{"id":19739,"date":"2020-03-19T18:51:04","date_gmt":"2020-03-19T18:51:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19739"},"modified":"2020-04-08T14:46:45","modified_gmt":"2020-04-08T14:46:45","slug":"predstavljamo-historiografske-zdravstvene-djelatnice-ivana-horbec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19739","title":{"rendered":"Predstavljamo historiografske \u201ezdravstvene djelatnice\u201c: Ivana Horbec"},"content":{"rendered":"

Ivana Horbec (Hrvatski institut za povijest u Zagrebu) objavila je 2015. godine knjigu \u201eZdravlje naroda \u2013 bogatstvo dr\u017eave. Prosvije\u0107eni apsolutizam i po\u010deci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj\u201c koja govori \u201eo razvoju sustava javnoga zdravstva u hrvatskim zemljama pod habsbur\u0161kom vla\u0161\u0107u tijekom druge polovice 18. stolje\u0107a\u201d, u razdoblju u kojem mo\u017eda ne o\u010dekujemo da se nalaze \u201epo\u010deci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj\u201c.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Ivana Horbec<\/p>\n

Zdravlje naroda – bogatstvo dr\u017eave: prosvije\u0107eni apsolutizam i po\u010deci sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj<\/strong><\/a><\/p>\n

Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga predstavlja studiju o razvoju sustava javnoga zdravstva u hrvatskim zemljama pod habsbur\u0161kom vla\u0161\u0107u tijekom druge polovice 18. stolje\u0107a, odnosno tijekom vladavine Marije Terezije (1740.-1780.), Josipa II. (1780.-1790.) i Leopolda II. (1790.-1792.). Vladavina prosvije\u0107enoga apsolutizma karakteristi\u010dna za navedene vladare odlu\u010duju\u0107e je utjecala na formiranje protomodernih dru\u0161tvenih struktura u Habsbur\u0161koj Monarhiji, tijekom kojega procesa dr\u017eava preuzima klju\u010dnu ulogu u organizaciji i oblikovanju sustava javnoga zdravstva te postavljanju kriterija za obavljanje medicinske prakse. U navedenom je razdoblju formirana mre\u017ea institucija posve\u0107ena brizi o zdravstvu, medicinska su znanja postala \u0161iroko primijenjiva te je medicinska skrb postala dostupnija i kvalitetnija, ali je i pristup pacijentu postajao sve manje individualan, a sve vi\u0161e standardiziran. Povijesni procesi razvoja dr\u017eavne uloge u zdravstvenim pitanjima na podru\u010dju hrvatskih zemalja postavljeni su u kontekst \u0161irih europskih povijesnih procesa te su analizirani \u010dimbenici uspjeha, ali i razlozi neuspjeha dr\u017eavnih regulativa, s namjerom da oni, upravo na primjeru javnoga zdravstva kao elementa dr\u017eavne uprave koji se odnosi na naj\u0161iri krug stanovni\u0161tva, uka\u017eu na elemente suodnosa dr\u017eavnih institucija i pojedina\u010dnih interesa va\u017enih i za percepciju dana\u0161nje uloge dr\u017eave, ali i pomognu razumijevanju intelektualnih transfera izme\u0111u sveu\u010dili\u0161nih centara i prostora koji su dru\u0161tveno i politi\u010dki tada smatrani \u201eperiferijom\u201c. Analiza je ra\u0111ena na temelju arhivske gra\u0111e pohranjene u Hrvatskom, Austrijskom i Ma\u0111arskom dr\u017eavnom arhivu, kao i na temelju tada\u0161nje zdravstvene zakonodavne regulative. Sredi\u0161te analize predstavlja Op\u0107i zdravstveni pravilnik iz 1770., prvi obuhvatniji normativni akt na polju javnoga zdravstva u Zemljama Krune Sv. Stjepana, koji se u knjizi donosi u prijevodu na hrvatski jezik. Pojedine teme obra\u0111ene u knjizi obuhva\u0107aju analizu idejnih temelja na kojima je po\u010divao anga\u017eman dr\u017eavnih struktura u polju javnoga zdravstva, prikaz razvoja javnozdravstvenih institucija, postanak i organizaciju Sanitarnoga kordona, mogu\u0107nosti medicinske naobrazbe u Habsbur\u0161koj Monarhiji te razvoj visoko\u0161kolskoga sustava za medicinske prakti\u010dare, analizu zakonodavnih okvira razvoja pojedinih medicinskih struka, stanje i razvoj bolnica te analizu ideje \u201emedicinske policije\u201c i napore dr\u017eavnih struktura na polju zdravstvenoga prosvje\u0107ivanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/issuu.com\/hip-zagreb\/docs\/zdravlje_naroda_-_bogatstvo_drzave<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/isp.academia.edu\/IvanaHorbec<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.isp.hr\/novovjekovna\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski institut za povijest<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

Po\u010deci javnog zdravstva u Hrvatskoj<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n

U vrijeme dok se globalno \u201cborimo\u201d s epidemijom CoVid-19 pokazuje se kolika je va\u017enost dobro ustrojenog sustava javnoga zdravstva u smislu prevencije i zaustavljanja \u0161irenja epidemije. Po\u010deci tog sustava na ovim prostorima se\u017eu u ne tako daleko 18. stolje\u0107e, a tim pitanjima bavila se u svojim istra\u017eivanjima na\u0161a djelatnica dr. sc. Ivana Horbec.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditajte dijelove njezine knjige Zdravlje naroda, bogatstvo dr\u017eave<\/em> koju smo objavili 2015. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ukoliko vam se tekst ne u\u010ditava poku\u0161ajte ga pro\u010ditati na sljede\u0107oj poveznici<\/a><\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.isp.hr\/poceci-javnog-zdravstva-u-hrvatskoj\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19740,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-19739","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/horbec.png?fit=720%2C540&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":19739,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":19739,"position":1},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":19739,"position":2},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":19739,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":19739,"position":4},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":19739,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19739"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20203,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19739\/revisions\/20203"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19740"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}