{"id":1985,"date":"2015-09-07T22:00:05","date_gmt":"2015-09-07T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1985"},"modified":"2015-09-07T22:00:05","modified_gmt":"2015-09-07T22:00:05","slug":"luka-jakopcic-prikaz-knjige-rijeka-sava-u-povijesti-zbornik-radova-znanstvenog-skupa-odrzanog-u-slavonskom-brodu-18-19-listopada-2013-ur-b-ostajmer-slavonski-brod-2015-603-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1985","title":{"rendered":"Luka Jakop\u010di\u0107 – Prikaz knjige – “Rijeka Sava u povijesti: zbornik radova znanstvenog skupa odr\u017eanog u Slavonskom Brodu 18.-19. listopada 2013.”, ur. B. Ostajmer, Slavonski Brod 2015, 603 str."},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Rijeka Sava u povijesti: zbornik radova znanstvenog skupa odr\u017eanog u Slavonskom Brodu 18.-19. listopada 2013.<\/span><\/i><\/b>, Branko Ostajmer (ur.), Slavonski Brod, Hrvatski institut za povijest \u2013 Podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2015, 603 str.<\/span><\/b><\/p>\n

<\/p>\n

U prostoru hrvatske suvremene historiografije, jedino spomena vrijedno mjesto isto\u010dno od Zagreba je Slavonski Brod. Tamo\u0161nja Podru\u017enica Hrvatskog instituta za povijest, posve\u0107ena istra\u017eivanju povijesti Slavonije, Srijema i Baranje proteklih je godina izrasla u primjer dobre prakse, i to ponajprije na planu animiranja neafirmiranih\/mladih histori\u010darskih snaga (natje\u010daj za povjesni\u010dare\/ke mla\u0111e od 26 godina) te organiziranja problemski i interdisciplinarno koncipiranih znanstvenih skupova, tematski inspiriranih Slavonijom, ali i mogu\u0107nostima operacionaliziranja naprijed istaknutih obilje\u017eja. Tako je preklanjski skup o Savi, \u010diji zbornik ovdje prikazujemo, bio drugi u nizu \u201cBrodskih povjesni\u010darskih susreta\u201d\/\u201d<\/span>Symposiorum Brodensiorum historicorum\u201c (prvi je bio posve\u0107en Josipu Matasovi\u0107u, pro\u0161logodi\u0161nji pak Franzu Vani\u010deku i vojnokraji\u0161koj historiografiji; ovogodi\u0161nji problematizira povijest slavonskih \u0161uma).<\/span><\/p>\n

            <\/span>Kako smo op\u0107u ocjenu skupa o Savi prethodno ve\u0107 bili iznijeli (Ekonomska i ekohistorija<\/i>, IX, 9, 2013, 197-198), a mo\u017eemo re\u0107i da ista vrijedi i za pripadaju\u0107i zbornik, ovdje \u0107emo je odmah ponoviti, te na njoj graditi daljnju razradu. Ukratko, Rijeka Sava u povijesti <\/i>strukturno funkcionira pomalo hegelijanski. Teza, tj. kvalitetna ideja i konceptualni okvir skupa\/zbornika, kroz samu realizaciju, odnosno kroz njenih 25 odsje\u010daka (radova), prolazi  <\/span>kroz svojevrsno antiteti\u010dno \u201c\u010distili\u0161te\u201d. Jer jasno je da je na\u0161a historiografska scena premala i u svakom smislu presiroma\u0161na (kadrovima, projektima, vremenom, novcem) da bi povodom jedne ipak specijalizirane teme mogla okupiti 25 radova\/znanstvenika koji \u0107e redom iskazivati jednaku razinu prakti\u010dno o\u010ditovanog suglasja s rije\u010dima kojima je svojedobno najavljen skup o Savi: \u201cZnamo danas ve\u0107 dovoljno dobro da se povijest ne mo\u017ee svesti na svoju politi\u010dku dimenziju ili na zbirku politi\u010dkih biografija, i ne odri\u010du\u0107i nipo\u0161to va\u017enost politi\u010dkoj povijesti, skupom, kakav je ovaj o Savi, \u017eelimo pokazati da u povijesti djeluju i drugi va\u017eni faktori, da su mogu\u0107e i druk\u010dije perspektive\u201c (Stanko Andri\u0107, programska knji\u017eica skupa). <\/span><\/p>\n

Iako multiperspektivnosti zbornika doprinosi u\u010de\u0161\u0107e ne samo hrvatskih, nego i srbijanskih, slovenskih i bosanskohercegova\u010dkih povjesni\u010dara\/ki, kao i znanstvenika iz nekih drugih disciplina (arheologije, filologije, muzeologije, urbanistike), ve\u0107ina tekstova, promatrana pojedina\u010dno i na eksplicitnoj razini, ne spada u uzorna ekohistorijska ili novohistorijska ostvarenja (\u0161tovi\u0161e, neki su od ovih \u201eideal-tipova\u201c veoma udaljeni). Ipak, po sagledavanju zbornika  <\/span>kao zaokru\u017eene cjeline, nije da se ne da otvoriti poticajna pitanja te povu\u0107i zanimljive komparativnohistorijske i interdisciplinarne relacije. Dapa\u010de, u tom smislu Rijeka Sava u povijesti<\/i> <\/span>u kona\u010dnici djeluje dinami\u010dnije od referentnih to\u010daka iz pro\u0161losti, npr. zbornika Plovidba na Dunavu i njegovim pritokama kroz vekove<\/i> iz 1983. (potonji je, s druge strane, empirijski minuciozniji, valjda u duhu epohe u kojoj je bilo vremena i novca za arhivski rad).   <\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>No, da vidimo kako smo stigli do gore izne\u0161enog suda. S prvenstvenom \u017eeljom da istaknemo spomenuti problemski moment koji se \u201eizme\u0111u redaka\u201c Rijeke Save u povijesti<\/i> (ipak) rastvara, na objavljene se radove ne\u0107emo osvrtati redom i pojedina\u010dno, nego unutar \u010detiri kategorije, definirane s obzirom na intenzitet i oblik artikuliranja Save kao interdisciplinarnog i multiperspektivnog istra\u017eiva\u010dkog pitanja, ali i s obzirom na stupanj metodolo\u0161ke i op\u0107eznanstvene akribije, da ne ka\u017eemo eti\u010dnosti (ovo nam se u\u010dinilo pa\u017enje vrijednim mjerilom, budu\u0107i da su znanstveni skupovi i njihovi prate\u0107i zbornici podlo\u017eni akademskom \u201e\u0161vercanju\u201c i plasiranju \u201epodgrijanog\u201c sadr\u017eaja). Tako smo u prvu kategoriju smjestili priloge koji su se, na ovaj ili onaj na\u010din, temom i analizom podjednako istakli u svakom od dvaju parametara. U drugoj su se na\u0161li konceptualno tradicionalni radovi \u201espa\u0161eni\u201c temeljnim obilje\u017ejem kvalitetnih konceptualno tradicionalnih radova \u2013 sadr\u017eajnom minuciozno\u0161\u0107u i izlaga\u010dkom pregledno\u0161\u0107u. Tre\u0107u \u010dine prilozi koji pretendiraju ka inovativnoj problematizaciji, ali uslijed aljkave i povr\u0161ne analize dopiru do razine pseudoinovativne problematizacije, najbla\u017ee re\u010deno. \u010cetvrta je kategorija pripala radovima \u010dija je jedina poveznica sa Savom to \u0161to predmet svog izlaganja smje\u0161taju u njen geografski okvir. Ideja opisane kategorizacije nije nu\u017eno u tome da se radovi iz zbornika smjeste na nekakvu vrijednosnu rang-listu, nego naprosto u tome da ih lak\u0161e i \u010ditkije predstavimo.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Dakle, redom. Budu\u0107i da je zbornik kompiliran kronolo\u0161ki \u2013 o\u010dekivano, jer kao \u0161to rekosmo, programatske rije\u010di su jedno, a mogu\u0107nosti problemske prakse drugo \u2013 otvara ga tekst Marije Buzov i Vesne Lalo\u0161evi\u0107 \u201eRijeka koja spaja: slika Save u duhovnoj kulturi kasnoanti\u010dkih rimskih sredi\u0161ta\u201c (17-41). U na\u0161oj se kategorizaciji navedeni tekst na\u0161ao u prvoj skupini zbog toga \u0161to na iscrpan na\u010din rekonstruira ulogu Save u ekonomskom i komunikacijskom sistemu Carstva, ali i u mentalnom poretku stanovni\u0161tva anti\u010dke Posavine (dodu\u0161e, u kontekstu rimskog perioda izvjesna olakotna okolnost je u tome \u0161to je izvora taman toliko da se struktura uspije ocrtati, ali ne i zamutiti \u201esuvi\u0161nim\u201c detaljiziranjem). Upu\u0107enijem \u010ditatelju \u201eRijeka koja spaja\u201c bit \u0107e jo\u0161 jedan dokaz transepohalne \u201esavske istine\u201c: Sava puni(ji)m plu\u0107ima di\u0161e jedino onda kad je dio \u0161ireg sistema, integiranog na sna\u017enoj politi\u010dkoj platformi. Autorice navode da su rije\u010dna bo\u017eanstva Danuviusa<\/i> i Dravusa<\/i>, Savusa<\/i> i Colapusa<\/i> me\u0111uovisna, kao i to da se Siscija u nekim izvorima vezuje uz Dunav (20, 28). U niz ume\u0107emo osmanski izvor iz 16. st. koji Osijek opisuje kao grad na Dunavu, a zaklju\u010dujemo podatkom da 1953. u Sisku sjedi\u0161te formira \u2013 Dunavski Lloyd, budu\u0107e drugo najve\u0107e rije\u010dno brodarsko poduze\u0107e u SFRJ (410-411). Ukratko, ni\u0161ta bez podunavskog, ili u slu\u010daju Save, podunavsko-jadranskog konteksta.<\/span><\/p>\n

            <\/span>U prvu smo kategoriju svrstali i rad Hrvoja Gra\u010danina posve\u0107en Savi u srednjovjekovnim narativnim vrelima (55-75). Strogo gledano, ovo je mo\u017eda i jedini rad u \u010ditavom zborniku koji polazi s osvije\u0161tene subdisciplinarne pozicije, u duhu koje nastoji analizirati prili\u010dno velik uzorak izvorne gra\u0111e (radi se, konkretno, o naratolo\u0161ko-semioti\u010dkoj analizi pojma rijeke Save u dvadesetak kasnoanti\u010dkih i srednjovjekovnih izvora). Jasno, s obzirom na sku\u010deni vremensko-publikacijski okvir, do izra\u017eaja dolazi, uvjetno re\u010deno, slaba strana rada, a ta je da se Gra\u010daninova analiza zapravo ni \u201ene stigne\u201c razviti. Sljede\u0107i rad koji \u201epropu\u0161tamo\u201c u prvu kategoriju je prilog Marije Karbi\u0107 i Brune \u0160kreblina \u201eGrad na rijeci ili pored nje: srednjovjekovni Zagreb i rijeka Sava\u201c (163-179). Tekst, naime, jest koncipiran dosta inovativno (npr. pogled na grad kao na sustav socioekolo\u0161kih odnosa), pa \u010dak i u u\u017eem smislu ekohistorijski, me\u0111utim dimenziju empirijske operacionalizacije zacrtane koncepcije, sli\u010dno Gra\u010daninu, ne odra\u0111uje odve\u0107 dubinski, nego tzv. principom ladica (\u201eSava i gradski posjedi\u201c, \u201ePrijelazi preko Save\u201c, \u201ePlovidba i ribarstvo\u201c, \u201eObrambena snaga\u201c i sl.). Za razliku od priloga Karbi\u0107 i \u0160kreblina, onaj Stanka Andri\u0107a (\u201eRijeka Sava kao protuturski bedem, do pada Bosne\u201c, 205-235) nema problem s \u201eladicama\u201c, nego \u2013 s artisti\u010dno\u0161\u0107u (koliko god to zapravo bio \u201eslatki\u201c problem). Suprotno o\u010dekivanjima potaknutima otrcanim naslovom, Andri\u0107ev se tekst o kolopletu ugarsko-(hrvatsko-bosansko-srpsko) \u2013 osmanlijskih odnosa u \u0161iroj Posavini uo\u010di prijelomnih godina kraja 15. i po\u010detka 16. st., \u201epije\u201c gotovo poput kakva povijesnog romana. U tom smislu i njegova konceptualna osvije\u0161tenost djeluje uvjetno, tj. kao posljedica ne znanstvenih, ve\u0107 spisateljsko-umjetni\u010dkih razloga. Kako bilo, Andri\u0107ev prilog isti\u010de bitnu, a \u010desto previ\u0111anu \u010dinjenicu \u2013 Sava nije bezvremenski sinonim za granicu. Potonja se, politi\u010dki, a onda i mentalno, na ovoj rijeci vi\u0161e puta kroz povijest stvarala i rastvarala, pri \u010demu je 15. st. ilustrativno u pogledu prvog.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Po \u010ditkosti, uz bok prethodnom radu stoji onaj Roberta Skenderovi\u0107a. Tekst \u201eSanitarni kordon na Savi i za\u010detci javnog zdravstva u Slavoniji\u201c (313-325) iskazuje zavidnu vje\u0161tinu postizanja koncizne sadr\u017eajnosti. Na svega desetak stranica, Skenderovi\u0107 uspijeva dati dijakronijski pregled povijesti sanitarnog kordona na Savi, opisati njegova obilje\u017eja promatrano iz mikro- i makroperspektive, te sve to ispreplesti s prohodnim teorijskim argumentacijama i ilustrativnim izvornim primjerima. Mo\u0107 analisti\u010dke povijesti na djelu.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Naposljetku, u prvu smo kategoriju uvrstili i tekst Anice Bili\u0107, \u201eRijeka Sava i Scriptores Interamniae<\/i>\u201c (347-381), koji, sve u svemu, odi\u0161e vrlo izra\u017eenim transdisciplinarnim i knji\u017eevnopovijesno-teorijskim potencijalom. Uz relativno malo zapadanja u op\u0107a mjesta \u0161to analizu degradiraju u \u0161pekulaciju (Sava kao granica \u201epredzi\u0111a kr\u0161\u0107anstva\u201c i tragi\u010dna crta podjele hrvatskog naroda), autorica nudi zanimljiv spoj arhetipske analize i knji\u017eevne povijesti rijeke izvedene na tragu E. R. Curtiusa, obuhva\u0107aju\u0107i pritom ne samo \u201evisoke\u201c knji\u017eevne vrste, nego i npr. \u0161oka\u010dke distihe iz narodnih usmenih pjesmarica (\u201eKad urodi vinograd na Savi\/Onda \u0107e se \u017eeniti be\u0107ari\u201c, ili: \u201eDa mi nije kirije na Savi\/Ne bi imo \u0161ubare na glavi\u201c, 371). S tim u vezi, Bili\u0107 postavlja intrigantni koncept Save kao memorijskog medija posavske kulture, \u0161to se, primje\u0107ujemo, itekako uklapa u ekohistori\u010darsku tezu o fenomenima \u201evrlo dugog trajanja\u201c (Jean Guilaine).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

            <\/span>Sljede\u0107u skupinu tekstova \u010dine oni koji su, na tradicionalnijim (historiografskim) konceptualnim osnovama, ostvarili visoku razinu informativnosti, a time nerijetko i spoznajne svje\u017eine, ponajprije zahvaljuju\u0107i izno\u0161enju izvorne gra\u0111e. Ovdje stoga moramo napomenuti \u2013 vis \u00e0 vis<\/i> toga \u0161to \u201ekategorizacijska\u201c struktura prikaza vjerojatno nosi (pre)nagla\u0161en ocjenjiva\u010dki prizvuk \u2013  <\/span>da bi se svaki od ovih tekstova mogao na\u0107i i u prvoj kategoriji, kad se ne bi nalazili u zborniku koji programski te\u017ei nagla\u0161avanju inovativnih problematizacija i interpretacija, prije nego klasi\u010dnim i u\u017ee historiografskim odlikama. Uglavnom, \u201enajraniji\u201c me\u0111u ovima je tekst Hrvoja Kekeza o \u201ezna\u010denju skela na Savi za knezove Baboni\u0107e krajem 13. i po\u010detkom 14. stolje\u0107a\u201c (105-125). Rad pru\u017ea analizu uloge koju je rijeka imala u ekonomskom i politi\u010dkom re\u017eimu feudalne porodice regionalnog zna\u010daja (jugozapad srednjovjekovne Slavonije, \u201epolumjesec\u201c od dana\u0161njeg Prigorja do Pounja). Konkretno, na primjeru Baboni\u0107a se o\u010dituje ona teza da veliku rijeku mo\u017ee optimalno valorizirati samo sistem, a ne partikularizam. Baboni\u0107i, naime, mada u tom periodu mo\u0107niji i od zagreba\u010dkog biskupa (120), Savu (geo)politi\u010dki nikad nisu uspjeli \u201epre\u0107i\u201c. Kekezovom je radu epohom, pa i problemom blizak tekst Marka Jurkovi\u0107a, \u201eRijeka Sava i Zagreba\u010dki kaptol u razvijenome srednjem vijeku\u201c (127-161). No ovaj se tekst jo\u0161 bolje nadopunjuje s gore spomenutim prilogom Karbi\u0107 i \u0160kreblina \u2013 njihov tekst pru\u017ea koncept, dok Jurkovi\u0107ev daje iscrpnu empirijsku razradu, dodu\u0161e ne na primjeru Gradeca, ve\u0107 kaptolskih kanonika. Najve\u0107a pak vrijednost koju nudi sam po sebi, jest to da iznose\u0107i doga\u0111ajnicu odnos\u00e2 kanonik\u00e2 i prisavskog okoli\u0161a, zapravo rekonstruira mre\u017eu mikroekonomskih postupaka kojima je Kaptol provodio okrupnjavanje svojih razasutih posjeda u velike i kompaktne ekonomske cjeline.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Miha Kosi analizirao je Savu \u201ekot prometnu povezavu Kranjske in hrva\u0161kih de\u017eel\u201c 13.-18. stolje\u0107a (181-203). Istra\u017eiva\u010dki korektan, vizualno najbolje opremljeni rad u zborniku, do izra\u017eaja dolazi ponajprije zato \u0161to posredno vr\u0161i komparaciju izme\u0111u prometnog zna\u010daja Save i Ljubljanice. \u201eGlobalno\u201c gledano, zna\u010daj je potonje u najve\u0107em dijelu razmatranog razdoblja \u2013  <\/span>ve\u0107i, zato \u0161to se nalazi na va\u017enom koridoru Be\u010d \u2013 Graz \u2013 Jadran. Transregionalni zna\u010daj Save raste tek od druge polovice 18. st. i razvoja sustava \u017eitne trgovine. Ina\u010de su tisu\u0107ljetno obilje\u017eje savske svakodnevice \u2013 Kosijev tekst to \u010dak i doslovno ilustrira \u2013 primitivne splavi pokrajinskog dosega, istisnute s povijesne scene tek dramati\u010dnim rezom oko 1945.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Koliko je neki dru\u0161tveni lom sna\u017ean, vjerojatno se najbolje vidi po tome u kolikoj mjeri i koliko brzo savladava tisu\u0107ljetne ekolo\u0161ke re\u017eime. U tom bi smislu parnjak Kosijevom tekstu mogao biti rad Ivane Horbec i Milana Vrbanusa, \u201eSava \u2013 poticaj i prepreka trgovini u 18. stolje\u0107u\u201c (281-311), zanatski pedantna kvantitativno-historijska artikulacija mukotrpnog i nedovr\u0161enog procesa privo\u0111enja Save punoj prometnoj svrsi tijekom 18. stolje\u0107a. Sli\u010dna obilje\u017eja, ali u okviru gavacijevske etnografije, iskazuje i prilog Karoline Luka\u010d o savskim vodenicama na podru\u010dju brodskog Posavlja (327-345). Ukratko, dva rada nad kojima \u0107e se mo\u017eda i zadrijemati, ali \u0107e se tako\u0111er izvu\u0107i i dosta korisnih informacija.<\/span><\/p>\n

            <\/span>U smislu \u010ditateljske \u201enadgradnje\u201c zanimljivih informacija i sadr\u017eajnosti, prilog Vlatka \u010cak\u0161irana (\u201eRijeke Sava i Kupa u gospodarskom razvoju grada Siska\u201c, 401-414) jedan je od poticajnijih (na nj smo, uostalom, ovdje ve\u0107 i referirali). Tekst pokazuje u kolikoj je mjeri Sisak sudbinski povezan sa Savom. Da se zadr\u017eimo samo na 20. st.: i Rafinerija i \u017deljezara nastale su uslijed mogu\u0107nosti rije\u010dne komunikacije s Dunavom. Iz ove je povezanosti proiza\u0161la i funkcija Siska kao rije\u010dne kapetanije te sjedi\u0161ta brodarskih agencija, poduze\u0107a (spomenuti Dunavski Lloyd) i lu\u010dkih postrojenja (danas \u010dekamo fondove EU kao ozebli sunce; prije 50 godina sisa\u010dka je luka sama kupovala dizalice i gradila pretovarne stanice, 411). Geopoliti\u010dkom dekonstrukcijom i periferijalizacijom Save \u2013 danas smo opet \u201egrani\u010dari stari\u201c \u2013 \u010ditav se ovaj sustav raspao, a s njime i Sisak.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Tekst urednika zbornika, Branka Ostajmera, o tegobama posavskog naroda u svjetlu saborskih rasprava 1868.-1918. (415-449) paradigmatski je predstavnik druge kategorije. Autor je na\u010dinio vrlo detaljnu analizu izvora, koju je mogu\u0107e reflektirati u mnogo smjerova. Jedan od zanimljivijih je taj da se pristupi usporednom \u010ditanju saborskih zapisnika koje nam donosi Ostajmer, i zapisnika na\u0161eg suvremenog Sabora. Iste jalove rasprave, palijativne i populisti\u010dke mjere, isto fingiranje suvereniteta i odgovornosti dovodilo je do kozmi\u010dke udaljenosti izme\u0111u saborske forme i grube, \u010desto po \u017eivot opasne, posavske realnosti. Iako smo ovdje istakli spisateljsku vje\u0161tinu nekih drugih autora, kao najupe\u010datljiviju kompozicijsku minijaturu u zborniku \u2013 uz koju Ostajmerovom radu konceptualna razglabanja nisu ni potrebna \u2013 valja istaknuti parafrazu koja opisuje kako je selo Bosut blizu u\u0161\u0107a istoimene rijeke, \u201enekad \u010ditav kilometar udaljeno od obale [Save], u trenutku Popovi\u0107eve interpelacije\u201c od nje bilo udaljeno \u201etek nekih 10-12 metara\u201c (427)!<\/span><\/p>\n

            <\/span>Ako Ostajmerov tekst donosi empirijski najsugestiviji detalj u zborniku, podaci izne\u0161eni u prilogu Milana Guli\u0107a (\u201eSava u jugoslavenskim planovima o pro\u0161irenju mre\u017ee unutra\u0161njih plovnih puteva\u201c, 479-503), poti\u010du na izno\u0161enje bitne ekohistorijske generalizacije. Naime, isprva je te\u0161ko pojmiti \u0161to se to moralo vrzmati po glavama onih koji su, u svim tim planovima stvaranima od kraja 18. st. pa sve do prije 40-50 godina, predvi\u0111ali izgradnju kanal\u00e2-tunel\u00e2 kroz Gorski kotar i ispod Kapele, ili pak kanalizaciju rijeka poput Une i Unca, Zrmanje i Krke, gornje Neretve i dr. No potom se kao jedino logi\u010dno obja\u0161njenje nametne spoznaja o tome kako su nastala zapadna kapitalisti\u010dka, industrijska, ili kako najvi\u0161e volimo re\u0107i, bogata dru\u0161tva. Nesmiljenim izrabljivanjem ne samo ostalih dru\u0161tava diljem planeta, nego i prirode same. I Una, i Zrmanja, i Krka bile bi kanalizirane i monetizirane, ba\u0161 kao \u0161to su kanalima \u201eizbu\u0161ene\u201c Engleska ili Francuska, samo da je bilo akumuliranog kapitala. Budu\u0107i da su i prva i druga Jugoslavija po mnogo\u010demu bile bli\u017ee izrabljivanom Tre\u0107em, nego izrabljiva\u010dkom Prvom svijetu, na kraju je izgra\u0111en samo najpre\u010di kanal, onaj Dunav-Tisa-Dunav. Pitanje o tome je li nas prosvjetiteljska kultura progresa dovela do civilizacijskog vrhunca, ili na rub sloma, i nadalje ostaje (barem s ekolo\u0161ke strane gledano).<\/span><\/p>\n

            <\/span>Aleksandar Kadijevi\u0107 u radu o urbanisti\u010dkom razvoju beogradskog priobalja 1918.-1941. (505-524) obra\u0111uje temu zanimljivu s aspekta koji je relevantan (i) u kontekstu aktualnih developersko-\u0161pekulantskih ideja o \u201eBeogradu na vodi\u201c. Naime, prva reakcija na ove o\u010dituje se kroz pitanje: \u201ePa zar Beograd ve\u0107 nije na vodi?\u201c Kadijevi\u0107ev tekst lijepo pokazuje da zapravo i nije. Na vodi je bio pograni\u010dni Beograd, trgova\u010dka kop\u010da izme\u0111u Srednje Europe i Balkana. Beograd-prijestolnica, osobito u razdoblju 1918.-1941., kad je \u201e\u010dar\u0161ija\u201c uhvatila svojih \u2013 ali, avaj, ni pet minuta \u2013 imperijalisti\u010dke konjunkture, reprezentira se na prostranom platou povi\u0161e rijeke.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

            <\/span>Dvije tre\u0107ine Rijeke Save u povijesti <\/i>sa\u010dinjavaju problemski manje-vi\u0161e iskoristivi i sadr\u017eajno promi\u0161ljeni prilozi (samo s njima, zbornik bi brojao i dalje respektabilnih 400-tinjak stranica). Me\u0111utim, osvrnimo se ukratko i na druge dvije kategorije. U problemski relativno inovativno postavljene, ali izvedbeno <\/span>povr\u0161ne radove uvrstili smo priloge Damira Matanovi\u0107a (o svakodnevici slavonskih kraji\u0161nika u 18. st., 251-259), Hrvoja Petri\u0107a (\u201eO Savi u Slavoniji i Srijemu krajem 18. stolje\u0107a\u201c, 261-279) i Zlate \u017divakovi\u0107-Ker\u017ee (\u201e\u010covjek i okoli\u0161 na granici…\u201c, 383-400). Dok su Matanovi\u0107 i \u017divakovi\u0107-Ker\u017ee \u201epodgrijali\u201c pojedine fragmente iz svojih ranijih tekstova, Petri\u0107 se dohvatio nekolicine pristupa\u010dnih i ilustrativnih, a time i notornih izvora (npr. von Taube, Relkovi\u0107, Hrvatska na tajnim zemljovidima<\/i>), te ih brzopleto \u201eprovukao\u201c kroz osnovne teorijske sheme ekohistorijske paradigme (Donalda Worstera, npr.). S druge strane, radove iz \u010detvrte kategorije obilje\u017eava tehni\u010dki korektna izvedba, ali i posvema\u0161nji izostanak bilo kakvog poku\u0161aja strukturnog ili problemskog povezivanja predmeta istra\u017eivanja s op\u0107om temom zbornika. Eto se tako slu\u010dilo da Sava tvori geografsku mizanscenu ni\u017ee pobrojanih priloga, pa su i oni \u2013 iz razloga poznatih jedino organizatorima \u2013 \u201eupali\u201c na skup o njoj, a potom i u ovaj zbornik: Anita Rapan-Pape\u0161a (o granici kasnoavarske dr\u017eave, 43-54), Milo\u0161 Ivanovi\u0107 i Boris Stojkovski (o granici srednjovjekovne Srbije i Ugarske, 77-103), Elma Kori\u0107 (o kapetanima posavskih kapetanija u 16. st., 237-249), Aleksandar Luki\u0107 (srpsko-austrougarske borbe na donjoj Savi 1914., 451-478), Nikica Bari\u0107 (o Savi i \u2013 poga\u0111ate \u2013 NDH, 525-555), Mladen Bara\u0107 (o mostu izme\u0111u Slav. i Bos. Broda po\u010detkom 1990-ih, 557-568), Ivica Mi\u0161kulin (o mostu kod Stare Gradi\u0161ke tijekom Domovinskog rata, 569-592).<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Luka Jakop\u010di\u0107<\/span><\/i><\/p>\n

<\/p>\n

                                                                                                                                                                        <\/span>            <\/span>  <\/span>          <\/span><\/a><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/i><\/p>\n

<\/p>\n


<\/span><\/i><\/p>\n

<\/p>\n

                                                                                                                                                                        <\/span>            <\/span>  <\/span>          <\/span><\/a><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/i><\/p>\n

<\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1985","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":1985,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1985,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1985,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1985,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1985,"position":4},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1985,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1985\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}