontekst pa da se smatra da neka izjava, pisana rije\u010d ili ideolo\u0161ka misao postaje nebitna, irelevantna te time jedna obi\u010dna floskula. Tako i fa\u0161isti\u010dki pozdrav ima svoj kontekst, pa onda valjda u tom ‘novom’ kontekstu on postaje prihvatljiv za svakodnevnu uporabu. Doista, opasan presedan i opasna tvrdnja jednog profesora povijesti me\u0111u politi\u010darima. <\/span><\/span><\/p>\n U kona\u010dnici, sve je to na\u0161a povijest. Svi\u0111alo se to nekome ili ne, ali i fa\u0161isti i komunisti su na\u0161i. Oni su nas obilje\u017eili, njihove ideologije i prakse ostavile su nam naslije\u0111e, a na nama povjesni\u010darima je da ih sagledamo trezveno i znanstveno, pritom se sna\u017eno oslanjaju\u0107i na suvremene metodolo\u0161ke i konceptualne postulate historiografije kao znanosti. I upravo je na\u0161a zada\u0107a da svoja istra\u017eivanja i rezultate prezentiramo, prvenstveno na me\u0111unarodnoj razini, te zatim u televizijskim studijima, a ne na ‘drugarskim’ konferencijama ili kru\u017eocima. Jedino tako \u0107emo napraviti odmak od ‘va\u0161ih’ i ‘na\u0161ih’, jedino tako mo\u017eemo kona\u010dno uvesti otvoreni, suvremeni akademski diskurs oslobo\u0111en ideolo\u0161kih premisa u na\u0161u historiografiju, a time i u na\u0161u hrvatsku povijest. Ne u\u010dinimo li to, historiografska znanost \u0107e nam se svesti na dobro poznatu parolu, tu\u0111e ne\u0107emo, a svoje ne damo. <\/span><\/span><\/p>\n \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n Goran Miljan<\/span><\/span><\/i><\/p>\n \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-1990","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":1990,"position":0},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":1990,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53166,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53166","url_meta":{"origin":1990,"position":2},"title":"Izdanje “Glina 1941. – Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu” dostupno online","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Obavje\u0161tavamo Vas da je\u00a0izdanje Glina 1941. - Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu. Zbornik znanstvenih radova s me\u0111unarodnim sudjelovanjem\u00a0(Zagreb: Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, Filozofski fakultet - Odsjek za povijest, Hrvatski dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Srpsko narodno vije\u0107e u Zagrebu, 2022.)\u00a0sada dostupno u slobodnom pristupu na \u00a0poveznici: Glinski zbornik book za\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Glina_1941.jpg?fit=500%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":1990,"position":3},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 “Zagreb se bori”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":1990,"position":4},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":1990,"position":5},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom “Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8390,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1990\/revisions\/8390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n
\n<\/span><\/p>\n