{"id":1983,"date":"2015-07-07T22:00:05","date_gmt":"2015-07-07T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1983"},"modified":"2015-07-07T22:00:05","modified_gmt":"2015-07-07T22:00:05","slug":"boris-blazina-medunarodna-znanstvena-konferencija-srednjoeuropski-identitet-hrvatske-zagreb-11-lipnja-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1983","title":{"rendered":"Boris Bla\u017eina – Me\u0111unarodna znanstvena konferencija \u201eSrednjoeuropski identitet Hrvatske\u201c, Zagreb, 11. lipnja 2015."},"content":{"rendered":"


U \u010detvrtak 11. lipnja 2015. godine u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), Instituta za migracije i narodnosti, izdava\u010dke ku\u0107e \u201eSrednja Europa\u201c i Instituta za dunavski prostor i Srednju Europu (njem. Institut f\u00fcr den Donauraum und Mitteleuropa) u Ku\u0107i Europe u Zagrebu odr\u017eana je me\u0111unarodna znanstvena konferencija Srednjoeuropski identitet Hrvatske<\/i>. Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo kulture RH, Agroproteinka d.d., Hrvatska gospodarska komora (HGK), Jean Monnet katedra za politi\u010dke studije EU: Mre\u017ee europske integracije, Europski parlament: Ured za informiranje u Republici Hrvatskoj, te program Erasmus+ Europske komisije.<\/font> <\/font><\/p>\n

Pojam Srednja Europa (njem. Mitteleuropa) prisutan je u europskom politi\u010dkom, kulturnom i intelektualnom diskursu ve\u0107 vi\u0161e od dva stolje\u0107a. On se obi\u010dno dovodi u vezu s njema\u010dkim utjecajem, koji se najja\u010de manifestirao na podru\u010dju kulture, ali je bio prisutan i u politi\u010dkom i ekonomskom smislu. Najva\u017eniji intelektualci vezani uz stvaranje koncepta Srednje Europe bili su ekonomist Friedrich List (1789-1846) te teolog i politi\u010dar Friedrich Naumann (1789-1846). Ideja Srednje Europe je nakon raspada Austro-Ugarske do\u017eivjela razli\u010dite nove interpretacije, da bi porazom nacisti\u010dke Njema\u010dke i stvaranjem Isto\u010dnog bloka 1945. na neki na\u010din zamrla. Ipak, koncept je ponovno za\u017eivio u devedesetim godinama 20. stolje\u0107a, kada su se politi\u010dke konstelacije u Europi naglo promijenile i stvorile prostor za nastajanje novog srednjoeuropskog identiteta.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Hrvatska je zbog svoje politi\u010dke i kulturne, a dijelom i ekonomske povijesti obi\u010dno smatrana jednom od zemalja Srednje Europe, iako nerijetko dijelom njene \u201eperiferije\u201c. No, raspadom SFRJ i postupnim uklju\u010divanjem u Europsku Uniju, Republika Hrvatska je po\u010dela proces stvaranja prisnijih veza sa zemljama Srednje Europe. Iako je slabo prisutno u javnom diskursu osim u smislu poku\u0161aja stvaranja odmaka od zemalja Jugoisto\u010dne Europe ili Balkana, pitanje zna\u010denja pojma \u201eSrednja Europa\u201c ponovno je postalo aktualno i va\u017eno za budu\u0107nost hrvatske dr\u017eave i njenih stanovnika, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. Stoga je cilj konferencije bio raspraviti teme o zna\u010denju srednjoeuropskog identiteta danas, ulozi Srednje Europe unutar EU, ulozi Vi\u0161egradske skupine (V4), te va\u017enosti srednjoeuropskog identiteta za Hrvatsku.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Na skupu su sudjelovali znanstvenici i djelatnici razli\u010ditih profila i podru\u010dja stru\u010dnosti iz Hrvatske i inozemstva. Skupu su prisustvovali i predstavnici hrvatskih dr\u017eavnih institucija, uklju\u010duju\u0107i An\u0111elku Vesel\u010di\u0107, izaslanicu predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 i suradnicu u Uredu savjetnika za vanjsku i europsku politiku, Danijela Mondekara, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke i predsjednika Odbora za europske poslove, Alena Kajmovi\u0107a, zamjenika ministra kulture RH, Zrinka Rebrine, pomo\u0107nika pro\u010delnice Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, te Dra\u017eena Bo\u0161njakovi\u0107a, predsjednika \u017dupanijske skup\u0161tine Zagreba\u010dke \u017eupanije. Osim njih prisustvovao je Alen Ke\u010dke\u0161, izaslanik Davora \u0160krleca, zastupnika u Europskom parlamentu, te predstavnici nekih srednjoeuropskih dr\u017eava: veleposlanik Republike Ma\u0111arske J\u00f3zsef Zolt\u00e1n Magyar; veleposlanik Republike Slova\u010dke Juraj Priputen; veleposlanik Republike Slovenije Vojko Volk; ministar savjetnik na Veleposlanstvu Republike Slovenije Primo\u017e Ko\u0161trica; zamjenik veleposlanika \u010ce\u0161ke Republike Miroslav Kolatek.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Konferenciju je otvorio An\u0111elko Milardovi\u0107, predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije. Milardovi\u0107 je postavio osnovno pitanje skupa: \u0161to je to uop\u0107e Srednja Europa? Iako ima vi\u0161e definicija, on je istaknuo da \u0107e se gotovo svi slo\u017eiti da je to grani\u010dni prostor odnosno mjesto dodira vi\u0161e kulturnih krugova, poglavito njema\u010dkog i ruskog. Nadalje je postavio pitanje koliko je taj koncept primjenjiv u dana\u0161njoj kulturnoj i politi\u010dkoj realnosti, te se osvrnuo na ulogu Vi\u0161egradske skupine unutar Europske Unije.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Milardovi\u0107 je zatim najavio konferenciju Europa, regija i Mediteran<\/i>, koja \u0107e se odr\u017eati 23. listopada ove godine u Splitu. Istaknuo je da Hrvatska ima troslojan identitet \u2013 srednjoeuropski, mediteranski i \u201eregionalni\u201c (katkad nazvan i \u201ebalkanski\u201c). Tako bi ova i idu\u0107a najavljena konferencija imale za cilj potaknuti promi\u0161ljanje polo\u017eaja Hrvatske na srednjoeuropskoj i mediteranskoj razini, jer je prema njegovom mi\u0161ljenju regionalna razina ionako prezastupljena u javnom diskursu.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Konferencija se sastojala od tri panela, a iza svakog je slijedila diskusija. Prvi panel otvoren je predavanjem Petera Jordana, profesora s Instituta za urbana i regionalna istra\u017eivanja Austrijske akademije znanosti u Be\u010du. On je odr\u017eao izlaganje na temu kulturno-geografske podijele Europe u ve\u0107e regije zbog prakti\u010dnih ciljeva. Naglasio je da su kriteriji za takvu podjelu \u010dak i na lokalnoj razini nu\u017eno slo\u017eeni jer se radi o krhkim i promjenjivim konceptima. Smatra podjelu Europe u regije va\u017enom upravo zbog \u0161irenja granica EU te o\u017eivljavanja koncepta Srednje Europe nakon pada Isto\u010dnog bloka. Istaknuo je da postoji \u010dak 16 \u0161ire prihva\u0107enih podjela Srednje Europe, u kojima su samo dvije dr\u017eave uvijek dio te regije: \u010ce\u0161ka i Austrija. Spomenute podjele temeljene su na 16 obilje\u017eja koja su ostavila trag na sada\u0161njem kulturnom pejza\u017eu. Neki od najva\u017enijih su: supostojanje katoli\u010danstva i protestantizma; utjecaj germanske i \u017eidovske kulture bez obzira na ve\u0107insko stanovni\u0161tvo pojedinih zemalja; rani razvoj gradova i podjela mo\u0107i izme\u0111u plemstva, vladara, crkve i gradova; postojanje slobodnih seljaka neovisnih o feudalcima; tradicija lokalne i regionalne samouprave; politi\u010dka i ekonomska orijentacija prema kontinentu (ne prema moru); industrijalizacija nakon Zapadne, ali prije Isto\u010dne Europe.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Constantin Iordachi, profesor Odsjeka za povijest Srednjoeuropskog sveu\u010dili\u0161ta (CEU) u Budimpe\u0161ti govorio je o povijesnim regijama Europe te koliko su one va\u017ene za suvremena povijesna istra\u017eivanja ako ih shvatimo kao analiti\u010dke konstrukcije temeljene na zajedni\u010dkim geografskim, kulturnim i politi\u010dkim obilje\u017ejima koje odra\u017eavaju geopoliti\u010dke konvencije odre\u0111enog razdoblja. Pritom se koristio naj\u0161irom definicijom Srednje Europe kao golemog prostranstva izme\u0111u Baltika i Jadrana, izme\u0111u Njema\u010dke i Rusije tj. zemalja koje su nekad sa\u010dinjavale Sveto Rimsko Carstvo, Habsbur\u0161ku Monarhiju, Ugarsko Kraljevstvo i Poljsko-Litvansku Uniju. Naglasio je da je svojevrsna renesansa koncepta Srednje Europe i rasprava o njenim granicama usko vezana uz pristupanje NATO-u i EU, pri \u010demu te definicije osim inkluzivne imaju i ekskluzivnu komponentu, gdje se isto\u010dne susjede prikazuje kao isto\u010dno (rusko, balkansko) \u201eDrugo\u201c. Istaknuo je da je podjela Europe prema osi istok-zapad toliko sna\u017ena upravo zato jer su tuda prolazile granice izme\u0111u prosvije\u0107enih i \u201ezaostalih\u201c zemalja, rano i kasno industrijaliziranih zemalja, te \u201e\u017eeljezna zavjesa\u201c.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Slijedila je debata o temama poput utjecaja globalizacije na Srednju Europu, u kontekstu \u010dega je postavljeno pitanje da li EU \u010dini taj koncept nepotrebnim (svi sudionici slo\u017eili su se da to nije slu\u010daj upravo iz razloga \u0161to je koncept do\u017eivio renesansu nakon pada Isto\u010dnog bloka). Osim toga, bilo je rije\u010di o Vi\u0161egradskoj skupini i razlozima za\u0161to ona dobro funkcionira, pri \u010demu je zaklju\u010deno da suvremene srednjoeuropske zemlje shva\u0107aju va\u017enost me\u0111usobne suradnje, posebno ako je zasnovana na zajedni\u010dkim ekonomskim interesima. Postavljeno je pitanje veze izme\u0111u identiteta i politi\u010dkih i ekonomskih interesa te kako se oni mogu povezati. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugi panel zapo\u010deo je izlaganjem Marije Boban, pro\u010delnice Katedre za ekonomske i financijske znanosti Pravnog fakulteta u Splitu, koja je problematizirala pitanje upravljanja znanjem o srednjoeuropskom identitetu Hrvatske. Pritom se osvrnula na zna\u010denje srednjoeuropskog identiteta u suvremenom informacijskom dru\u0161tvu, koje karakteriziraju digitalizacija, mobilnost i demokratizacija. Razmotrila je pitanje raznolikosti univerzalnih vrijednosti nasuprot individualnog kulturolo\u0161kog identiteta na primjeru Hrvatske u Europskoj Uniji te predlo\u017eila neke strategije odr\u017eavanja hrvatskog kulturnog identiteta u EU. Usto je predstavila koncept informacijskog prostora kao boji\u0161nice suvremenog informacijskog dru\u0161tva, isti\u010du\u0107i da se upravo na tom prostoru stvara kolektivni identitet. Na kraju je istaknula va\u017enost upravljanja korpusom javnog znanja kao sastavnice svakog programa nacionalne sigurnosti.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Zatim je Josip Lu\u010dev, doktorand s Fakulteta politi\u010dkih znanosti u Zagrebu, govorio o ulozi institucija u gospodarstvu i dru\u0161tvu, s te\u017ei\u0161tem na razmatranje alternativnih modela kapitalizma. Polaze\u0107i od teorije tipova kapitalizma (Varieties of Capitalism \u2013 VoC) Halla i Gingericha (2009), Lu\u010dev je ocrtao dva osnovna ekonomska modela suvremenog zapadnog svijeta, koordiniranu tr\u017ei\u0161nu ekonomiju (CME) i liberalnu tr\u017ei\u0161nu ekonomiju (LME), uz mogu\u0107i tre\u0107i, mediteranski model. Isti\u010du\u0107i da je model CME tipi\u010dan za srednjoeuropske zemlje, napravio je usporedbu reakcija tih modela na ekonomsku krizu. Polaze\u0107i od toga, primijetio je da Hrvatska, netipi\u010dno za zemlju CME, ima slab sustav za upravljanje krizama (eng. <\/span>crisis<\/span> <\/span>management<\/span>). Uzroke toga vidio je u specifi\u010dnostima hrvatskog gospodarstva, koje karakterizira velik broj radnika u poljoprivredi, vrlo velik udio turizma u ekonomiji (tipi\u010dno za mediteranski model), klijentelizam i korupcija, te nerazra\u0111enost sustava upravljanja krizama.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Sredi\u0161nja tema izlaganja Ive Lovri\u0107a, vanjskog suradnika Odsjeka za komunikologiju Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, bilo je pitanje Srednje Europe kao hrvatskog politi\u010dkog zavi\u010daja. Istaknuo je da je za definiranje Srednje Europe potreban multidisciplinarni pristup jer se njene granice mogu definirati na vi\u0161e na\u010dina. Predstavljaju\u0107i Hrvatsku kao \u201esusreti\u0161te svjetova\u201c, Lovri\u0107 je preispitao pitanje isklju\u010divosti srednjoeuropskog i balkanskog identiteta te \u201epraznine\u201c koja je nastala raspadom Jugoslavije, kada je pojam \u201eBalkan\u201c postao neka vrsta pejorativa te je zamijenjen \u201ekorektnijim\u201c izrazima poput \u201eZapadni Balkan\u201c, \u201eregija\u201c itd. Usto je postavio pitanje u kojoj mjeri regija koja je definirana kao me\u0111uprostor ili granica (i koju su \u010desto definirale \u201evelike sile\u201c na \u0161tetu \u201emalih dr\u017eava\u201c) doista mo\u017ee biti ne\u010diji zavi\u010daj. Na kraju je izrazio zabrinutost nedostatkom dijaloga izme\u0111u razli\u010ditih politi\u010dkih opcija u Hrvatskoj, \u0161to smatra jednim od glavnih uzroka nedovoljno definiranog identiteta kod Hrvata.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Janko Beki\u0107, vi\u0161i asistent na Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i me\u0111unarodne odnose (IRMO), na temelju koncepta jugosfere Tima Yudaha i vlastitog koncepta habsburgosfere nastojao je predstaviti argumente za uklju\u010divanje Hrvatske u svaku od navedenih sfera u skorijoj budu\u0107nosti. Osvrnuo se na obnovu odnosa me\u0111u dr\u017eavama biv\u0161e SFRJ iza 2000. godine i na inicijativu da te zemlje budu primljene u EU \u201eu paketu\u201c, te postavio pitanje rezerviranog odnosa Hrvatske prema CEFTA-i. Istaknuo je da, iako Hrvatska ima potencijalnu korist od nastavljanja uske suradnje s dr\u017eavama biv\u0161e SFRJ, on osobno smatra je da je habsburgosfera ipak bolji izbor jer nudi stabilnije i sigurnije okru\u017eenje od jugosfere te ve\u0107u slobodu kretanja. Najbolju opciju za budu\u0107nost Hrvatske vidi u sastavu Vi\u0161egradske skupine.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugi panel je zaokru\u017eilo predavanje Brune Lopandi\u0107a, savjetnika Odjela za me\u0111unarodne poslove Hrvatske gospodarske komore, naslovljeno Hrvatska \u2013 ju\u017ena vrata Vi\u0161egradske skupine<\/i>. Nakon osvrta na nastanak pojma \u201eZapadni Balkan\u201c, Lopandi\u0107 je govorio o mogu\u0107nostima i strategijama pomo\u0107u kojih se Hrvatska mo\u017ee integrirati u Vi\u0161egradsku skupinu. Iako se radi o tr\u017ei\u0161tima koja nisu tradicionalna za hrvatsko gospodarstvo, pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji ono se po\u010dinje okretati k njima, \u0161to predstavlja potencijalno veliku dobit, ali samo ukoliko na dr\u017eavnoj razini bude provedena dobro osmi\u0161ljena gospodarska strategija. Lovri\u0107 se osvrnuo i na mogu\u0107nosti koje bi pristupanje Vi\u0161egradskoj skupini otvorilo za Hrvatsku na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, poglavito u kontekstu energetske sigurnosti i trgovine s Kinom.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Rasprava nakon drugog panela uklju\u010dila je pitanje \u0161to bi se dogodilo da je Hrvatska pristupila CEFTA-i na Solunskom summitu. Nadalje, dovedena je u pitanje ideja da li je Hrvatska uvijek bila dio Srednje Europe tj. u kojoj se mjeri Hrvatska treba truditi da zadr\u017ei svoje \u201ejugoslavensko\u201c tr\u017ei\u0161te. Osim toga, postavljeno je pitanje da li u Hrvatskoj ima svijesti da smo pristupili EU te je ponovo nagla\u0161en nedostatak dijaloga kao osnovni razlog nerazvijenosti hrvatskog kulturnog identiteta.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Tre\u0107i panel otvorio je Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107, znanstveni novak, poslije doktorand na Fakultetu politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, usporedbom pojma Srednje Europe u hrvatskim i slova\u010dkim nacionalno-integracijskim procesima. Polaze\u0107i od \u010dinjenice da Slova\u010dka i Hrvatska imaju odre\u0111ene sli\u010dnosti u svojem politi\u010dko-povijesnom razvoju i procesima izgradnje nacionalnog identiteta, \u0110ura\u0161kovi\u0107 je analizirao kako su se koncepti vezani uz ideju pograni\u010dja izme\u0111u dvije kulturno-politi\u010dke makroregije (npr. kr\u0161\u0107anska Srednja Europa i islamsko Osmansko Carstvo, SSSR i Hitlerova \u201eNova Europa\u201c, Jugoslavija i \u201enjema\u010dki\/ma\u0111arski\/talijanski okupator\u201c itd.), prisutni u obje zemlje odrazili na spomenute procese. \u0110ura\u0161kovi\u0107 je bio i prvi izlaga\u010d koji se detaljnije osvrnuo na utjecaj rusofilije i panslavizma na oblikovanje nacionalnog identiteta srednjoeuropskih dr\u017eava.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugo i posljednje predavanje u sklopu ovog panela odr\u017eao je Damir Agi\u010di\u0107, profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. On je govorio na temu hrvatskog srednjoeuropskog identiteta u pro\u0161losti i danas, po\u010dev\u0161i od problema kako uop\u0107e definirati pojam \u201eSrednja Europa\u201c te osvrnuv\u0161i se na srodne pojmove poput \u201eSrednjoisto\u010dna Europa\u201c i sl. Istaknuo je da je podjela Europe na isto\u010dnu i zapadnu relativno nova tj. da je ona postala klju\u010dna diferencijacija tek u 19. stolje\u0107u. Sli\u010dno \u0110ura\u0161kovi\u0107u, osvrnuo se na utjecaj Rusije i panslavizma na shva\u0107anje pojma Srednja Europa, isti\u010du\u0107i da je element Rusije jedna od klju\u010dnih odrednica za podjelu Europe na Isto\u010dnu i Zapadnu, sa Srednjom Europom kao grani\u010dnim podru\u010djem. Agi\u010di\u0107 je zatim govorio o utjecaju srednjoeuropskih ideja na stvaranje hrvatske nacionalne svijesti (Ljudevit Gaj) te njen svojevrsni sukob s jugoslavenskom idejom, koja ju je okretala prema jugoistoku i predstavljala Austrijance, Nijemce i Ma\u0111are kao neprijatelje.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U zavr\u0161noj raspravi bilo je postavljeno pitanje odsutnosti svijesti o \u017eidovskoj kulturi kao jednog od temeljnih obilje\u017eja srednjoeuropskog kulturnog identiteta koje je nasilno prekinuto Holokaustom. Usto je bilo rije\u010di o razlikama pojmova \u201eSrednja Europa\u201c i \u201esredi\u0161nja Europa\u201c.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Nakon rasprave An\u0111elko Milardovi\u0107 zaklju\u010dio je konferenciju sa\u017eetim prikazom tema o kojima je bilo rije\u010di, isti\u010du\u0107i da je na konferenciji zorno prikazano kako je identitet fluidna kategorija, posebno u slu\u010daju troslojnog identiteta Hrvatske. Istaknuo je da je koncept konferencije bio minimalisti\u010dki, s ciljem propitivanja novih pogleda na koncept Srednje Europe nakon ulaska Hrvatske u EU te podizanja (niske) razine svijesti o novoj kulturno-politi\u010dkoj realnosti u kojoj se Hrvatska nalazi. Na kraju je najavio izdavanje zbornika na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Nadajmo se da \u0107e konferencija Srednjeeuropski identitet Hrvatske<\/i> potaknuti daljnja interdisciplinarna znanstvena istra\u017eivanja i konstruktivne javne rasprave na temu slo\u017eenog pitanja hrvatskog identiteta u pro\u0161losti i danas te naglasiti potrebu podizanja manjkave javne svijesti o novom polo\u017eaju i identitetu Hrvatske kao \u010dlanice zemalja Srednje Europe i Europske Unije. Jednako va\u017eno je podizanje svijesti o gospodarskim mogu\u0107nostima koje su se otvorile ulaskom Hrvatske u EU ali jo\u0161 uvijek nisu u dovoljnoj mjeri razvijene, s posebnim naglaskom na mogu\u0107e uklju\u010divanje u Vi\u0161egradsku skupinu. Va\u017eno je ponovno istaknuti da su na skupu sudjelovali ili prisustvovali znanstvenici i stru\u010dnjaci iz vi\u0161e hrvatskih i drugih srednjoeuropskih zemalja, \u0161to mo\u017eemo promatrati kao primjer uspje\u0161ne suradnje na me\u0111uinstitucionalnoj i me\u0111unarodnoj razini.<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Boris Bla\u017eina<\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/font><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1983","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1983,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1983,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":1983,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":1983,"position":3},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1983,"position":4},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":1983,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1983"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1983\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}