{"id":1982,"date":"2015-07-03T22:00:05","date_gmt":"2015-07-03T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1982"},"modified":"2015-07-03T22:00:05","modified_gmt":"2015-07-03T22:00:05","slug":"michael-antolovic-prikaz-knjige-annika-mombauer-die-julikrise-europas-weg-in-den-ersten-weltkrieg-munchen-2014-128-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1982","title":{"rendered":"Michael Antolovi\u0107 &#8211; Prikaz knjige &#8211; Annika Mombauer, &#8220;Die Julikrise. Europas Weg in den Ersten Weltkrieg&#8221;, M\u00fcnchen 2014, 128 str."},"content":{"rendered":"<div align=\"justify\"><b>Annika Mombauer, <i>Die Julikrise. Europas Weg in den Ersten Weltkrieg<\/i>, M\u00fcnchen: C. H. Beck, 2014, 128.<\/b><\/p>\n<p>U nepreglednoj literaturi \u010dije je objavljivanje podstakla stogodi\u0161njica po\u010detka Prvog svetskog rata naro\u010ditu pa\u017enju istorijske nauke i dalje privla\u010di pitanje uzroka ove \u201eiskonske katastrofe XX veka&#8221; te je svoj prilog ovoj temi dala i britanska istori\u010darka Annika Mombauer (ro\u0111. 1967). Usredsre\u0111ena u svojim istra\u017eivanjima na istoriju Nema\u010dke po\u010detkom XX veka, ona je, pored monografije posve\u0107ene interpretacijama uzroka Prvog svetskog rata u istoriografiji (<i>Uzroci Prvog svetskog rata. Sporenja i saglasnosti<\/i>, originalno englesko izdanje 2002, srpsko 2013 [hrvatsko 2014]), objavila i opse\u017enu studiju o Helmuthu Moltkeu Mla\u0111em, na\u010delniku nema\u010dkog general\u0161taba, zbornik diplomatskih i vojnih dokumenata o uzrocima Prvog svetskog rata (<i>The Origins of the First World War: Diplomatic and Military Documents<\/i>, 2013) dok bi uskoro trebalo da bude objavljena i \u201ekomparativna istorija&#8221; bitke na Marni (<i>The Battle of the Marne, 1914. A comparative history<\/i>, 2014).<\/p>\n<p>U obimom nevelikoj knjizi pod nazivom <i>Julska kriza. Put Evrope u Prvi svetski rat<\/i>, Annika Mombauer je sa\u017eela svoja ranija istra\u017eivanja predo\u010div\u0161i ih u sintezi posve\u0107enoj diplomatskim aktivnostima velikih evropskih sila tokom \u201eJulske krize&#8221; 1914. godine. Nakon kratkog uvoda u kome je ukazala na vode\u0107e pristupe koji su obele\u017eili istoriografiju o \u201eJulskoj krizi&#8221; tokom prethodnih 100 godina, ona je svoje izlaganje strukturirala unutar pet poglavlja u kojima je analizirala osobenosti predratne diplomatije (str. 15-26), Sarajevski atentat (str. 26-34) i prve reakcije evropskih vlada na njega (str. 34-60), austro-ugarski ultimatum Srbiji (str. 60-77), poku\u0161aje posredovanja velikih sila (str. 77-95), mobilizaciju i izbijanje svetskog rata (str. 95-116) za kojima slede zaklju\u010dno razmatranje (str. 117-122) te popis literature i registar li\u010dnih imena (str. 123-128).<\/p>\n<p>Ukazuju\u0107i na permanentne krize koje su obele\u017eavale odnose me\u0111u evropskim silama na po\u010detku XX veka, Annika Mombauer isti\u010de da \u201eveliki evropski rat nikako nije bio neizbe\u017ean&#8221;. S obzirom na to da su brojne me\u0111unarodne krize (od Marokanske 1905, zaklju\u010dno s aferom Limana Sandersa u jesen 1913) okon\u010dane mirnim putem, ona smatra da je klju\u010dno pitanje za\u0161to je \u201eJulska kriza&#8221; prerasla u svetski sukob? Jedan od mogu\u0107ih odgovora ona pronalazi u \u010dinjenici da je Sarajevski atentat me\u0111u velikim evropskim silama, koje su sve imale razra\u0111ene ratne planove i sisteme mobilizacije milionskih armija, proizveo ose\u0107anja \u201eparanoje, straha i precenjivanja sopstvenih sposobnosti&#8221; koja su doprinela tome da kriza preraste u \u201edugo pri\u017eeljkivani rat&#8221;. Ukazuju\u0107i na najva\u017enije \u010dinjenice vezane za ubistvo nadvojvode Franza Ferdinanda, autorka je Sarajevski atentat sagledala u kontekstu ra\u0161irene prakse atentata na istaknute politi\u010dke li\u010dnosti na prelomu XIX i XX veka. Istakav\u0161i razliku izme\u0111u oficijelnih izraza \u017ealjenja za pogibijom nadvojvode i njegove supruge i ose\u0107anja izvesnog rastere\u0107enja koje je nastupilo u pojedinim diplomatskim krugovima u kojima prestolonaslednik nije bio omiljen, autorka je ukazala i na podeljenost mi\u0161ljenja u dr\u017eavnom vrhu Austrougarske \u2013 dok je na\u010delnik General\u0161taba Conrad von H\u00f6tzendorf, kao i bezbroj puta ranije zastupao energi\u010dnu vojnu akciju protiv Srbije, car Franz Joseph i ugarski predsednik vlade Istv\u00e1n Tisza u po\u010detku su iskazivali uzdr\u017eanost prema ratnom re\u0161enju. Budu\u0107i da se austrougarski dr\u017eavni vrh opredelio za rat protiv Srbije tek nakon \u201eblanko \u010deka&#8221; koji je nema\u010dki car Wilhelm II ustupio svojim saveznicima, autorka smatra nespornim da je \u201edr\u017eanje Nema\u010dke bilo klju\u010dno za ishod krize&#8221; (str. 39), odnosno, da je njena neograni\u010dena podr\u0161ka ratnim ambicijama Austrougarske predstavljala \u201eklju\u010dni trenutak u Julskoj krizi&#8221; (str. 43). Pri tome, od zna\u010daja je i njen sud da \u201ene postoji nikakva sumnja da su donosioci odluka u Be\u010du i Berlinu ciljali na to da se izazove rat sa Srbijom&#8221; (str. 57) s obzirom na to da nisu raspolagali uverljivim dokazima o sau\u010desni\u0161tvu srpske vlade u pripremanju atentatu.<\/p>\n<p>Ova nastojanja dobila su svoj puni izraz u austrougarskom ultimatumu Srbiji \u010dime je \u201eJulska kriza&#8221; od spora dveju dr\u017eava prerasla u me\u0111unarodnu krizu \u010dije je diplomatsko re\u0161enje bilo onemogu\u0107eno \u010dinjenicom da dr\u017eavni vrh Nema\u010dke i Austrougarske nije stremio njenoj \u201edeeskalaciji&#8221;. Odatle su inicijative pojedinih velikih sila, prvenstveno Velike Britanije, za posredovanjem u diplomatskom re\u0161avanju sukoba tokom odlu\u010duju\u0107e faze \u201eJulske krize&#8221; (23-28. jul) bile osuje\u0107ene nespremno\u0161\u0107u nema\u010dkog dr\u017eavnog vrha da prihvati sazivanje me\u0111unarodne konferencije i napadom Austrougarske na Srbiju. Prema tome, uru\u010denjem neprihvatljivog ultimatuma te objavom rata Austrougarska je na\u010dinila dva odlu\u010duju\u0107a koraka koji su uslovili prerastanje lokalnog diplomatskog sukoba u svetski rat (str. 82). Istovremeno, dr\u017eavno vo\u0111stvo Nema\u010dke nije bilo spremno na izbegavanje rata ve\u0107 je smeralo isklju\u010divo da predstoje\u0107i rat \u201evodi pod najboljim mogu\u0107im uslovima&#8221; (str. 85) nastoje\u0107i, pri tome, da \u201eprepusti drugim silama da na\u010dine prvi korak kako bi time delovale kao agresori&#8221; (str. 71). Odatle Annika Mombauer zaklju\u010duje da je, uprkos rasprostranjene spremnosti za vo\u0111enjem rata kod ve\u0107ine evropskih sila, \u201enajve\u0107i deo odgovornosti za izbijanje rata na odlukama Austrougarske i Nema\u010dke&#8221; (str. 117) koje su od samog izbijanja \u201eJulske krize&#8221; planirale njeno ratno re\u0161enje. Pri tome, dok je Austrougarska imala za cilj prvenstveno rat protiv Srbije, Nema\u010dka je, pru\u017eaju\u0107i podr\u0161ku svom savezniku, nastojala prvenstveno da porazi Francusku i Rusiju i na taj na\u010din uspostavi svoju dominaciju na evropskom kontinentu.<\/p>\n<p>Uprkos tome \u0161to u savremenoj nauci ne postoji \u201euniformnost mi\u0161ljenja&#8221; u pogledu uzroka Prvog svetskog rata, ovo pitanje je nakon sto godina delimi\u010dno izgubilo svoju raniju politi\u010dku relevantnost te ga je mogu\u0107e istra\u017eivati \u201ebez mr\u017enje i pristrasnosti&#8221;. Odgovornost Centralnih sila, prvenstveno Nema\u010dkog Reicha, za pokretanje rata utvr\u0111ena \u010dl. 231 Versailleskog mirovnog ugovora, da bi docnije bila dokumentovana istoriografskim radovima Fritza Fischera i njegovih sledbenika, podvrgnuta je reviziji u jednom delu savremene istoriografije. Dok australijski istori\u010dar Christopher Clark dr\u017ei da su za izbijanje rata bile odgovorne sve velike sile, pojedini istori\u010dari zastupaju stanovi\u0161te da su u tome klju\u010dnu ulogu imale Francuska (Stefan Schmidt), odnosno, Rusija (Sean McMeekin). Odbijaju\u0107i novo\/staro tuma\u010denje prema kome su evropske sile 1914. prosto \u201ebespomo\u0107no skliznule u rat koji niko nije \u017eeleo&#8221; ili, pak, da su rat prouzrokovale \u201eprofesionalne gre\u0161ke&#8221; male grupe diplomata, politi\u010dara i vojnika, autorka smatra da \u201etakva relativizacija odgovornosti ne mo\u017ee da izdr\u017ei kriti\u010dko preispitivanje&#8221;. Slede\u0107i \u201eortodoksno&#8221; Fischerovo stanovi\u0161te, ona smatra neupitnim odgovornost Nema\u010dke i Austrougarske \u010dije su politi\u010dke elite u julu 1914. donele odluke o pokretanju rata kako bi ostvarile svoje spoljnopoliti\u010dke ciljeve.<\/p>\n<p>Najslabiji delovi knjige Annike Mombauer jesu oni u kojima prosu\u0111uje o ju\u017enoslovenskim prostorima. Osim spornih ocena o nadvojvodi Ferdinandu kao osobi spremnoj na ustupke zahtevima narodnosti, \u201e\u010doveku mira&#8221; i \u201enajboljem prijatelju Rusije&#8221; (str. 29), posebno pada u o\u010di krajnje \u0161tur i stereotipan prikaz organizacije <i>Mlada Bosna<\/i> i njenih pripadnika kao nacionalista spremnih da \u201e\u017ertvuju \u017eivot za velikosrpsku stvar&#8221; (str. 30). Naime, autorka u potpunosti prenebregava jugoslovenski karakter ove organizacije koja je borbu za nacionalno oslobo\u0111enje smatrala neodvojivom od borbe za socijalnu emancipaciju i modernizaciju polufeudalnog bosansko-hercegova\u010dkog dru\u0161tva. Pri tome, valja naglasiti da, ina\u010de izrazito akribi\u010dna autorka, iz nepoznatih razloga nije koristila radove srpskih istori\u010dara koji su dostupni na engleskom jeziku \u2013 imamo na umu, pre svega, klasi\u010dno ostvarenje Vladimira Dedijera <i>The Road to Sarajevo<\/i> (1966) kao i standardno delo Andreja Mitrovi\u0107a <i>Serbia&#8217;s Great War 1914\u20121918<\/i> (2007). Istovremeno, pada u o\u010di i pogre\u0161no pisanje pojedinih srpskih li\u010dnih imena \u2013 Bogdan \u017deraji\u0107 (Bogdan \u017deraji), Cvjetko Popovi\u0107 (Civijetko Popovi\u0107), Ljuba Jovanovi\u0107 (Ljuba Jordanovi\u0107) te Miroslav Spalajkovi\u0107 (Miroslav Spalaijcovi\u0107).<\/p>\n<p>Uprkos re\u010denim nedostacima, smatramo da je Annika Mombauer uspela da pru\u017ei vrlo uspe\u0161nu i faktografski bogatu istoriografsku sintezu me\u0111unarodnih odnosa tokom \u201eJulske krize&#8221; 1914. koja je utemeljena na izvanrednoj erudiciji i suverenom poznavanju izvora i literature. Autorkin pristup odlikuje i produbljena analiza istorijskih doga\u0111aja i procesa, odmereni sudovi i oprezni zaklju\u010dci pri \u010demu su uzroci Prvog svetskog rata sagledani unutar \u0161ireg konteksta evropske istorije. Imaju\u0107i na umu pomenute \u010dinjenice, smatramo da je Annika Mombauer u svom radu ponudila uravnote\u017een i objektivan prikaz glavnih \u010dinilaca koji su odre\u0111ivali odnose izme\u0111u velikih evropskih sila i koji su, na koncu, doveli do izbijanja svetskog rata.<\/p>\n<p><i>Michael Antolovi\u0107<\/i><\/p>\n<p><b>Prikaz je prvotno objavljen u <i>Analima Pravnog fakulteta u Beogradu<\/i> (vol. 63, no. 1, 2015, str. 326-329), a ovdje ga dogovorno prenosimo jer bi zbog pove\u0107anog interesa za Prvi svjetski rat mogao zanimati i hrvatske \u010ditatelje.<\/b><\/div>\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1982","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":1982,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe &#8220;Hrvati na So\u010danskom frontu&#8221; i predavanje &#8220;So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1982,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":1982,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1982,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":1982,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1982,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1982"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1982\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}