{"id":19751,"date":"2020-03-20T16:33:52","date_gmt":"2020-03-20T16:33:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19751"},"modified":"2020-03-20T16:37:56","modified_gmt":"2020-03-20T16:37:56","slug":"b-geremek-o-epidemiji-1522-u-kojoj-pariski-lijecnici-oblace-komplikovanu-i-cudnu-odecu-koja-bi-trebalo-da-ih-zastiti-od-opasnosti-kontakta-s-bolesnicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19751","title":{"rendered":"B. Geremek o epidemiji 1522. u kojoj pari\u0161ki lije\u010dnici \u201cobla\u010de komplikovanu i \u010dudnu ode\u0107u koja bi trebalo da ih za\u0161titi od opasnosti kontakta s bolesnicima\u201d"},"content":{"rendered":"

Upu\u0107ujemo na epizodu iz \u2013 na portalu ve\u0107 spominjane \u2013 knjige Bronis\u0142awa Geremeka Istorija siroma\u0161tva<\/em> ne samo zbog o\u010ditih analogija sa suvremeno\u0161\u0107u nego i kao podsjetnik da povijest epidemija ima i svoj socijalni aspekt. To se kod epidemije koronavirusa o\u010dituje primjerice kod mnogih ljudi \u010diji stambeni uvjeti i poslovi koje rade ne omogu\u0107uju toliko zazivanu izolaciju i samoizolaciju.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cOd avgusta 1510. godine u gradu vlada stra\u0161na epidemija velikog ka\u0161lja; na prozoru svake ku\u0107e u kojoj se pojavljuje bolest, dva meseca treba da visi snopi\u0107 slame kao znak upozorenja. (\u2026) Godine 1519. u Parizu ponovo izbija epidemija, otkazuju se javni skupovi, zabranjuju pozori\u0161ne predstave. U leto 1522. godine u gradu vlada epidemija, strah dosti\u017ee granice psihoze, pariski lekari koji pose\u0107uju bolesnike u bolnici i po ku\u0107ama, obla\u010de komplikovanu i \u010dudnu ode\u0107u koja bi trebalo da ih za\u0161titi od opasnosti kontakta s bolesnicima. Pariski advokat Nicolas Versoris je u svom dnevniku zabele\u017eio interesantan izve\u0161taj o epidemiji 1522. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vredi primetiti da je u to vreme u Parizu vladala neobi\u010dno \u010dudna i opasna zaraza, a kao posledica toga, kako se pri\u010dalo, u H\u00f4tel-Dieu ovoga grada umrlo je vi\u0161e od 120 osoba za tri dana. <\/em>(\u2026) Govorilo se da je smrt poga\u0111ala najvi\u0161e siromahe (\u2026). Ukratko, ta godina se mo\u017ee smatrati vremenom velike smrtnosti, jer je pogodila ne samo Pariz, ve\u0107 i \u010ditavu kraljevinu Francusku, tako je bilo i u Bormandiji i u gradu Ruanu. <\/em>(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

U ovom izve\u0161taju je veoma bitno povezivanje epidemije sa siroma\u0161nom dru\u0161tvenom sredinom. Savremena prou\u010davanja prehrambenih kriza isti\u010du vezu godina skupo\u0107a sa smrtno\u0161\u0107u, mada dokumentacija tog vremena ne omogu\u0107ava da se s potpunom sigurno\u0161\u0107u odredi kada je uzrok smrtnosti neishranjenost. Ipak, o\u010digledno je da je fiziolo\u0161ka beda uvek predstavljala faktor koji pogoduje \u0161irenju epidemije.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Bronis\u0142aw Geremek, Istorija siroma\u0161tva<\/em>, prevela s poljskog Ljubica Rosi\u0107, Beograd 2015, str. 140-142.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Bronis\u0142aw Geremek \u201cIstorija siroma\u0161tva\u201d<\/p>\n

https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=3394<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19752,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-19751","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Istorija-siromastva-Geremek.jpg?fit=607%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19751,"position":0},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":19751,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":19751,"position":2},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":19751,"position":3},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55476,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55476","url_meta":{"origin":19751,"position":4},"title":"Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za noviju istoriju Srbije \u0107e od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu organizovati Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eIstorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. Dva uspe\u0161no organizovana skupa mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora (2024, 2025) i izuzetno pozitivni utisci u\u010desnika dali su nam povoda da\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-14.png?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":19751,"position":5},"title":"Gostovanje predstave – George Bernard Shaw, “Oru\u017eje i \u010dovjek” – u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19751"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19751\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19756,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19751\/revisions\/19756"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}