{"id":19865,"date":"2020-03-25T17:43:32","date_gmt":"2020-03-25T17:43:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19865"},"modified":"2020-03-25T18:08:05","modified_gmt":"2020-03-25T18:08:05","slug":"ana-rajkovic-prikaz-knjige-laura-spinney-blijedi-jahac-kako-je-spanjolska-gripa-1918-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19865","title":{"rendered":"Ana Rajkovi\u0107 – prikaz knjige – Laura Spinney, “Blijedi jaha\u010d. Kako je \u0161panjolska gripa 1918. promijenila svijet”, 2019."},"content":{"rendered":"

Laura Spinney, Blijedi jaha\u010d. Kako je \u0161panjolska gripa 1918. promijenila svijet<\/em>, preveo s engleskog Petar Vuja\u010di\u0107, VBZ, Zagreb 2019, 281 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Poslijeratno razdoblje nakon Prvog svjetskog rata obilje\u017eeno je, prema Ianu Kershawu, bu\u010dnim nacionalizmom, klasnim sukobima te uspostavom kratkotrajnih sovjetskih dr\u017eava (Bavarska Sovjetska Republika, Ma\u0111arska Sovjetska Republika, Slova\u010dka Sovjetska Republika i dr.). Isto tako, tada\u0161nje stanovni\u0161tvo pro\u017eivljavalo je niz traumati\u010dnih iskustava, od kojih neka i nisu poznavala granice koje \u0107e biti iscrtane na Mirovnoj konferenciji u Parizu. Me\u0111u njima bila je i \u0161panjolska gripa, odnosno virus H1N1, od kojega je umrlo izme\u0111u 2,5 i 5% svjetske populacije. Na tom tragu, za mnoge rat nije zavr\u0161io u studenom 1918. godine jer je u naslje\u0111e, osim daljnjih sukoba, ostavio i najve\u0107u zabilje\u017eenu pandemiju do tada, od koje su, me\u0111u ostalima, oboljeli knji\u017eevnik Franz Kafka, ma\u0111arski skladatelj B\u00e9la Bart\u00f3k te ameri\u010dka pilotkinja Amelija Earhart.<\/p>\n

O ovoj \u201eposljednjoj kugi\u201c, kako su je neki nazvali, napisano je niz knjiga, me\u0111u kojima je i ona Catharine Arnold (Pandemic 1918: Eyewitness Accounts from the Greatest Medical Holocaust in Modern History<\/em>, St. Martin’s Publishing Group, 2018.) kao i Dorothy Ann Pettit i Jance Bailie (A Cruel Wind: Pandemic Flu in America, 1918.-1920<\/em>., Timberlane Books, 2008) i dr. \u0160to se pak ti\u010de doma\u0107e znanstvene produkcije, svakako je va\u017eno istaknuti knjigu Nikole Anu\u0161i\u0107a U sjeni Velikog rata. Pandemija \u0161panjolske gripe 1918.-1919. u sjevernoj Hrvatskoj<\/em> kao i doktorsku disertaciju Ive Milovan Deli\u0107 pod nazivom \u0160panjolska gripa 1918.-1919. u gradu Puli: socijalni aspekti mortaliteta od \u0161panjolske gripe i urbana anatomija pandemije<\/em>, a objavljeno je i vi\u0161e \u010dlanaka o \u0161panjolskoj gripi.<\/p>\n

Teme vezane uz povijest zdravstva, odnosno konkretno \u0161panjolsku gripu, nedavno su dospjele u fokus zahvaljuju\u0107i britanskoj novinarki Lauri Spinney, specijaliziranoj za teme vezane uz znanost. Spinney je objavila knjigu Pale Rider: The Spanish Flu of 1918 and How It Changed the World<\/em>. U \u00a0hrvatskom prijevodu nosi naslov Blijed jaha\u010d. Kako je \u0161panjolska gripa 1918. promijenila svijet<\/em>, a predstavlja spoj tragedije i detektivske pri\u010de, kako je predstavljena u The Guardianu<\/em>. To je prije svega uvjetovano \u010dinjenicom da autorica prikazu bolesti pristupa s razli\u010ditih pozicija, od zdravstvene preko socijalne do politi\u010dke. Naime, mimo upotrebe zdravstvene terminologije prilikom opisa nastanka virusa do na\u010dina razvoja u \u010dovjekovom organizmu odnosno njegove mutacije, autorica, izme\u0111u ostaloga, pru\u017ea uvid u utjecaj gripe na politi\u010dku situaciju, odnos ljudi prema znanosti te promjenu u naravi socijalne interakcije.<\/p>\n

Pru\u017eaju\u0107i historiografski kontekst autorica u uvodnim poglavljima, osvr\u0107u\u0107i se na historiju masovnih zaraza, pored ostalog, daje kratki pregled ovih zaraza, po\u010dev\u0161i od prve epidemije gripe u ira\u010dkom gradu Uruku preko bubonske kuge u Indiji (1896.), do dviju pandemija ruske gripe i plu\u0107ne kuge u Kini (1910.), sve do pojave \u0161panjolske gripe 1918. godine. Zanimljivo je istaknuti da je sama gripa tijekom svoga haranja dobivala niz razli\u010ditih naziva, poput \u201ebolesti zlih vjetrova\u201c (str. 116) ili pak \u201emajke svih pandemija\u201c (str. 192). Svoj kona\u010dni naziv dobila je, prili\u010dno neopravdano, prema \u0161panjolskom kralju Alfonsu XII. koji se zarazio tijekom 1918. godine, a o \u010demu se vijest brzo pro\u0161irila, zahvaljuju\u0107i nepostojanju cenzure u \u0160panjolskoj za vrijeme rata, zbog njezine neutralnosti. Sukladno tomu kreirala se medijska slika da je \u0160panjolska najzahva\u0107enija zemlja, pa je tako do\u0161lo i do samog naziva te nove bolesti, koji se zadr\u017eao do danas.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de podrijetla gripe, u knjizi se vrlo detaljno rekonstruira potraga za nultim pacijentima, koja je bila duga i iscrpljuju\u0107a. Isprava je postojalo nekoliko teorija o tome gdje se gripa razvila, po\u010dev\u0161i od Kine preko toga da se javila tijekom vo\u017enje vlakom na Zapadno boji\u0161te (str. 157), zatim da se razvila u vojnom logoru u \u00c9taplesu, do one da se njezin korijen nalazi u Kansasu, \u201ezemlji suncokreta\u201c u SAD-a. Iako je ovo danas manje-vi\u0161e op\u0107eprihva\u0107ena teorija, Spinney i dalje ostaje otvorena u pogledu podrijetla same gripe, jer \u2013 kako navodi \u2013 da bismo mogli eliminirati sve teorije, tj. odlu\u010diti se samo za jednu, potrebno je usporediti sojeve gripe koji su prouzro\u010dili ranije doga\u0111aje sa sojem koji je kru\u017eio u jesen 1918. (str. 160), \u0161to nije mogu\u0107e te otvara prostor za sve tri teorije.<\/p>\n

Njezino je lije\u010denje obuhva\u0107alo cijeli spektar mjera od onih strogo medicinskih, koji su doveli do ustoli\u010denja virologije kao znanosti, do okretanja spiritualizmu, ali i vjerovanju da se ona mo\u017ee izlije\u010diti upotrebom kinina, razli\u010ditih pripravka s arsenom kao i dimom cigarete te pu\u0161tanjem krvi (str. 123-124).<\/p>\n

Analiziraju\u0107i \u0161panjolsku gripu autorica poseban naglasak stavlja na dru\u0161tvene izazove s kojima se suo\u010dilo tada\u0161nje dru\u0161tvo, od pojave prvog do posljednjeg zabilje\u017eenog slu\u010daja (o\u017eujak 1918. \u2013 o\u017eujak 1920. godine). Jedna od prvih manifestacija bila je stigmatizacija pojedinih dru\u0161tvenih skupina, koja je postala ve\u0107 tada svojevrsni reflektivni element pandemije. Tako su jo\u0161 tridesetih godina devetnaestog stolje\u0107a siroma\u0161ni irski imigranti bili optu\u017eeni za koleru, sli\u010dno kao i \u017didovi koji su potkraj istog tog stolje\u0107a bili optu\u017eivani za tuberkulozu, pa se bolest po\u010dela nazivati i \u201e\u017eidovskom\u201c odnosno \u201ekroja\u010dkom\u201c bole\u0161\u0107u (str. 109). Na tom je tragu iskori\u0161tena i pojava \u0161panjolske gripe, ovoga puta za stigmatizaciju ionako ve\u0107 marginaliziranih skupina u SAD-u, stoga je do\u0161lo do porasta ksenofobnih ispada prema Talijanima, koji su se smatrali ne\u010distima, lijenima, te su ih optu\u017eivali za cijeli niz zlo\u010dina, pa \u010dak i za komunizam (str. 109). Naravno, to se tada nije povezivalo s nehigijenskim uvjetima i prenapu\u010deno\u0161\u0107u stanova u kojima su Talijani \u017eivjeli, s obzirom da je npr. u samo jednoj sobi u prosjeku stanovalo deset ljudi (str. 109).<\/p>\n

Drugi bitan element u ovom kontekstu svakako je narav socijalne interakcije, koja je bila obilje\u017eena iskonskom potrebom za pre\u017eivljavanjem. Tako Spinney isti\u010de da je najbolja \u0161ansa za pre\u017eivljavanje bila potpuna sebi\u010dnost, koja je podrazumijevala ljubomorno \u010duvanje zaliha hrane i vode, ali i kompletno ignoriranje drugih ljudi koji su tra\u017eili pomo\u0107. Spinney navodi primjer oboljelog francuskog pisca Romaina Rollanda, kojemu je hotelsko osoblje odbilo pru\u017eiti pomo\u0107, no isto tako autorica nagla\u0161ava kako unato\u010d inicijalnoj moralnoj potrebi da okrivimo hotelsko osoblje treba imati na umu da su oni svojim pona\u0161anjem vjerojatno ograni\u010dili \u0161irenje zaraze i spasili \u017eivote (str. 136). Kako je vidljivo, dru\u0161tvene implikacije osjetile su se na svakom koraku. Jedna od naju\u017easnijih mo\u017eda je pojava \u201esinova kuge\u201c. Radi se o silovanjima djevica u Riju, koje je uslijedilo odmah poslije epidemije, a koja su se interpretirala kao \u201eosveta nevoljenih pokojnika\u201c (str. 138). Unato\u010d ovim primjerima postojali su i \u201edobri Samari\u0107ani\u201c, posebno \u017eene, koje su se javljale dobrovoljno u bolnice kako bi se brinule za bolesnike, pa je \u010dak afri\u010dki povjesni\u010dar Terence Ranger dao prijedlog o kreiranju narativa o \u201e\u017eenskoj povijesti \u0161panjolske gripe\u201c (str. 17.)<\/p>\n

Gripa je isto tako uvjetovala okretanje le\u0111a znanosti i lije\u010dnicima. Naime, ljudi su se sve vi\u0161e po\u010deli okretati alternativnim metodama, koje su se temeljile na shva\u0107anju da je bolest posljedica poreme\u0107aja prirodnog sklada, stoga su se na tome tragu i otvoreno suprotstavljali cjepivu protiv nje (str. 224), dok je karneval u Riju izabrao temu bo\u017eje kazne kao odgovor na \u0161panjolsku gripu (str. 137). Unato\u010d odre\u0111enim kontradiktornostima, kao i \u010dinjenici da ju je Benedict Lust (otac germinativne teorije) proglasio najve\u0107om prijevarom suvremenog doba, neke od alternativnih ideja zadobile su ve\u0107i broj prista\u0161a. Tako u poglavlju \u201eAntiznanost i znanost\u201c, Spinney navodi kako je antiznanost<\/em> stavila prioritet na prevenciju, koja je nadilazila granice higijene te je uklju\u010divala sport, svijest o tijelu i prehranu (str. 224).<\/p>\n

Ove teze su se putem \u010dudne koincidencije spojile s tada izrazito dominantnom antikomunisti\u010dkom politikom, pa je lijek za \u0161panjolsku gripu (sport, prehrana) tako\u0111er iskori\u0161ten kao na\u010din da se ni\u017eim klasama odvu\u010de pozornost od \u201ezamamnih \u010dari komunizma\u201c (str. 224). Naime, treba imati na umu \u010dinjenicu da je Europu krajem 1918. godine zahvatio val \u0161trajkova i revolucionarnog vrenja pod utjecajem pobjede bolj\u0161evika u Rusiji. U ve\u0107ini europskih gradova, poput Pariza, ljudi su bili na ulicama zahtijevaju\u0107i ve\u0107e sloboda i prava, osvijestiv\u0161i kako je predratni aristokratski sustav do\u017eivio poraz. Stoga, kako bi sprije\u010dio \u0161irenje gripe, a ujedno i odvratio od ideje Oktobra, \u0161panjolski kralj Alfonso XIII. 1920. godine stvorio je Real Madrid i nogomet pretvorio u nacionalnu zabavu, koja je s jedne strane pridonosila suzbijanju \u0161panjolske gripe, a s druge strane suzbijanju komunizma (str. 224). Bila je to politika ubijanja jednim udarcem dviju muha.<\/p>\n

\u0160to se pak ti\u010de alternativaca<\/em>, oni su u ovom periodu stekli gotovo kultni status, \u0161to je bio rezultat njihove samohvale o tome kako su izlije\u010dili vi\u0161e ljudi u odnosu na \u201eklasi\u010dare\u201c, tj. lije\u010dnike. To je bio uvod u razvoj homeopatije, kiropraktike, ali i spiritualizma, na \u010dijem se tragu razvio cijeli niz dru\u0161tvenih pojava tijekom 1920-ih godina od nudizma do vegetarijanstva (str. 224). Najbolju ilustraciju toga pru\u017ea \u201eotac\u201c Sherlocka Holmesa, britanski knji\u017eevnik Conan Doyle, koji se nakon \u0161to mu je sin umro od \u0161panjolske gripe okrenuo spiritualizmu, po\u010dev\u0161i vjerovati da \u017eivi mogu komunicirati s mrtvima (str. 226).<\/p>\n

Gripa je nesumnjivo, kako to i autorica isti\u010de, imala niz politi\u010dkih implikacija, mimo ve\u0107 navedene borbe protiv komunizma. Sukladno tomu, Spinney smatra kako je gripa ubrzala zavr\u0161etak Prvog svjetskog rata, pri \u010demu se poziva na vojnog povjesni\u010dara Davida Zebeckog koji se sla\u017ee s tvrdnjom da je pothranjenost u njema\u010dkim redovima pripomogla \u0161irenju gripe, dok politolog Andrew Price-Smith tvrdi da je smrtonosni jesenski val mo\u017eda bio posljednja kap za posrnulo Austro-Ugarsko Carstvo (str. 237). Osim na zavr\u0161etak rata, Spinney isti\u010de da je gripa imala u\u010dinak i na tijek mirovnih pregovora u Parizu, posebno ako se uzme u obzir \u010dinjenicu da je ameri\u010dki predsjednik Woodrow Wilson bolovao od odre\u0111enih neurolo\u0161kih bolesti, pa je mo\u017eda trpio i odre\u0111ene ishemi\u010dne napadaje, \u0161to se uzima kao eventualna mogu\u0107nost da je gripa, koju je prebolio, potaknula nove udare. U skladu s tim, Spinney postavlja pitanje \u2013 ukoliko je to to\u010dno \u2013 jesu li ti napadaji utjecali na ishod pregovora (str. 239).<\/p>\n

U poglavlju \u201eRat i mir\u201c autorica kreira \u2013 mogli bismo re\u0107i \u2013 prili\u010dno razvodnjene teze, na tragu Wilsonovog biografa Johna Miltona Coopera, o tome da ukoliko je \u0161panjolska gripa utjecala na Wilsonove nove mo\u017edane udare, uslijed kojih je do\u0161lo do trajne paralize lijeve strane tijela, onda je to ostavilo traga na njegovim sposobnostima da uvjeri ameri\u010dku vladu na potpisivanje Versajskog sporazuma kao i na \u010dinjenicu da su prema tom sporazumu Nijemci morali platiti ogromne iznose za ratne \u0161tete \u0161to je rezultiralo velikim nezadovoljstvom do \u010dega mo\u017eda ne bi do\u0161lo da su SAD imale utjecaja. Spinney zaklju\u010duje: \u201epretvoriv\u0161i Wilsona u najve\u0107u prepreku ostvarenju njegovih vlastitih ciljeva, \u0161panjolska gripa mo\u017eda je pridonijela, neizravno, i Drugom svjetskom ratu\u201c (str. 240). Valja istaknuti kako ovdje, unato\u010d navedenom poja\u0161njenju, nije jasno nazna\u010den uzro\u010dno-posljedi\u010dni slijed, stoga ostaje i krajnje diskutabilan utjecaj \u0161panjolske gripe na po\u010detak Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

Ve\u0107a vjerojatnost utjecaja gripe na razvoj politi\u010dkog sustava o\u010dituje se u Rusiji, gdje je u o\u017eujku od gripe umro Jakov Sverdlov, predsjednik Sveruskog centralnog izvr\u0161enog komiteta sovjeta, a na \u010dije je mjesto kasnije do\u0161ao Staljin te je ostatak pri\u010de svima poznat. Tako\u0111er gripa je utjecala i na klasno osvje\u0161\u0107ivanje dijela stanovni\u0161tva, pa je tako u Njema\u010dkoj revolucija buknula u studenom 1918. godine na samom vrhuncu jesenskog vala jer su ni\u017ee klase uo\u010dile odre\u0111ene nejednakosti koje su protuma\u010dile kao dokaz izrabljivanja od onih imu\u0107nijih (str. 241). Naime, pokazalo se kako su ljudi pri dnu dru\u0161tvene ljestvice bili najugro\u017eeniji uslijed lo\u0161e prehrane, prenatrpanih stambenih prostora i gotovo nikakve dostupnosti zdravstvene skrbi te su stoga bili puno osjetljivi na bolesti (str. 195). To je i razlog za\u0161to je u Koreji obolijevao otprilike jednak udio etni\u010dkih Koreanaca i Japanaca, dok su Koreanci dvaput \u010de\u0161\u0107e umirali (str. 195).<\/p>\n

Spinney navodi kako se ponajve\u0107i utjecaj gripe na politi\u010dka zbivanja ipak odigrao u Indiji, gdje su stvari do o\u017eujka 1919. godine dosegnule to\u010dku klju\u010danja (str. 241). Naime, tolike godine kolonijalne vlasti \u2013 koje je uglavnom obilje\u017eila nebriga Britanaca za javnozdravstvene mjere \u2013 tijekom \u0161panjolske gripe izbile su na povr\u0161inu. S druge strane, unato\u010d okon\u010danju rata, odlukom vicekraljevskog zakonodavnog vije\u0107a, nisu bile povu\u010dene restriktivne mjere koje su vladale tijekom rata, poput prijekih sudova i sl., pa su Indijci umjesto vi\u0161e slobode dobili vi\u0161e represije (str. 245). U takvom okru\u017eenju britanske su vlasti, prema pisanju indijske \u0161tampe, dopustile da na ulicama Bombaja od gripe umre 6 milijuna ljudi, \u201ekao \u0161takori, bez trunka su\u0107uti\u201c (str. 246). Na tragu ovih zbivanja, pjesnik Tagore okrivio je Britance da u vlastitoj krvi nose klice bolesti (str. 246). To je bilo u skladu s ranijim shva\u0107anjima kako su razli\u010dite epidemije zapravo \u201eimperijalne bolesti\u201c. Nedugo nakon toga, 1921. godine u Indiji je \u0161trajkalo pola milijuna ljudi (str. 246), a Gandhi se nakon \u0161to je prebolio \u0161panjolsku gripu polako promicao u vo\u0111u naroda.<\/p>\n

Ipak, mo\u017eda jedna od najva\u017enijih lekcija koje je \u0161panjolska gripa dala, a koja je i danas aktualna, jest potreba javnoga zdravstva. U Njema\u010dkoj je pak u ovo vrijeme, kako navodi Spinney, zdravstvena skrb bila rascjepkana, pa su lije\u010dnici ili radili karitativno ili su napla\u0107ivali svoje usluge (str. 229). S druge strane, u Rusiji su vrlo brzo shvatili potrebu stvaranja javnog zdravstva uslijed gladi, epidemija i gra\u0111anskog rata, pa je upravo ta zemlja bila prva koja je dvadesetih godina uvela popunu javnu zdravstvenu skrb (str. 230). U vremenu koje je uslijedio do\u0161lo je do razvoja zdravstvene mre\u017ee, te je tako i 1948. u Velikoj Britaniji osnovana Nacionalna zdravstvena slu\u017eba<\/em>, \u010dijem su se osnivanju usprotivili \u010dak i neki lije\u010dnici, smatraju\u0107i ga prijetnjom prihodima i neovisnosti (str. 231). Tako je Winston Churchill napao laburisti\u010dkog ministra zdravlja Aneurina Bevana zbog ovih nastojanja, prozvav\u0161i ga \u201ekletvom domovine\u201c (str. 232). Naime, mnogi su javno zdravstvo smatrali istozna\u010dnicom za socijalizam, pa su ga poku\u0161ali uni\u0161titi, \u0161to je i razlog, prema autorici, \u0161to Amerikanci zbog onda\u0161njeg straha od \u201esocijalisti\u010dke zavjere\u201c niti danas nemaju javnu zdravstvenu organizaciju (str. 232). Jedna od glavnih pouka \u0161panjolske gripe bila je dakle u potrebi stvaranja \u0161iroke mre\u017ee javnozdravstvene za\u0161tite. Na tom tragu, dvadesete su do\u017eivjele masovno prihva\u0107anje ideje socijalizirane medicine, zdravstvene skrbi za sve, besplatne od trenutka poroda (str. 229).<\/p>\n

Kako god bilo, \u0161panjolska gripa iza sebe ostavila je gotovo iste posljedice kao \u0161to je to u\u010dinila i kuga, koju je opisivao Philip Ziegler, u smislu bolnih prilagodbi, demoraliziranosti i bezakonja. I kako to ve\u0107 uvijek biva, ni\u017ee su klase trpjele najve\u0107e posljedice, posebno siro\u010dad, koje je bilo sve vi\u0161e, jer je gripa poga\u0111ala upravo one na vrhuncu \u017eivotu, me\u0111u njima i mlade roditelje (str. 218) koji su iza sebe ostavili brojnu djecu, koja su kasnije nazvana \u201esiro\u010dad gripe\u201c. To je mo\u017eda, kako Spinney implicira, pridonijelo legalizaciji posvajanja maloljetnika u Francuskoj (1923.) kao i britanskom zakonu o posvajanju godinu kasnije (str. 218).<\/p>\n

U kontekstu navedenog \u0161panjolska gripa imala je niz posljedica, koje su uvelike prema\u0161ivale granice zdravstvenog podru\u010dja, od utjecaja na socijalnu interakciju i politi\u010dke odluke do utjecaja na razne vrste umjetnosti (roman Michaela Arlena, Zeleni \u0161e\u0161ir<\/em>, promjene u brazilskoj knji\u017eevnosti itd.). Ona je na odre\u0111eni na\u010din oblikovala \u017eivot pogotovo tijekom 1920-ih i 1930-ih godina, dok je potreba \u0161irenja mre\u017ee javnozdravstvene za\u0161tite ostala trajna poruka sve do danas. Stoga, ako prihvatimo tezu da je povijest u\u010diteljica \u017eivota, onda iz iskustva \u0161panjolske gripe trebamo djelovati u pravcu \u0161irenja me\u0111unarodne solidarnosti i stvaranja socijalnih mehanizama kako bismo se na \u0161to lak\u0161i na\u010din nosili s budu\u0107im pandemijama. Naime, kako Spinney isti\u010de, ve\u0107ina stru\u010dnjaka smatra neizbje\u017enim pojavu jo\u0161 jedne pandemije gripe (str. 261), a na\u0161a reakcija na njih mo\u017eda \u0107e pru\u017eiti odgovor na vje\u010dno pitanje je li povijest zaista u\u010diteljica \u017eivota.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ana Rajkovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-19865","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":19865,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":19865,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":19865,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":19865,"position":3},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":19865,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":19865,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19865","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19865"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19868,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19865\/revisions\/19868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}