{"id":1980,"date":"2015-05-16T22:00:05","date_gmt":"2015-05-16T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1980"},"modified":"2015-05-16T22:00:05","modified_gmt":"2015-05-16T22:00:05","slug":"ivan-bacmaga-okrugli-stol-povijest-sporta-u-hrvatskoj-razvoj-i-perspektive-zagreb-nacionalna-i-sveucilisna-knjiznica-12-v-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1980","title":{"rendered":"Ivan Ba\u010dmaga &#8211; Okrugli stol Povijest sporta u Hrvatskoj \u2013 razvoj i perspektive, Zagreb, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, 12. V. 2015."},"content":{"rendered":"<div align=\"justify\">Okrugli stol Povijest sporta u Hrvatskoj \u2013 razvoj i perspektive, Zagreb, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, 12. V. 2015.  <\/p>\n<p>Zagreba\u010dka Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica i ove je godine bila popri\u0161tem odr\u017eavanja Kliofesta, drugoga po redu festivala povijesti, \u0161to su ga, uz financijsku potporu Grada Zagreba, suorganizirali Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zajednica nakladnika i knji\u017eara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Udruga za za\u0161titu prava nakladnika ZANA te ustanova-doma\u0107in, Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica. U sklopu manifestacije odr\u017ean je \u010ditav niz razli\u010ditih doga\u0111anja: od predstavljanja knjiga i ud\u017ebenika, okruglih stolova i filmskih projekcija pa do radionica te dodjele nagrada zaslu\u017enim povjesni\u010darima. Izme\u0111u ostaloga, na bogatom programu Kliofesta na\u0161ao se i iznimno zanimljiv okrugli stol posve\u0107en povijesti sporta, prili\u010dno zanemarenoj temi u hrvatskoj historiografiji, odr\u017ean prvoga dana Festivala s po\u010detkom u 18 h. \t<\/p>\n<p>Doga\u0111aj je po\u010deo kratkim uvodom Damira Agi\u010di\u0107a, profesora s Odsjeka za povijest zagreba\u010dkoga Filozofskog fakulteta, koji je, pozdraviv\u0161i okupljene, predao rije\u010d sudionicima. Izlaganjima i raspravom moderirao je dr. sc. Zrinko \u010custonja, docent na zagreba\u010dkom Kineziolo\u0161kom fakultetu, a sudjelovali su: ravnateljica Hrvatskoga \u0161portskog muzeja \u0110ur\u0111ica Bojani\u0107, publicist i slu\u017ebeni kroni\u010dar splitskog Hajduka Jurica Gizdi\u0107, povjesni\u010dar dr. sc. Ivica Golec te predsjednik Komisije za povijest sporta Splitskog saveza sportova Robert Ku\u010di\u0107. Otvoreno je i ra\u0161\u010dlanjeno mno\u0161tvo pitanja va\u017enih za ovo podru\u010dje \u2013 razgovaralo se o za\u010decima modernoga sporta u nas, mjestu povijesti sporta u hrvatskoj povijesnoj znanosti i povijesnim ud\u017ebenicima, metodama i problemima istra\u017eivanja sportske povijesti, ulozi pojedinih povijesno-sportskih institucija itd. \t<\/p>\n<p>Rije\u010d je na po\u010detku dobio Ivica Golec, koji je odr\u017eao kratko izlaganje o iskonu suvremenog sporta i tjelesnozdravstvenog odgoja u kontinentalnoj Hrvatskoj, to\u010dnije, na prostoru Vojne krajine u XVIII. i XIX. vijeku. Kako je be\u010dki dvor Krajinu tretirao prvenstveno kao nepresu\u0161an izvor vojnih snaga, i prve su sportske aktivnosti, strelja\u010dke i ma\u010devala\u010dke, osmi\u0161ljene u svrhu obu\u010davanja, uvje\u017ebavanja i odr\u017eavanja spremnosti postrojbi stacionaranih na kraji\u0161kom podru\u010dju. Iako vlasti nisu uvijek gledale blagonaklono na njihovo osnivanje i djelovanje, broj sportskih dru\u0161tava s vremenom je rastao, a na popularnosti su po\u010deli dobivati i &#8221;engleski&#8221; sportovi (npr. tenis i nogomet). Golec je spomenuo da su mnogi njegovi kolege povjesni\u010dari s prili\u010dnom dozom skepse do\u017eivljavali \u010dinjenicu da je on dio svojih istra\u017eivanja posvetio povijesti sporta, jer su smatrali da se ne radi o suvi\u0161e va\u017enoj temi. Naveo je da nesre\u0111enost gra\u0111e nerijetko odbija \u0161kolovane povjesni\u010dare od prou\u010davanja sportske historije, zbog \u010dega se njome po\u010desto bave entuzijasti-amateri. Istaknuo je da njihov rad valja cijeniti, ali upozoriv\u0161i da bi se u publikacijama takvoga profila vi\u0161e pa\u017enje moralo pridati \u0161irem sociopoliti\u010dkom kontekstu, odnosno da te\u017ei\u0161te valja pone\u0161to odmaknuti od \u010disto kronolo\u0161kog nizanja doga\u0111aja. \t<\/p>\n<p>\u0110ur\u0111ica Bojani\u0107 temi je pristupila iz muzeolo\u0161ke perspektive. Govorila je o ustanovi na \u010dijem je \u010delu, istaknuv\u0161i da Hrvatski \u0161portski muzej posjeduje bogatu knji\u017enu, \u010dasopisnu i materijalnu gra\u0111u, posebno apostrofirav\u0161i ostav\u0161tinu dr. Franje Bu\u010dara. Unato\u010d tome, jo\u0161 uvijek nema svoj stalni postav, izme\u0111u ostalog i stoga \u0161to dugo vremena nije raspolagao adekvatnim prostorom. Kako je H\u0160M-u danas na dispoziciji prostor od 470 m2, stalni postav je u pripremi. Kada bude spreman, posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti dio gra\u0111e H\u0160M-a (sportsku opremu, fotografije, dokumente i sl.) koja \u0107e im donekle pribli\u017eiti hrvatsku sportsku povijest, napose onu s kraja XIX. i iz prvih nekoliko desetlje\u0107a XX. stolje\u0107a. Kao pozitivan primjer muzejske ustanove sportskog predznaka izdvojila je Muzej Dra\u017eena Petrovi\u0107a, naglasiv\u0161i da su njegovu utemeljenju i funkcioniranju zna\u010dajan prinos dali obitelj, sponzori i grad Zagreb. Na moderatorovo pitanje o istra\u017eiva\u010dkim afinitetima korisnika gra\u0111e H\u0160M-a, ocijenila je da ih se ve\u0107ina zanima za razdoblja i doga\u0111aje koji se uglavnom poklapaju s njihovim \u017eivotnim vijekom, npr. mla\u0111i za nikad odigranu utakmicu Dinama i Crvene Zvezde od 13. svibnja 1990. godine. \t<\/p>\n<p>Najproduktivniji hrvatski sportski publicist Jurica Gizdi\u0107, autor vi\u0161e od 60 knjiga sportsko-povijesne tematike, ve\u0107inom posve\u0107enih Hajduku, dalmatinskom sportu i sporta\u0161ima, na po\u010detku svoga izlaganja naglasio je da sport valja shvatiti kao iznimno va\u017ean dio hrvatske nacionalne ba\u0161tine. Opisuju\u0107i metodologiju svoga rada, naveo je da se ve\u0107inom slu\u017ei periodi\u010dkim publikacijama, a i materijalima koji se nalaze u privatnom vlasni\u0161tvu, izme\u0111u ostalog i u njegovu, s obzirom da posjeduje ogroman broj fotografija vezanih uz Hajdukovu pro\u0161lost. Upravo na primjeru kluba za koji navija, tj. u kontekstu Hajdukova djelovanja u vihoru Drugoga svjetskog rata, zahvaljuju\u0107i kojemu je splitski klub progla\u0161en i po\u010dasnom mom\u010dadi Francuske od strane predsjednika De Gaullea, Gizdi\u0107 je govorio o zaobila\u017eenju i zanemarivanju sportske povijesti u kontekstu op\u0107e povijesti u nas. \t<\/p>\n<p>Robert Ku\u010di\u0107 opisao je ustroj i djelatnost Komisije za povijest sporta Splitskoga saveza sportova, jedine takve komisije u Hrvatskoj te jedine koja je nad\u017eivjela raspad Jugoslavije. Komisija ima za cilj prikupljati gra\u0111u i objavljivati knjige vezane uz povijest splitskoga sporta, a dosad je, prvenstveno zahvaljuju\u0107i radu Du\u0161ka Marovi\u0107a, pokrila razdoblje od antike do 1941, dok trenutno priprema tre\u0107u knjigu, koja \u0107e obraditi period 1941\u20131951. godine. Poput ostalih sudionika, i Ku\u010di\u0107 se dotaknuo problema s arhivskom gra\u0111om, preciznije dislociranja i uni\u0161tavanja dokumentacije &#8221;nepo\u0107udnih&#8221; sportskih organizacija i klubova u Dalmaciji tijekom 1940-ih od strane talijanskog fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima. Naglasio je i da hrvatska sportska povijest obiluje zanimljivim, \u0161iroj publici nepoznatim doga\u0111ajima koji zaslu\u017euju kudikamo vi\u0161e pozornosti, a me\u0111u takvima je spomenuo potencijalno filmsku pri\u010du o crncu koji je bio trener boksa\u010dke reprezentacije NDH. \t<\/p>\n<p>Svi su se sudionici okrugloga stola slo\u017eili da povijest sporta predstavlja va\u017enu, ali neopravdano zanemarenu temu u hrvatskoj historiografiji, potentnu za brojna istra\u017eivanja i popularizaciju kroz mno\u0161tvo razli\u010ditih aspekata. Kao klju\u010dan problem u tom okviru izdvaja se nesre\u0111enost materijalne i dokumentarne arhivske gra\u0111e, zbog \u010dega bi valjalo poraditi na sustavnom i organiziranom prikupljanju i \u010duvanju iste. Tako\u0111er, name\u0107e se potreba o\u017eivljavanja specijaliziranog \u010dasopisa kakav je bio Povijest sporta, publikacija koja je po\u010dela izlaziti 1970. kao samosvojan \u010dasopis, a od 1999. inkorporirana je u Olimp, ali u kudikamo manjem obimu. Istaknuto je da je za sistematizaciju arhivske gra\u0111e te pokretanje \u010dasopisa neophodno vi\u0161e razumijevanja i podr\u0161ke od strane nadle\u017enih dr\u017eavnih i lokalnih institucija, ali, jo\u0161 i vi\u0161e, od strane sportskih saveza i klubova. \u010cini nam se i da bi suradnja nekih hrvatskih visoko\u0161kolskih ustanova (npr. Kineziolo\u0161kog fakulteta, Filozofskog fakulteta, Hrvatskih studija i dr.) tako\u0111er mogla pospje\u0161iti razvoj sportske historiografije. Neosporno je da i me\u0111u studentskom populacijom postoji zna\u010dajan broj zainteresiranih za ovo podru\u010dje, zbog \u010dega se organiziranje razli\u010ditih kolegija posve\u0107enih povijesti sporta \u010dini kao zanimljiva zamisao. Moderator je okrugli stol zaklju\u010dio pozivom na skup Me\u0111unarodnog udru\u017eenja povjesni\u010dara sporta i tjelesnog odgoja (ISHPES) koji \u0107e se u kolovozu ove godine odr\u017eati u Splitu. \t<\/p>\n<p>Na koncu ovog osvrta, preostaje nam izraziti nadu da \u0107e povijest sporta u hrvatskoj historiografiji postupno po\u010deti dobivati istaknutije mjesto, mjesto koje nedvojbeno zaslu\u017euje i koje su joj povjesni\u010dari du\u017eni dati. Uostalom, iako smo relativno malobrojan narod i relativno mala zemlja, u svjetskim smo okvirima ipak prepoznati zahvaljuju\u0107i brojnim uspjesima i dostignu\u0107ima na\u0161ih sporta\u0161ica i sporta\u0161a, usu\u0111ujemo se \u010dak re\u0107i \u2013 ponajvi\u0161e zahvaljuju\u0107i njima. Stoga \u0107emo ovaj tekst zaklju\u010diti jo\u0161 jednim ponavljanjem onoga \u0161to je na samom po\u010detku svoga izlaganja rekao Jurica Gizdi\u0107 \u2013 sport predstavlja iznimno va\u017ean segment na\u0161e nacionalne ba\u0161tine. Vjerujemo da \u0107e i hrvatska povijesna znanost to ubrzo prepoznati.    <\/p>\n<p>Ivan Ba\u010dmaga <\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1980","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52966,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52966","url_meta":{"origin":1980,"position":0},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige &#8220;Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"NACIONALNA I SVEU\u010cILI\u0160NA KNJI\u017dNICA U ZAGREBU POZORNICA II. \u010cetvrtak, 7. svibnja 2026. 18.00-18.45 Predstavljanje knjige Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti Fondacija Heinrich B\u00f6ll, Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet Sudjeluju: Amila Kasumovi\u0107, Fahd Kasumovi\u0107 Moderator: Branimir Jankovi\u0107","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":1980,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":1980,"position":2},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":1980,"position":3},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":1980,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":1980,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1980","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1980"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1980\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}