{"id":1975,"date":"2012-01-19T23:00:05","date_gmt":"2012-01-19T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1975"},"modified":"2012-01-19T23:00:05","modified_gmt":"2012-01-19T23:00:05","slug":"milivoj-beslin-proslost-kao-suvremenost-o-meduratnom-izazovu-intelektualcima-i-obrani-historicareve-struke-o-knjizi-olivere-milosavljevic-savremenici-fasizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1975","title":{"rendered":"Milivoj Be\u0161lin – Pro\u0161lost kao suvremenost – O me\u0111uratnom izazovu intelektualcima i obrani histori\u010dareve struke (o knjizi Olivere Milosavljevi\u0107 “Savremenici fa\u0161izma”)"},"content":{"rendered":"

Milivoj Be\u0161lin<\/span><\/i><\/p>\n

 <\/span>\u201ePro\u0161lost kao savremenost\u201c<\/span><\/b><\/p>\n

O me\u0111uratnom izazovu intelektualcima i odbrani istori\u010dareve struke<\/span><\/h2>\n

Olivera Milosavljevi\u0107, Savremenici fa\u0161izma 1. Percepcija fa\u0161izma u beogradskoj javnosti 1933\u20131941. <\/i>i Savremenici fa\u0161izma 2. Jugoslavija u okru\u017eenju 1933\u20131941<\/i>, Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2010, str. 590 i 218.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

\u201eBiti istori\u010dar zna\u010di zavetovati se onome \u0161to je suprotno, bez zastajanja, proizvoditi diskurs oslobo\u0111en sistematizovanja i predrasuda…\u201c pisao je osniva\u010d francuske nove istorije Lisjen Fevr. Ne po\u010dinjem slu\u010dajno ba\u0161 ovim citatom izlaganje o istoriografskom radu Olivere Milosavljevi\u0107 i vremenu u kome je nastajao, jer je re\u010d o istori\u010darki koja nikada nije pratila struju ni dominantne i po\u017eeljne ideolo\u0161ke obrasce u dru\u0161tvu. Prou\u010davala je radni\u010dke savete i samoupravljanje osamdesetih kada je sistem nezadr\u017eivo klizio u dekadenciju i delegitimizaciju, da bi se raspao u vreme kada je trebalo da krajem 80-ih godina pro\u0161log veka objavi knjigu o tome, ali ni jedan prestoni\u010dki izdava\u010d nije bio dovoljno zainteresovan da u vreme ekspanzije nacionalisti\u010dke ideologije objavi nau\u010dni i racionalni pogled na va\u017ean segment istorije zemlje koja je tako intenzivno i sistematski razarana u to vreme. U prvoj polovini 90-ih pisala je o zloupotrebi autoriteta nauke kao jedan od prvih istori\u010dara koji je kriti\u010dki i nau\u010dno sagledao ulogu SANU u pripremi rata. U vreme kad je ratni projekat Milo\u0161evi\u0107a i njegove intelektualne elite bio na vrhuncu, u\u010destvovala je u pisanju prekretnog zbornika Srpska strana rata<\/i>. U vreme pokidanih veza na razvalinama disolucirane Jugoslavije bila je me\u0111u prvima koja je prihvatila ideju dijaloga izme\u0111u istori\u010dara Srbije i Hrvatske. Za sve to vreme nacionalisti\u010dke ideologije i njenog krucijalnog elementa antikomunizma i antititoizma bavila se istorijom socijalisti\u010dke Jugoslavije, ocenjuju\u0107i u svom radu Jugoslovenstvo, velikodr\u017eavlje i demokratija<\/i> jugoslovensku ideju i dr\u017eavu kao \u201erezultat racionalno izgra\u0111ene istorijske svesti\u201c. Bilo je te\u0161ko u tom vremenu istrajavati na pozicijama kriti\u010dkog istori\u010dara, su\u010deljavati se svakodnevno sa mr\u017enjom, predrasudama, dr\u017eavnom propagandom i autoritarnom nacionalisti\u010dkom ideologijom koja je kao svoj cilj imala velikodr\u017eavlje, a kao metod koristila nasilje, emanirano kroz rat i njegov modus operandi<\/i>, zlo\u010dine. O njima \u0107e bez zadr\u0161ke govoriti u brojnim javnim istupima i intervjuima. Nakon tzv. demokratskih promena, koji istorijskoj nauci nisu donele manje (samo)poni\u017eavanja i zloupotreba nego u vreme 90-ih, kada je \u010ditava srpska istorija pretvorena u hagiografiju zlatnih doba<\/i> i heroja<\/i>, sve do 1945. kada je \u201edo\u0161ao mrak\u201c i \u201eukinuta demokratija\u201c, pa je zbog toga iz samih vrhova vlasti poru\u010divano da se na pomen \u0161efa kvislin\u0161ke uprave Milana Nedi\u0107a mora stajati u stavu mirno, Olivera Milosavljevi\u0107 objavljuje monografiju o kolaboraciji u Srbiji 1941-44. potisnutu i retko obra\u0111ivanu temu u poslednje tri decenije. Jedna je od prvih u srpskoj istoriografiji koja je pisala o rasisti\u010dkim uredbama Nedi\u0107eve \u201evlade\u201c koje je istorijska nauka iz razli\u010ditih motiva pre\u0107utkivala. <\/span><\/p>\n

Tokom 2005. kada je vlast skup\u0161tinskim odlukama oktroisala \u201eistorijsku istinu\u201c vr\u0161e\u0107i nasilje nad kriti\u010dkom istoriografijom, poru\u010divala je vlastima da \u201eslave pobedu nad fa\u0161izmom, a pre\u0107utkuju pobednike kako bi otvorili prostor da slave gubitnike a pre\u0107utkuju njihov poraz\u201d. Pobuniv\u0161i se protiv zloupotrebe istorijske nauke, pisala je da se \u201ene<\/span> slave gubitnici i ne izjedna\u010davaju sa pobednicima nad fa\u0161izmom zbog njih samih, slave se samo zato da bi njihova ideologija nastavila da \u017eivi\u201c. Najzad, u odbranu struke je napisala jasnije nego drugi: \u201e<\/span>istoriju ne pi\u0161u pobednici, istorija se pi\u0161e sama i ostavlja dovoljno tragova svoje stvarnosti da uvek iznova mo\u017ee da se rekonstrui\u0161e.\u201d <\/span><\/span><\/p>\n

Ne\u0161to ranije, neposredno nakon pada Milo\u0161evi\u0107a, kada su nove vlasti poku\u0161avale da ubede javnost u prirodnost \u201edemokratskog nacionalizma\u201c objavila je monografiju U tradiciji nacionalizma<\/i>, gde se tako\u0111e me\u0111u prvima pozabavila stereotipima srpskih intelektualaca o \u201enama\u201c i \u201edrugima\u201c kroz \u010ditav XX vek. Ova knjiga je posebno zna\u010dajna u kontekstu tada vrlo aktuelnih i precenjenih autora poput Marije Todorove, koja je poku\u0161ala da isklju\u010divo Zapadu pripi\u0161e ru\u017ene stereotipe o balkanskim narodima, a upravo knjiga Olivere Milosavljevi\u0107 govori da su Balkanci sami jedni o drugima pisali i govorili najgore pogrde, potvr\u0111uju\u0107i \u017eilavost atavisti\u010dkih antagonizama u proizvodnji negativnih stereotipa. U vreme ve\u0107 dominantne i do kraja institucionalizovane revizije Drugog svetskog rata podigla je svoj glas, ne izlaze\u0107i iz domena nauke u \u010dijoj je ni\u0161i tako \u010dvrsto ukotvljena, protiv olakih i istoriografskih i sudskih rehabilitacija.  <\/span><\/span><\/p>\n

U drugoj polovini pro\u0161le decenije kada je sistematska medijska kampanja protiv vode\u0107e srpske istori\u010darke dr Latinke Perovi\u0107, kao nesumnjivo dr\u017eavni projekat, dosezala svoje amplitude odlu\u010dila je da zatra\u017ei i uspela da dobije, za sada jedino svedo\u010denje te vrste od Latinke Perovi\u0107. Iz njihovih razgovora proiza\u0161la je knjiga \u010cinjenice i tuma\u010denja<\/i> koja je u velikoj meri razbila jednodimenzionalnost javnog diskursa kada je u pitanju interpretacija one krhke, manjinske, ali uvek postoje\u0107e tendencije kako u srpskoj istoriografiji, jo\u0161 vi\u0161e unutar srpske intelektualne elite.<\/span><\/p>\n

Sem u svim dijalozima istori\u010dara\/povjesni\u010dara, u\u010destvovala je i bila \u0161ef regionalnog projekta Kultura se\u0107anja<\/i>, kao i vrlo zapa\u017eeni u\u010desnik na projektu Srbija u modernizacijskim procesima<\/i>. O modernizaciji je ostavila sem svojih radova o kritici patrijarhalnog obrasca u srpskoj istoriji i neizbrisivu re\u010denicu da je bitan preduslov ideje modernizacije napu\u0161tanje tradicionalisti\u010dke paradigme, po\u0161to \u201enikakav tehnolo\u0161ki progres, moderne ideologije i knji\u0161ka obave\u0161tenost ne mogu trajno da zna\u010de progres ako se mitska svest odr\u017eava kao po\u017eeljno obele\u017eje nacionalnog bi\u0107a.\u201c <\/span><\/p>\n

Jedna je od retkih koja je ozbiljno shvatila svu pogubnost pri\u010de o \u201edobrom nacionalizmu\u201c nakon 2000-te, pa je u istoimenom radu iz 2007. poku\u0161ala i uspela da ga dekonstrui\u0161e, poru\u010duju\u0107i da je \u201e<\/span>u nacionalisti\u010dkim politi\u010dkim i intelektualnim krugovima stvoren konsenzus oko stava da je nastupilo doba rehabilitacije ideologije i njenog spasavanja putem utemeljenja u sam identitet dru\u0161tva.\u201d Time je, medju prvim teoreti\u010darima nacionalizma kod nas, precizno ukazala na razliku izme\u0111u nacionalisti\u010dke ideologije i identiteta, jasno apostrofiraju\u0107i manipulativni karakter teza koje su izno\u0161ene u javnosti.<\/span> <\/span><\/p>\n

Istra\u017eivanjima i radovima iz oblasti socijalisti\u010dke Jugoslavije, postavljala je tu tematiku u nau\u010dne i racionalne okvire, izme\u0161taju\u0107i je iz, poslednje dve decenije kanonizovanog i bezmalo konsenzualnog, u osnovi vulgarnog i demonizuju\u0107eg diskursa imanentnog ovda\u0161njem \u010dar\u0161ijskom narativu. Bore\u0107i se sa dominantnim stavom o nelegitimnosti istra\u017eivanja druge Jugoslavije, napisa\u0107e antologijsku re\u010denicu: \u201ePo\u0161to vi\u0161e nema komunizma, a nema ni Jugoslavije, izbrisana je i \u010ditava njihova istorija\u201c. Nije u svemu napred re\u010denom o istoriografskom delu prof. dr Olivere Milosavljevi\u0107 izuzetak ni voluminozna dvotomna monografija o srpskim, tj. beogradskim  <\/span>intelektualcima i javnosti prema najva\u017enijem fenomenu me\u0111uratnog perioda, fa\u0161izmu.  <\/span><\/span><\/p>\n

Monografija Savremenici fa\u0161izma<\/i> Olivere Milosavljevi\u0107 je temeljno promi\u0161ljeno, moderno koncipirano istoriografsko delo visoke unutra\u0161nje koherentnosti, koje se odlikuje pregledno\u0161\u0107u i jasno\u0107om izlaganja, nepretencioznim stilom i du\u017enom skrupulozno\u0161\u0107u u izvo\u0111enju kona\u010dnih sudova. Ipak, iako je odabrala da izvor govori mnogo vi\u0161e od nje, autorka je pokazala i u ovoj studiji, kao i u prethodnim, visoko izra\u017eenu i intelektualno neprevazi\u0111enu interpretativnu sposobnost tuma\u010denja istorijskih \u010dinjenica, pojava i procesa. <\/span><\/p>\n

Polaze\u0107i od savr\u0161enog razumevanja epohe o kojoj pi\u0161e, \u010dvrste koncepcijske strukture i metodolo\u0161ki preciznog hermeneuti\u010dkog postupka, Olivera Milosavljevi\u0107 je posmatranu monografiju, sazdanu na \u0161irokoj izvornoj osnovi segmentirala i konceptualno uobli\u010dila u dva toma: (Percepcija fa\u0161izma u beogradskoj javnosti 1933\u20131941.<\/i> i Jugoslavija u okru\u017eenju 1933\u20131941<\/i>) i pet velikih tematskih celina: Ideologija, Praksa, Mir ili rat, Slika sada\u0161njosti (Ima li fa\u0161izma u Jugoslaviji?) i Slika budu\u0107nosti (O desni\u010darskim vizijama budu\u0107nosti). Svako od ovih poglavlja je dalje precizno, znala\u010dki i logi\u010dno struktuirano na manje problemske celine.<\/span><\/p>\n

Zaslugom izdava\u010da, Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava u Srbiji, estetski odli\u010dno opremljena knjiga, Savremenici fa\u0161izma<\/i>, predstavlja va\u017ean doprinos istorijskoj nauci ve\u0107 samom \u010dinjenicom da je ra\u0111ena na temelju analiti\u010dko-sinteti\u010dkog pristupa posmatranoj tematici, vi\u0161egodi\u0161njem i\u0161\u010ditavanju brojnih, pre svega primarnih izvora, dnevnih listova, novina, bro\u0161ura, knjiga, \u010dasopisa (politi\u010dkih, knji\u017eevnih, medicinskih, pravnih, etnografskih, religijskih, vojnih, satiri\u010dnih, prosvetnih, umetni\u010dkih, privrednih…) Svi ovi izvori podvrgnuti su metodolo\u0161kom postupku u najboljem duhu kriti\u010dke istoriografije. Znaju\u0107i da je istorija, kako je govorio Lisjen Fevr, pre svega \u201enau\u010dno vo\u0111eno ispitivanje izvora\u201c, Olivera Milosavljevi\u0107 je u heuristi\u010dkom pogledu gotovo nenadma\u0161no utemeljila svoju monografiju. Zbog toga se intelektualna istorija Olivere Milosavljevi\u0107, prva te vrste kod nas, kre\u0107e u jasnim okvirima simboli\u010dkog dijalo\u0161kog diskursa, jer istorija i nije ni\u0161ta drugo do \u201edijalog pro\u0161losti i sada\u0161njosti putem izvora\u201d, kako je pisao Edvard Halet Kar, te, autorka dosledno istrajava na interaktivnosti sa vlastitim izvorima, postavljaju\u0107i im prava pitanja, karakteri\u0161u\u0107i i nadogra\u0111uju\u0107i svoj metod pored ve\u0107 pomenute \u010dvrste empirijske zasnovanosti i veoma izra\u017eenim, ne \u010destim, ali veoma upe\u010datljivim i misaonim zaklju\u010dcima, te smislom za istorijsku sintezu, \u010dime je prona\u0161la pravu meru \u201eizme\u0111u vokacije da uop\u0161tava i zadatka da izvr\u0161i ekspertizu\u201d, kako je pisao francuski istori\u010dar Alen Buro.    <\/span><\/span><\/p>\n

Istori\u010dari jo\u0161 na elementarnom stupnju svog obrazovanja u\u010de da je feti\u0161izovana \u201eteorija distance\u201d neophodna u istra\u017eivanju svakog doga\u0111aja, pojave, procesa, li\u010dnosti. <\/span>Od manipulacije ovom premisom su poslednje dve decenije polazili mnogi revizionisti\u010dki apologeti kolaboracije u Drugom svetskom ratu. To je trebalo da zna\u010di da se u saradnju sa fa\u0161izmom ulazilo iz nerazumevanja toga fenomena, \u010desto i neobave\u0161tenosti, a naj\u010de\u0161\u0107e iz potrebe za <\/span>\u201e<\/span>o\u010duvanjem biolo\u0161ke supstance naroda\u201d kako vole da ka\u017eu, dakle, iznu\u0111enosti. I u tome je vrhunska vrednost Savremenika fa\u0161izma<\/i>, jer se \u010ditanjem knjige dolazi do nedvosmislene spoznaje da su upravo savremenici imali ne ravno nama, nego i bolje, istan\u010danije, minucioznije poznavanje fa\u0161izma od nas danas. Nije njima bilo potrebno iskustvo holokausta da bi prepoznavali apsolutno zlo\u010dina\u010dku prirodu fa\u0161isti\u010dke ideologije. Sistematizuju\u0107i odbranu kolaboracije dana\u0161njih revizionisti\u010dkih istori\u010dara, Olivera Milosavljevi\u0107 ve\u0107 u uvodu knjige postavlja klju\u010dno pitanje, <\/span>\u201e<\/span>da li su ovda\u0161nji intelektualci do\u010dekali okupaciju u Drugom svetskom ratu sa ve\u0107 izgra\u0111enim uverenjima o sopstvenom izboru strane u ratu?\u201d Njen odgovor nije ni aproksimativan, niti zasnovan na utisku, ve\u0107 je rezultat kompleksnog i mukotrpnog istra\u017eiva\u010dkog puta i nedvosmisleno glasi: <\/span>\u201e<\/span>Da, savremenicima je sve bilo jasno i poznato. Znali su i za rasnu teoriju, i za koncentracione logore, i za progon i ubijanje Jevreja, i za spaljivanje knjiga, i za uni\u0161tavanje kulture, i za proterivanje najvi\u0111enijih intelektualaca, i za imperijalisti\u010dke planove Hitlera i Musolinija, znali su i \u0161ta zna\u010di sintagma \u017eivotni prostor, znali su i da dolazi novi rat, i da \u0107e biti svetski rat\u2026 <\/span>I sva ta znanja su prezentovali javnosti\u201d. <\/span>I zaista, \u010ditaju\u0107i sve ove analize u beogradskim pisanim medijima, jasno je da savremenicima gotovo da nije bilo nepoznatih i skrivenih elemenata ideologije ili prakse fa\u0161izma. Zbog svega toga, <\/span>nagla\u0161ava<\/span> autorka, <\/span>\u201e<\/span>ostajalo je sasvim malo prostora za zbunjenost savremenika\u201d. Upravo je u tome i najve\u0107a vrednost ove monografije, jer posle nje vi\u0161e ne\u0107e biti mogu\u0107a tvrdnja da je bilo \u010diji istorijski izbor tokom Drugog svetskog rata bio slu\u010dajan ili iznu\u0111en. Podeliv\u0161i intelektualnu elitu na levicu, liberalizam, konzervativizam i fa\u0161izam, autorka konstatuje, na osnovu temeljne analize izvora, da su jedino levi\u010dari i desni\u010dari<\/span>, nezavisno od njihovih radikalno suprotstavljenih orijentacija, imali jasno artikulisane ideje i da je na njihovoj strani bio jedini pravi aktivizam. Taj dijametralno suprotni aktivizam obele\u017eili su eksplicitni antifa\u0161izam levice i eksplicitna kolaboracija desnice. Izme\u0111u je bila \u201ebaru\u0161tina\u201c, kako se govorilo u vreme Francuske revolucije. Najzad, najva\u017enije dostignu\u0107e knjige i njen najvredniji zaklju\u010dak bi se mogao svesti na to da \u201ekao \u0161to antifa\u0161izam u ratu nije bio slu\u010dajan, ve\u0107 je proisticao iz dubokih ideolo\u0161kih na\u010dela zastupanih pre rata, kao \u0161to pasivizacija pojedinaca nije bila slu\u010dajna, ve\u0107 se nadovezivala na stalno i\u0161\u010dekivanje da se stvari same od sebe vrate u normalno stanje, tako i kolaboracija nije bila ni slu\u010dajna ni iznu\u0111ena. Ona je predstavljala logi\u010dan nastavak profa\u0161isti\u010dkih ideolo\u0161kih na\u010dela zastupanih godinama ranije…\u201c Dakle, kada je o intelektualnoj eliti re\u010d, ni\u010diji konkretni potezi tokom rata nisu bili proizvod niti trenutka, niti iznude, niti neznanja ili slu\u010dajnosti, ve\u0107 naj\u010de\u0161\u0107e u deceniji ranije duboko usa\u0111enih uverenja.<\/span><\/p>\n

Svojom dvotomnom monografijom, pisanom retko savesno i akribi\u010dno, Olivera Milosavljevi\u0107 nije samo ispravila i popunila tako uo\u010dljive i vapiju\u0107e beline u doma\u0107oj istoriografiji, ve\u0107 je i kao malo ko drugi dalekose\u017eno\u0161\u0107u svojih zaklju\u010daka i interpretacija dala zna\u010dajan doprinos formiranju kriti\u010dke svesti doma\u0107e istorijske nauke kao fundamentalne humanisti\u010dke discipline. Zbog svega toga \u0107e intelektualna istorija Jugoslavije u me\u0111uratnom periodu, kao i istorija Drugog svetskog rata na ovim prostorima biti nezamisliva bez istra\u017eiva\u010dkih rezultata sabranih u knjizi Savremenici fa\u0161izma<\/i>. Vrednije nasle\u0111e Olivera Milosavljevi\u0107 nam nije mogla ostaviti.
<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

[Govor mr. Milivoja Be\u0161lina na promociji knjige Savremenici fa\u0161izma<\/i> u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u Beogradu 20. travnja\/aprila 2011]<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

Knjiga Olivere Milosavljevi\u0107 “Savremenici fa\u0161izma” dostupna je na sljede\u0107im linkovima:<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/doc\/Ogledi14.pdf<\/span><\/p>\n

http:\/\/www.helsinki.org.rs\/serbian\/doc\/Ogledi15.pdf
<\/span><\/p>\n


<\/cite><\/p>\n


<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1975","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1975,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1975,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":1975,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":1975,"position":3},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1975,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1975,"position":5},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1975"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1975\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}