{"id":19772,"date":"2020-03-21T17:32:53","date_gmt":"2020-03-21T17:32:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19772"},"modified":"2020-03-21T17:32:53","modified_gmt":"2020-03-21T17:32:53","slug":"hrvoje-petrovic-prikaz-knjige-richard-mills-nogomet-i-politika-u-jugoslaviji-sport-nacionalizam-i-drzava-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19772","title":{"rendered":"Hrvoje Petrovi\u0107 – prikaz knjige – Richard Mills, “Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport, nacionalizam i dr\u017eava”, 2019."},"content":{"rendered":"

Richard Mills, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport, nacionalizam i dr\u017eava<\/em>, prevela s engleskog Ivana Karabai\u0107, Profil, Zagreb 2019, 408 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga britanskog povjesni\u010dara Richarda Millsa, Nogomet i politika u Jugoslaviji. Sport, nacionalizam i dr\u017eava<\/em>, do\u017eivjela je svoj prijevod na hrvatski jezik 2019. godine, godinu dana nakon izlaska originalne verzije na engleskom jeziku 2018. godine.<\/p>\n

Mills u svojoj knjizi stavlja nogomet, odnosno zbivanja oko nogometa, u povijesni kontekst dru\u0161tveno-politi\u010dkih doga\u0111anja tvrde\u0107i kako se preko njega najbolje mo\u017ee shvatiti \u0161to se u 20. stolje\u0107u doga\u0111alo na dana\u0161njem podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Zaklju\u010duje kako je nogomet bio ne samo ogledalo stanja u dru\u0161tvu, odraz ideologije ili poligon manipulacije svake vlasti, ve\u0107 je i sam u mnogim slu\u010dajevima i najavljivao doga\u0111aje. U kona\u010dnici, za svoje su ga ciljeve iskori\u0161tavali i svi re\u017eimi koji su se izmjenjivali na vlasti, ali i njihovi protivnici.<\/p>\n

Uz dozu povremenog putopisnog stila, slu\u017ee\u0107i se postoje\u0107im radovima povjesni\u010dara i sociologa iz \u010ditave regije, kao i novinama, sje\u0107anjima suvremenika, fotografijama, arhivskim izvorima i intervjuima, Mills kroz niz nogometnih pri\u010da pi\u0161e o povijesti Jugoslavije od njenog nastanka nakon Prvog svjetskog rata do raspada 1990-ih. Knjiga ima devet poglavlja, a s obzirom na koli\u010dinu sadr\u017eaja mo\u017ee se re\u0107i da ju je autor podijelio na vrijeme prije i poslije Tita.<\/p>\n

Prvo poglavlje se bavi me\u0111uratnim razdobljem 1919.-1941. te kroz pri\u010de o JNS-u, Svjetskom prvenstvu 1930., liga\u0161kim derbijima i dr. govori o problemima i izazovima s kojima se susretala novonastala ju\u017enoslavenska kraljevina kao \u0161to su razli\u010ditosti u kulturi i razvijenosti njenih dijelova, ure\u0111enju dr\u017eave, obra\u010dunima s radni\u010dkim pokretima ili npr. stvaranju Banovine Hrvatske. Drugo poglavlje je autor posvetio razdoblju 1941.-1945. opisuju\u0107i ratne okolnosti pomo\u0107u tada\u0161nje liga\u0161ke organizacije u novoformiranim politi\u010dkim tvorevinama, spominjanjem reprezentacije NDH itd. Posebna pozornost posve\u0107ena je Hajduku u sklopu Narodnooslobodila\u010dke borbe i njegovoj preobrazbi od bur\u017eoaskog kluba u simbol partizanskog pokreta. U tre\u0107em poglavlju se govori o razdoblju 1945.-1948. u kojem na primjeru ukidanja klubova poput Gra\u0111anskog i BSK-a, pote\u0161ko\u0107a oko stvaranja federalne lige, osnivanja novih klubova Dinama, Zvezde i Partizana i dr. autor pi\u0161e o doga\u0111ajima i postupcima nove komunisti\u010dke vlasti u neposrednom poratnom razdoblju.<\/p>\n

\u010cetvrto poglavlje je uglavnom usredoto\u010deno na jugoslavenski \u201etre\u0107i put\u201c nastao nakon raskola Staljin-Tito 1948. godine koji je na\u0161ao svoju refleksiju i u nogometu s legendarnom pobjedom na Olimpijskim igrama 1952. nad SSSR-om, kori\u0161tenju klupskih i reprezentativnih gostovanja po svijetu kao oru\u0111a diplomacije i stvaranja svijesti o Jugoslaviji i njenom alternativnom politi\u010dkom putu. Tako\u0111er, opisuju se i opasnosti od \u0161ovinizma s kojima se vlast su\u010deljavala s osvrtom na relaciju Hajduk-Partija-Torcida. Sedamdesete godine, opisane u petom poglavlju, doti\u010du se atmosfere Hrvatskog prolje\u0107a te se u tom kontekstu spominju poku\u0161aji decentralizacije JNS-a, promjena Dinamovog grba, progla\u0161avanje Dinama nasljednikom Gra\u0111anskog itd. Ostatak desetlje\u0107a je ipak obilje\u017een stabilizacijom dr\u017eave, a sam je Kup Mar\u0161ala u kojem su nastupali svi klubovi u dr\u017eavi predstavljao svojevrsnu kulminaciju ujedinjuju\u0107e snage jugoslavenskih naroda i narodnosti.<\/p>\n

U poglavlju Nakon Tita \u2013 nacionalizam<\/em> Mills aludira na slogan \u201eI poslije Tita \u2013 Tito\u201c i njegovu neuspje\u0161nost u praksi budu\u0107i da je u stvarnosti nacionalizam polako, ali sigurno, kora\u010dao na politi\u010dku i dru\u0161tvenu scenu kako su se osamdesete bli\u017eile kraju. Opisani su odjeci koje su na nogomet imali nemiri na Kosovu, uspon Milo\u0161evi\u0107a, ukidanje autonomija SAP-ima, a sve je bilo dodatno povezano s time \u0161to je val nacionalizma korespondirao s razvojem navija\u010dkog huliganizma. Sedmo poglavlje je posve\u0107eno maksimirskim neredima 1990. \u2013 Bobanov udarac se nalazi i na naslovnoj korici knjige \u2013 u kojem, osim pogleda na sam doga\u0111aj iz perspektive i zagreba\u010dkog i beogradskog tiska, autor isti\u010de njegovu simboliku za Hrvate i za Srbe vezanu za tada\u0161nju atmosferu i budu\u0107i rat, ali i napominje kako se prethodno dogodilo previ\u0161e \u201egeneralnih proba\u201c \u0161to se ti\u010de navija\u010dkih nereda tako da ovaj nije bio nikakvo iznena\u0111enje.<\/p>\n

Predzadnje poglavlje Na rubu: Sezona 1990\/91<\/em> govori o dr\u017eavi na izdahu \u0161to se kroz zbivanja oko nogometa moglo vidjeti na slu\u010daju Hajdukovog skidanja grba s petokrakom na australskoj turneji, zvi\u017edanja himni na Maksimiru protiv Nizozemske pred samo Svjetsko prvenstvo u Italiji, spaljivanju zastave na Poljudu, \u017eeljom HNS-a za istupom iz NSJ i nizom drugih incidenata i zahtjeva. U posljednjem, devetom, poglavlju knjige Mills govori o kona\u010dnom raspadu Jugoslavije i o ratnim godinama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pi\u0161u\u0107i o Arkanu i Delijama, zabrani nastupa reprezentacije na Europskom prvenstvu 1992., o kninskoj Dinari i Republici Srpskoj Krajini, te opisuju\u0107i uvjete i atmosferu koji su okru\u017eivali kako hrvatske klubove u novoformiranoj hrvatskoj ligi, tako i oko onih koji su, barem jo\u0161 neko vrijeme, ostali u jugoslavenskoj.<\/p>\n

Govore\u0107i o nedostacima knjige, autorovim propustima ili, najbla\u017ee re\u010deno, onome \u0161to je moglo biti bolje<\/em>, netko \u0107e mo\u017eda istaknuti kako se Mills puno oslanja na izvje\u0161taje i sekundarne povijesne izvore, da je mogao napraviti vi\u0161e intervjua sa samim akterima huliganskih izgreda, da je trebao posvetiti ve\u0107i dio sadr\u017eaja vremenu prije 1980. ili da je trebao vi\u0161e pisati o reprezentativnom nogometu. Nadalje, da premalo pa\u017enje posve\u0107uje nogometu u Sloveniji, Makedoniji, Kosovu ili \u201emanjim klubovima\u201c iz Srbije i Hrvatske, ili, pak, da je u svojoj knjizi ponudio prostora nekim klubovima \u010dija je pojava bila bezna\u010dajna u jugoslavenskom nogometu. Tako\u0111er, zamjerit \u0107e mu se \u0161to u pojedinim dijelovima, osobito u \u201evje\u010dno osjetljivim\u201c ’40-ima i ’90-ima, (ne) prati slu\u017ebeni nacionalni narativ odre\u0111ene zemlje ili narativ lijeve\/desne strane [npr. Oslobodila\u010dki nogomet 1941-45 <\/em>(str. 40); srpske snage su osvojile Vukovar <\/em>(277)] \u2013 \u0161to \u0107e neki vrlo lako interpretirati kao autorovo podila\u017eenje drugoj strani<\/em>, a time i kliznuti u generalizaciju cijelog djela kao prohrvatskog, projugoslavenskog i sl. Me\u0111utim, s obzirom na \u0161irinu podru\u010dja i gotovo stoljetno razdoblje kojim se autor bavi, svi ti nedostaci zvu\u010de kao tra\u017eenje dlake u jajetu.<\/p>\n

Millsova knjiga ima svoju vrijednost iz vi\u0161e aspekata. Kao prvo, \u010ditatelj ne mora nu\u017eno biti ljubitelj nogometa kako bi saznao ne\u0161to novo iz dru\u0161tvenih, ekonomskih ili politi\u010dkih zbivanja Kraljevine Jugoslavije, NDH, socijalisti\u010dke Jugoslavije i naposljetku ratova 90-ih, jer je nogomet ovdje tek svojevrsno pomo\u0107no sredstvo da se ispri\u010da povijest podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije u 20. stolje\u0107u.<\/p>\n

Nadalje, osim \u0161to je spomenuo sve najzna\u010dajnije doga\u0111aje u jugoslavenskom nogometu, u tristotinjak stranica teksta Mills je povezao dru\u0161tvena i politi\u010dka zbivanja s epizodama i crticama iz povijesti ne samo najpopularnijih klubova u dr\u017eavi ve\u0107 i onih poput RNK Splita, Vele\u017ea, kragujeva\u010dkog Radni\u010dkog, novosadskog Ujvidekija, tr\u0161\u0107anske Ponziane, Kvarnera, FK Pri\u0161tine, Maribora, mostarskog Zrinjskog i brojnih drugih klubova, obogativ\u0161i ih i s izjavama i detaljima iz \u017eivota stotinjak igra\u010da i drugih nogometnih djelatnika. Tako da sve i da su one ve\u0107 poznate pojedinim analiti\u010darima, istra\u017eiva\u010dima ili jednostavno zaljubljenicima u ovu igru, vjerujem da svatko i dalje mo\u017ee prona\u0107i mnogo toga \u0161to nije znao ili o njima nije promi\u0161ljao u odre\u0111enom povijesnom kontekstu.<\/p>\n

Tako\u0111er, vjerujem kako su ve\u0107ini, ipak, nepoznati detalji, pogledi i doga\u0111aji koji se ve\u017eu za \u201etu\u0111i\u201c klub, i upravo u tome le\u017ei sljede\u0107a vrijednost Millsovog djela. Mo\u017eda \u0107e mu se predbacivati da kao stranac nema bolji uvid u odre\u0111ena doga\u0111anja kao ljudi s ovih prostora, osobito svjedoci vremena, ali Mills je, za razliku od svih doma\u0107ih autora, prvi napisao rad koji iz nogometne perspektive objedinjuje povijesti svih podru\u010dja Jugoslavije tijekom njenog postojanja. Pri \u010demu, razumljivo, najve\u0107i dio otpada na srpsku i hrvatsku povijest. A \u010dinjenica \u0161to je autor stranac, i jo\u0161 k tome iz mla\u0111e generacije povjesni\u010dara, samo mo\u017ee otkloniti sumnju u njegovu odre\u0111enu ideolo\u0161ku i nacionalnu obojenost, koja se vi\u0161e-manje ve\u017ee za doma\u0107e autore \u0161to se doti\u010du spomenute tematike.<\/p>\n

Millsovo djelo je u Velikoj Britaniji osvojilo nagradu Lord Aberdare za najbolju knjigu o povijesti sporta 2018. godine, a kakav \u0107e prijem i odjek imati u \u201ezemljama seljaka na brdovitom Balkanu\u201c gdje svi sve znaju i gdje je sva\u010dija pri\u010da ona istinita, to \u0107e vrijeme tek pokazati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvoje Petrovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-19772","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":19772,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":19772,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":19772,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":19772,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":19772,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":19772,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19772","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19772"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19772\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19773,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19772\/revisions\/19773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19772"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19772"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19772"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}