{"id":1978,"date":"2015-03-15T23:00:05","date_gmt":"2015-03-15T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1978"},"modified":"2020-12-21T17:17:10","modified_gmt":"2020-12-21T17:17:10","slug":"vesna-kukavica-odlazak-povjesnicara-ljubomira-antica-in-memoriam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1978","title":{"rendered":"Vesna Kukavica – Odlazak povjesni\u010dara Ljubomira Anti\u0107a – In memoriam"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n

<\/font><\/p>\n

Ljubomir Anti\u0107<\/font> <\/font><\/b>(Prvi\u0107 \u0160epurine, 6. II. 1946. \u2013 Zagreb, 14. III. 2015.) povjesni\u010dar, publicist i politi\u010dar.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

ODLAZAK POVJESNI\u010cARA LJUBOMIRA ANTI\u0106A<\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Napisala: Vesna Kukavica<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Zbogom dragi profesore Anti\u0107, zbogom dragi Ljubo. Tvoj blagi karakter, poniznost i ustrajnost, privr\u017eenost hrvatskom iseljeni\u0161tvu i kreativnost u znanstvenom radu ostat \u0107e trajnim nadahnu\u0107em. <\/font><\/i><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U Zagrebu je preminuo u 69. godini \u017eivota nakon te\u0161ke bolesti povjesni\u010dar, publicist i politi\u010dar prof. dr. sc. Ljubomir Anti\u0107. Posljednje mu je po\u010divali\u0161te na rodnome otoku Prvi\u0107u u \u0161ibenskom akvatoriju.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Ljubomir Anti\u0107 rodio se u mjestu Prvi\u0107 \u0160epurine 6. velja\u010de 1946. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a gimnaziju zavr\u0161ava u \u0160ibeniku. Godine 1973. diplomirao je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Usavr\u0161ava se na poslijediplomskom studiju iz dr\u017eavno-politi\u010dkih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirav\u0161i 1980. s temom <\/font>Hrvatska federalisti\u010dka selja\u010dka stranka<\/font><\/i>. Doktorirao je disertacijom <\/font>Na\u0161e iseljeni\u0161tvo u Ju\u017enoj Americi i stvaranje jugoslavenske dr\u017eave 1918.<\/font><\/i> na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983. godine.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Profesionalnu karijeru zapo\u010deo je sedamdesetih pro\u0161loga stolje\u0107a kao novinar i urednik u <\/font>Studentskom listu<\/font><\/i>. Onemogu\u0107en u pisanju zbog politi\u010dke nepodobnosti, usmjerio se osamdesetih prema historiografskim istra\u017eivanjima, zaposliv\u0161i se u Institutu za migracije i narodnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu kao znanstveni suradnik. Devedesetih djeluje kao jedan od utemeljitelja i znanstvenih savjetnika Instituta dru\u0161tvenih znanosti <\/font>Ivo Pilar<\/font><\/i>. Uz znanstveni rad paralelno je, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i kasnije Hrvatskim studijima, predavao kao izvanredni profesor hrvatsku povijest XX. stolje\u0107a. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Istra\u017euje hrvatsku povijest novoga vijeka u njezinu svjetskom kontekstu, napose povijest iseljeni\u0161tva i odjeke Hrvatskog narodnog preporoda u dalmatinskim zajednicama zemalja Ju\u017ene i Sjeverne Amerike, problematiku kulturnoga naslje\u0111a pionira hrvatskoga iseljeni\u0161tva u domicilnim ameri\u010dkim sredinama posebice njihove periodike, dok u zadnje vrijeme biva usredoto\u010den na politi\u010dku povijest XX. stolje\u0107a te izazove nacije suvremenoga doba. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Prou\u010div\u0161i dostupne izvore o hrvatskom iseljeni\u0161tvu od Kolumbova doba naovamo u doma\u0107im i stranim arhivima, od Aljaske do Ognjene zemlje, ispisuje opse\u017eno historiografsko \u0161tivo \u010dija se stilska odlika o\u010dituje u sretanom spoju znanstvene akribije s publicisti\u010dkim diskursom, nastoje\u0107i da u svjedo\u010danstvima iseljenika prona\u0111e motive za zaklju\u010dke te da na temelju dokumentacije progovori o vremenu najmasovnijeg selila\u0161tva u prekooceanske zemlje s europskog kontinenta (po\u010dev\u0161i od osamdesetih XIX. st.) tijekom kolonizacije i industrijalizacije pa sve do po\u010detaka globalizacije. Na taj je na\u010din u monografijama stvorio jedinstvenu znanstveno utemeljenu metodologiju, koja s podjednakom znati\u017eeljom gleda na zna\u010dajke velikih povijesnih epoha \u010dovje\u010danstva i onodobnu ulogu na ameri\u010dkim tr\u017ei\u0161tima rada hrvatskih pomoraca, ribara, te\u017eaka, drvosje\u010da, rudara ili pak brodara i industrijalaca koji su iz povijesnih hrvatskih zemalja odlazili u Novi svijet \u2013 redovito s mi\u0161lju da se jednog dana vrate u slobodnu domovinu. Taj je autorski postupak najdosljednije proveden u sintetskom mu djelu <\/font>Hrvati i Amerika. <\/font><\/i><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Studiozno prati hrvatskog \u010dovjeka u tu\u0111ini od zlatnih i salitrenih groznica na oba ameri\u010dka kontinentima, tuma\u010de\u0107i etape rje\u0161enja hrvatskog pitanja pod kraj drugog tisu\u0107lje\u0107a dok je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske te prve i druge Jugoslavije, uzroke <\/font>hrvatskog jugoslavenstva <\/font><\/i>(Supilo, Me\u0161trovi\u0107, Trumbi\u0107…), iseljeni\u010dku potporu postupnoj hrvatskoj nacionalnoj integraciji, kao i proces <\/font>rekroatizacije <\/font><\/i>1990-ih \u2013 kada je u Domovinskom ratu stvarana Republika Hrvatska \u2013 onih<\/font> <\/font><\/i>na\u0161ih iseljeni\u010dkih zajednica koje su se odselile uo\u010di Hrvatskog narodnog preporoda kada <\/font>Lijepa Na\u0161a<\/font><\/i> nije bila suverena dr\u017eava niti subjekt me\u0111unarodnog prava. Iseljeni\u010dke su mu studije, opremljene iscrpnim znanstvenim aparatom, ilustrirane preslikama izvornih dokumenata (autor ih je istra\u017eivao vi\u0161e od 70.000) koji do\u010daravaju hrvatsku (ju\u017eno)ameri\u010dku dijasporu, \u010diji se drugi i tre\u0107i nara\u0161taj ubrzano penje s obrazovanjem i \u010destito\u0161\u0107u na dru\u0161tvenoj ljestvici prekooceanskih domicilnih zemalja. Argumentirano izdvaja vode\u0107e figure politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota hrvatskog iseljeni\u0161tva poput Ivana Krstulovi\u0107a, nacionalnog preporoditelja ameri\u010dkih Hrvata. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Iseljeni\u010dku tematiku popularizira u medijima kao feljtonist, kolumnist i scenarist televizijskih emisija, znatno doprinijev\u0161i skidanju ideolo\u0161ke stigme s hrvatske emigracije. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Sudjelovao je u radu brojnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te bio inicijator znanstvenih simpozija kao i \u010dlan stru\u010dnih odbora.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Objavio je vi\u0161e knjiga kao autor, koautor i urednik. Autor je ve\u0107eg broja znanstvenih radova tiskanih u \u010dasopisima, stru\u010dnih analiza, ocjena, prikaza, i sl. Radovi su mu prevo\u0111eni na engleski i \u0161panjolski jezik. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Od uspostave neovisne Republike Hrvatske u javnim istupima zagovara znanstvenu revalorizaciju prinosa hrvatskog iseljeni\u0161tva na\u0161em kulturnom krugu, izdvojiv\u0161i precizno pozitivne dru\u0161tvene i gospodarske u\u010dinke migracija na moderno hrvatsko dru\u0161tvo u cjelini. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Znanstveni su mu interesi zadnjih godina bili usredoto\u010deni i na politi\u010dku povijest Hrvatske u XX. stolje\u0107u, koji su rezultirali javnim predavanjima te objelodanjenim studijama. U monografiji <\/font>Velikosrpski nacionalni program, ishodi\u0161ta i posljedice<\/font><\/i>, prema ocjeni struke, tako na najbolniji na\u010din znanstveno potvr\u0111uje da taj ekspanzionisti\u010dki program ima transvremenski karakter, te da je agresija Srbije na Hrvatsku 1990. i pobuna Srba te njihovo sudjelovanje u toj agresiji inspirirana doti\u010dnim programom.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\u010clan je Matice hrvatske. Gotovo \u010detiri desetlje\u0107a neumorno sura\u0111uje u Mati\u010dinim serijskim publikacijama i \u010dasopisima. Osobite prinose dao je na Mati\u010dinim znanstvenim raspravama i simpozijima o razli\u010ditim aspektima hrvatskog iseljeni\u010dkog fenomena, identitetskih zna\u010dajki, te kriti\u010dkoj analizi hrvatske povijesti u XX. stolje\u0107u, koja je rezultirala zanimljivim zbornicima radova. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Aktivirao se u politici kao sudionik pokreta za stvaranje suvremene Hrvatske dr\u017eave i to u okviru liberalne struje, najprije HSLS-a 1989. i potom DC-a. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru (1992-1995) kao i Skup\u0161tini grada Zagreba. Radio je kao ravnatelj Hrvatske izvje\u0161tajne novinske agencije do umirovljenja (2000). <\/font> <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Obna\u0161ao je du\u017enost predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava etni\u010dkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Djelovao je kao \u010dlan Komisije za utvr\u0111ivanje ratnih i poratnih \u017ertava (1992), bio je \u010dlan saborskog Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih podru\u010dja (1995), \u010dlan Odbora za obilje\u017eavanje 50. obljetnice Bleibur\u0161kih \u017ertava i \u017ertava Kri\u017enog puta (1995) kao i \u010dlan Komisije za pomilovanja (1996). Djelovao je kao \u010dlan Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika (2001-2008), te kao predsjednik Upravnog vije\u0107a Instituta za migracije i narodnosti (2001-20o2). <\/font> <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Monografije i \u010dlanci u zbornicima i periodici<\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Najvrjednija su mu djela:<\/font> <\/font><\/b> <\/font><\/span>Na\u0161e iseljeni\u0161tvo u Ju\u017enoj Americi i stvaranje jugoslavenske dr\u017eave 1918.<\/font><\/i> <\/font>godine<\/font><\/i>, Zagreb, 1987., <\/font>Hrvati u Ju\u017enoj Americi do 1914.<\/font><\/i>, Zagreb, 1991., <\/font>Serbian terrorism and violence in Croatia 1990 -1991<\/font><\/i> (s F. Leti\u0107em), Zagreb, 1991., <\/font>Hrvati i Amerika<\/font><\/i>, Zagreb, 1992., <\/font>Srbi, obespravljeni ili privilegirani<\/font><\/i>, Zagreb, 1996., <\/font>Croats and America<\/font><\/i>, Zagreb, 1997.,<\/font> 50 gledi\u0161ta,<\/font><\/i> Zagreb, 1998., <\/font>Los Croatas y America<\/font><\/i>, Zagreb, 2001., <\/font>Bra\u010danin Ivan Krstulovi\u0107, nacionalni preporoditelj ameri\u010dkih Hrvata,<\/font><\/i> Samobor, 2002., <\/font>Velikosrpski nacionalni program, ishodi\u0161ta i posljedice<\/font><\/i>, Zagreb, 2007.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Uredni\u010dki opus s nizom autorskih povijesnih studija obuhva\u0107a sljede\u0107e zbornike:<\/font> <\/font><\/b>Neki pogledi jugoslavenskih vlasti na hrvatsko iseljeni\u0161tvo sredinom 70-ih godina. <\/font>Budu\u0107nost iseljene Hrvatske<\/font><\/i>, \u0160aki\u0107, V.; Jur\u010devi\u0107, J.; Sopta, M. (ur.). Zagreb, 1998.; Hrvatska politika u XX. stolje\u0107u. Zbornik radova, Ljubomir Anti\u0107 (ur.), Zagreb, 2006, Migracije u hrvatskom identitetu.<\/font>  <\/font><\/span>Hrvatski identitet,<\/font>  <\/font><\/span>Luki\u0107, Z. i Skoko, B. (ur.). Zagreb, 2011.; Prvi\u0107 \u0160epurine, rodno mjesto Jere Jareba. <\/font>\u010casopis za suvremenu povijest<\/font><\/i>. 40 (2008.); Godina 1918. i hrvatska dr\u017eava. <\/font>Godina 1918.: Prethodnice, zbivanja, posljedice, <\/font><\/i>Matijevi\u0107, Z. (ur.). Zagreb, 2010.; 1918. granica epoha. <\/font>1918. u hrvatskoj povijesti: Zbornik<\/font><\/i>, Horvat, R (ur.), Zagreb, 2012. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Izabrani \u010dlanci iz periodike su:<\/font> <\/font><\/b>Poku\u0161aj stvaranja <\/font>Hrvatskog save<\/font><\/i>za me\u0111u na\u0161im iseljenicima u Ju\u017enoj Americi 1913. godine. <\/font>\u010casopis za suvremenu<\/font><\/i> <\/font>povijest<\/font><\/i>, Zagreb, 1983, br. 2.; Pregled hrvatskih iseljeni\u010dkih dru\u0161tava u Ju\u017enoj Americi do 1. svjetskog rata. <\/font>Radovi Instituta za hrvatsku povijest<\/font><\/i>, Zagreb, 1984. br. 17. ; Sukobi u jugoslavenskom iseljeni\u010dkom pokretu u Antofagasti (\u010cile) za vrijeme prvog svjetskog rata i neki socijalni utjecaji na njih 1917. godine. <\/font>\u010casopis za suvremenu povijest<\/font><\/i>, Zagreb, 1984, br. 2.;Dubrova\u010dka kolonija u Cerro de Pasco (Peru) prema pismima iseljenika zadarskom <\/font>Narodnom listu<\/font><\/i>. <\/font>Dubrovnik<\/font><\/i>, 1984, br. 5-6.; Odnos javnosti prema iseljavanju iz Dalmacije od 80-ih godina 19. stolje\u0107a do prvoga svjetskog rata. <\/font>Historijski zbornik<\/font><\/i>, Zagreb, 1985, br. 38.; Prilog istra\u017eivanju austrijske iseljeni\u010dke politike i zakonodavstva kao \u010dinioca masovnog iseljavanja iz Dalmacije pred 1. svjetski rat. <\/font>Zadarska revija<\/font><\/i>, Zadar, 1985, br. 3. ; Prilog istra\u017eivanju odnosa na\u0161ih iseljenika u Ju\u017enoj Americi prema NOB-u s posebnim osvrtom na JNO na Pacifiku. <\/font>\u010casopis za suvremenu povijest<\/font><\/i>, Zagreb, 1986, br.1.; Pregled hrvatskog iseljeni\u010dkog novinstva u Ju\u017enoj Americi do prvog svjetskog rata. <\/font>Radovi Zavoda za hrvatsku povijest<\/font><\/i>, Zagreb, 1987, br. 20.; Ivan Krstulovi\u0107 pokreta\u010d hrvatskog iseljeni\u010dkog novinstva u \u010cileu. <\/font>Zadarska revija<\/font><\/i>, Zadar, 1987, br. 3.; Osnovne zna\u010dajke hrvatskog iseljeni\u0161tva u \u0161panjolskoj Ju\u017enoj Americi do prvog svjetskog rata. <\/font>Migracijske teme<\/font><\/i>, Zagreb, 1988, br. 4.;Prolegomena za raspravu o Hrvatima u Argentini do 1914. <\/font>Migracijske teme<\/font><\/i>, Zagreb, 1990, br. 2.Dubrova\u010dka Republika i me\u0111unarodno priznanje SAD. <\/font>Zbornik radova Diplomacija Dubrova\u010dke republike<\/font><\/i>, Zagreb, 1998. Hrvatska u dvadesetom stolje\u0107u<\/font>, <\/font><\/b>Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik<\/font><\/i>, Zagreb 2001.; <\/font>Narodni pokret 1903. i \u010dileanski Hrvati<\/font>, <\/font><\/b><\/span>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2002.;<\/font>Prvih sto Hrvatske selja\u010dke stranke<\/font>, <\/font><\/b><\/span>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2003.; <\/font>Urugvaj, Peru i \u010cile<\/font>, <\/font><\/b><\/span>HIZ<\/font><\/i>,, Zagreb 2004.; Nacionalni identitet i integriranje Europe, <\/font>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2005.;<\/font> <\/font><\/span>Izazovi integracije<\/font>, <\/font><\/b>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2006.; Hrvatski iseljenici u Prvome svjetskom ratu<\/font>, <\/font><\/b>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2007.; Dalmatinsko iseljeni\u0161tvo<\/font>, <\/font><\/b>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2008.;<\/font> <\/font><\/b>Migracije u hrvatskome<\/font> <\/font><\/b>identitetu<\/font>, <\/font><\/b><\/span>HIZ<\/font><\/i>, Zagreb 2009.; Dvadeset godina Hrvatske samostalnosti<\/font>, <\/font><\/span><\/b>HIZ, Zagreb 2011.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Zbogom dragi profesore Anti\u0107, zbogom dragi Ljubo. Tvoj blagi karakter, poniznost i ustrajnost, privr\u017eenost hrvatskom iseljeni\u0161tvu i kreativnost u znanstvenom radu za nas u Hrvatskoj matici iseljenika ostat \u0107e trajnim nadahnu\u0107em. Po\u010divao u miru Bo\u017ejem na ljubljenome rodnome otoku! <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-1978","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":1978,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1978"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24203,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1978\/revisions\/24203"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}