{"id":19760,"date":"2020-03-20T17:02:16","date_gmt":"2020-03-20T17:02:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19760"},"modified":"2020-03-20T17:04:38","modified_gmt":"2020-03-20T17:04:38","slug":"snjezana-grkovic-janovic-sestrinska-rijec-izmedu-sucuti-i-duznosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19760","title":{"rendered":"Snje\u017eana Grkovi\u0107-Janovi\u0107, \u201cSestrinska rije\u010d: izme\u0111u su\u0107uti i du\u017enosti\u201d"},"content":{"rendered":"

Podsje\u0107amo na knjigu Snje\u017eane Grkovi\u0107-Janovi\u0107 \u201cSestrinska rije\u010d: izme\u0111u su\u0107uti i du\u017enosti\u201d iz 2015. koja je \u201cposve\u0107ena strukovnom listu Sestrinska rije\u010d<\/em>, koji je izlazio od sije\u010dnja 1933. do svibnja 1940. godine i bio glasilo diplomiranih sestara pomo\u0107nica, danas znanih kao medicinske sestre\u201d, a mo\u017eemo je ovog trena posvetiti ne samo medicinskim sestrama, ljekarnicama i lije\u010dnicama nego i blagajnicama i \u010dista\u010dicama te mnogim drugim \u017eenama na koje je pao ogroman teret u ovim izvanrednim okolnostima.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Snje\u017eana Grkovi\u0107-Janovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Sestrinska rije\u010d: izme\u0111u su\u0107uti i du\u017enosti<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zagreb : Medicinska naklada : \u0160kola narodnog zdravlja “Andrija \u0160tampar”, Medicinski fakultet, 2015.<\/p>\n

XVIII, 386 str.<\/p>\n

Str. V-VII: Predgovor \/ \u017deljko Dugac<\/p>\n

 <\/p>\n

Autorica ove knjige, spisateljica Snje\u017eana Grkovi\u0107-Janovi\u0107, nije samo istra\u017eiva\u010d koji stru\u010dnoj i znanstvenoj javnosti predstavlja \u010dinjenice o oblikovanju i djelovanju sestrinske struke, izazovnoj temi, koja zaslu\u017euje svoje mjesto u povijesti hrvatske medicine i, kona\u010dno, u historiografiji uop\u0107e, ve\u0107 i osoba koja je sama pro\u017eivjela vrijeme odrastanja i oblikovanja suvremene sestrinske struke. Kao k\u0107i sestre Lujze Janovi\u0107-Wagner imala je prigodu upoznati brojne sestre, suradnice strukovnog lista Sestrinska rije\u010d te o\u010dima znati\u017eeljne i smione djevoj\u010dice pratiti majku i njezine poduhvate u profesiji kojoj je svojski posvetila sebe. Budu\u0107i da je autorica knjige i diplomirana socijalna radnica, posve je jasno da je mogla u tan\u010dine zapaziti, analizirati i \u010ditateljima ista\u0107i i onaj ne manje zna\u010dajan segment sestrinskog rada, vezan uz socijalnu problematiku u vremenu kada jo\u0161 socijalni radnici kao struka nisu postojali, a sestre obavljale taj slo\u017eeni dio dru\u0161tvenog djelovanja. S druge strane, kao vrstan pripovjeda\u010d, Snje\u017eana Grkovi\u0107-Janovi\u0107 pri\u010da o listu u kojem su, uz njezinu majku, pisale brojne sestre, lije\u010dnici i drugi socijalno-medicinski radnici, svi slo\u017eni, kako se tada uobi\u010davalo re\u0107i \u2013 u borbi za narodno zdravlje; ona pi\u0161e o onome o \u010demu su oni pisali. Ali ne staje samo na tome. U intimnim bilje\u0161kama prati ljude i trenutke iz njihovih \u017eivota kroz prozor\u010di\u0107e svojih sje\u0107anja. Njezine \u201emale\u201c uspomene daju \u017eivost i ljudsku toplinu i \u010desto govore vi\u0161e od samih \u010dinjenica. Iz pera autorice ne izlaze samo prepri\u010dani \u010dlanci. Ona oslu\u0161kuje \u017eivo i toplo ljudsko srce, koje je kucalo ispod bijelo-plave odore i izgla\u010danog ovratnika i vodilo te hrabre \u017eene u njihovu djelovanju.<\/p>\n

Ova je knjiga posve\u0107ena strukovnom listu Sestrinska rije\u010d<\/em>, koji je izlazio od sije\u010dnja 1933. do svibnja 1940. godine i bio glasilo diplomiranih sestara pomo\u0107nica, danas znanih kao medicinske sestre. Posve\u0107ena je tako\u0111er jednoj cijeloj profesiji koja se hrabro suprotstavila bolesti, siroma\u0161tvu i neznanju u vremenu izme\u0111u dvaju svjetskih ratova kad su jo\u0161 vladale zarazne bolesti, a javnozdravstveni sustav tek oblikovao u\u010dinkovitije mjere svoga djelovanja. \u010clanci terenskih sestara imaju povijesnu i kulturolo\u0161ku vrijednost jer nam iznose neposredna svjedo\u010denja o svkodnevici me\u0111uratnog doba.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ova je knjiga posve\u0107ena strukovnom listu \u201eSestrinska rije\u010d\u201c, koji je izlazio od sije\u010dnja 1933. do svibnja 1940. godine i bio glasilo diplomiranih sestara pomo\u0107nica, danas su to medicinske sestre. Urednica lista sestra Lujza Janovi\u0107-Wagner zaslu\u017ena je za djelovanje, stru\u010dni rad i napredovanje te nove profesije. U osmogodi\u0161njem razdoblju izla\u017eenja lista iza\u0161la su 232 naslova od \u010dega je 120 stru\u010dnih \u010dlanaka \u010dije su autorice bile sestre, 10 odlomaka iz sestrinskih dnevnika u kojima su opisana svakodnevna iskustva sestara, 42 \u010dlanka napisali su lije\u010dnici, a pet \u010dlanaka osobe izvan zdravstvene struke. Iz te zna\u010dajne pisane gra\u0111e mogu se saznati sestrinsko djelovanje, organizacijski i stru\u010dni problemi toga me\u0111uratnog vremena i borba sestara s bole\u0161\u0107u bijedom i neznanjem. List je tiskan u tiskari \u0160kole narodnog zdravlja u Zagrebu ustanovi koja je tada bila potpora za sav zdravstveni i socijalno medicinski rad. Autorica nije samo socijalna radnica i istra\u017eiva\u010d povijesti medicinske struke i sestrinstva ve\u0107 je i sama kao k\u0107erka sestre Lujze Janovi\u0107-Wagner od malena bila u doticaju sa sestrama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

https:\/\/www.medicinskanaklada.hr\/sestrinska-rije%C4%8D-2<\/a><\/p>\n

https:\/\/katalog.kgz.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19761,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Sestrinska-rijec.jpg?fit=426%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":19760,"position":0},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55338,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55338","url_meta":{"origin":19760,"position":1},"title":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 – Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Snje\u017eana Koren i Dea Mari\u0107 Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Koncepti kojima razumijemo svijet oko sebe: godinu dana projekta KOMPaS Prije godinu dana, 1. listopada 2025., na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu zapo\u010deo je \u010detverogodi\u0161nji projekt Hrvatsko obrazovanje izme\u0111u nacionalnog i globalnog \u2013 kako istra\u017eujemo i podu\u010davamo temeljne koncepte za\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-5-scaled.png?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":19760,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55389,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55389","url_meta":{"origin":19760,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Petra Seletkovi\u0107a: \u201ePodru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije od Moha\u010dke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Javno predavanje, organizirano u sklopu obilje\u017eavanja 30 godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, odr\u017eat \u0107e se u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod 25. rujna 2026. (petak) u 11:00 sati. Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine, podru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije \u2013 odnosno ve\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":19760,"position":4},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":19760,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak – prikaz knjige – Anthony Kaldellis, “Byzantium Unbound”, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19760"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19760\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19764,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19760\/revisions\/19764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}