<\/p>\n
Historia Varasdiensis. \u010casopis za vara\u017edinsku povjesnicu<\/i>. Glavni urednici Hrvoje Petri\u0107 i Ivan Obadi\u0107, Dru\u0161tvo povjesni\u010dara grada Vara\u017edina i Vara\u017edinske \u017eupanije, <\/span>Vara\u017edin 2011, 332 str.<\/span><\/font><\/p>\n Potaknuto \u010dinjenicom da jo\u0161 uvijek ne postoji sinteza povijesti grada Vara\u017edina i \u0161ire regije, Dru\u0161tvo povjesni\u010dara grada Vara\u017edina i Vara\u017edinske \u017eupanije organiziralo je izdavanje \u010dasopisa koji se bavi spomenutom tematikom. Projekt je zapo\u010det odmah nakon osnivanja Dru\u0161tva 2009. godine, a u njemu su sudjelovali djelatnici mnogih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija. Plod projekta predstavlja prvi broj \u010dasopisa Historia Varasdiensis <\/i>(\u010casopis za vara\u017edinsku povjesnicu<\/i>)<\/span>, koji objavljuje radove s podru\u010dja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, etnologije i drugih humanisti\u010dkih znanosti. Va\u017eno mjesto u \u010dasopisu zauzimaju i radovi s podru\u010dja pomo\u0107nih povijesnih znanosti, kao \u0161to su numizmatika, filatelija, militarija i heraldika.<\/p>\n \u017delja je uredni\u0161tva \u010dasopisa unaprijediti i promovirati spoznaje o kulturno-povijesnom naslje\u0111u Vara\u017edina i Vara\u017edinske \u017eupanije, otvoriti prostor za razmjenu ideja, mi\u0161ljenja i novih spoznaja, promicati trend \u0161irenja povijesne perspektive i otvaranja historijske znanosti prema novim temama u suvremenoj historiografiji i rastu\u0107oj interdisciplinarnoj usmjerenosti u dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim znanostima, te potaknuti kriti\u010dki dijalog o temama vezanim uz kulturne, dru\u0161tvene, gospodarske i druge aspekte povijesnog razvoja vara\u017edinske regije. Urednici su izrazili nadu da \u0107e uspjeti odr\u017eati kontinuiranost izla\u017eenja \u010dasopisa kao godi\u0161njaka, ali isti\u010du da pritom ne \u017eele izgubiti iz vida kvalitetu kao osnovni preduvjet izla\u017eenja svakog broja \u010dasopisa.<\/p>\n U posljednjem dijelu uvodnika nalazi se zahvala svima koji su doprinijeli projektu te poziv znanstvenicima i svim drugim zainteresiranim osobama na suradnju pri izradi idu\u0107ih brojeva \u010dasopisa.<\/p>\n Prvi broj \u010dasopisa nije posve\u0107en niti jednoj posebnoj temi zbog \u017eelje urednika da naglase tematsku \u0161irinu i samu koncepciju \u010dasopisa. Kao tema drugog broja \u010dasopisa najavljena je \u201eHistoriografija grada Vara\u017edina i vara\u017edinskog kraja\u201c.<\/p>\n Nakon uvodnika glavnih urednika Hrvoja Petri\u0107a i Ivana Obadi\u0107a, u kojemu su ukratko opisani ciljevi i na\u010din ure\u0111ivanja radova u \u010dasopisu, slijedi jedanaest znanstvenih i stru\u010dnih \u010dlanaka, koji \u010dine glavninu sadr\u017eaja \u010dasopisa. Uz njih se nalaze \u010detiri priloga, koji nisu recenzirani, ali na popularan na\u010din prezentiraju znanstvene spoznaje. U \u010dasopis je uklju\u010den i jedan transkript i prijevod izvorne arhivske gra\u0111e, te jedan intervju s istaknutom osobom koja je sudjelovala u stvaranju povijesti grada Vara\u017edina i Vara\u017edinske \u017eupanije. Posljednji dio \u010dasopisa posve\u0107en je prikazima knjiga i periodike te znanstvenih skupova i predavanja koja se ti\u010du povijesti grada i regije. Svakom od stru\u010dnih odnosno znanstvenih \u010dlanaka pridodan je sa\u017eetak na engleskom ili njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n Urednici najavljuju da \u0107e sljede\u0107i brojevi \u010dasopisa uz sve navedeno obuhvatiti i intervjue s povjesni\u010darima koji se bave vara\u017edinskim temama, bibliografije vezane uz vara\u017edinske teme te informacije o djelatnostima Dru\u0161tva i doga\u0111ajima vezanim uz regiju.<\/p>\n Cjelinu \u010dasopisa koja sadr\u017ei znanstvene \u010dlanke otvara studija Uteg za brzu vagu \u2013 nalaz sa Hum\u0161\u010daka<\/i> Marine \u0160imek. Studija zapo\u010dinje kratkim prikazom lokaliteta Hum\u0161\u010daka nedaleko Brezni\u010dkog Huma u Vara\u017edinskoj \u017eupaniji te opisom arheolo\u0161kih istra\u017eivanja provedenih 2001. i 2010. na spomenutom lokalitetu. Autorica zatim analizira nalaz, olovni uteg za brzu vagu (vagu s pomi\u010dnim utegom ili vagu nejednakih krakova) sa\u010duvan s u\u0161icom i \u017eeljeznim \u010dlankom s kukom. Nakon osvrta na na\u010din uporabe vage i utega, autorica analizira sli\u010dne nalaze s nekoliko obli\u017enjih lokaliteta, od kojih je najbli\u017ei i topografski najsli\u010dniji Kuzelin kraj Sesveta. Kao povr\u0161inski nalaz, uteg je datiran razdobljem kasne antike prema sli\u010dnim primjercima te prema nekim drugim nalazima iz gornjih arheolo\u0161kih slojeva Hum\u0161\u010daka. Posljednji dio \u010dlanka autorica posve\u0107uje predstavljanju mogu\u0107nosti 3D skeniranja i izrade 3D modela sitnih arheolo\u0161kih predmeta na primjeru opisanog utega, kao na\u010din vizualizacije koji bi mogao zamijeniti klasi\u010dan crte\u017e.<\/p>\n Anti\u010dki po\u017eari i rimske vatroza\u0161titne mjere u svjetlu arheolo\u0161kih epigrafskih spomenika na tlu dana\u0161nje Austrije, Ma\u0111arske i Hrvatske<\/i>, rad iz pera Biserke Vlahovi\u0107, zapo\u010dinje sa\u017eetim povijesnim pregledom vatroza\u0161tite u starih naroda, po\u010dev\u0161i od drugog tisu\u0107lje\u0107a prije Krista u Egiptu i Mezopotamiji. Autorica tvrdi da panonsko vatrogastvo, usprkos dobroj organizaciji i uglednom dru\u0161tvenom polo\u017eaju, nije moglo pre\u017eivjeti propast rimskih gradova. Primarno svjedo\u010danstvo o dobroj organizaciji vatroza\u0161tite u rimskoj Panoniji predstavljaju arheolo\u0161ki ostaci po\u017eara i ratnih razaranja, \u017ertvenici i natpisi na grobnim spomenicima. Na tlu Rimskog Carstva postojale su dvije slu\u017ebe: \u201ejavna\u201c, organizirana od strane lokalnih vlasti, te \u201edobrovoljna\u201c, koju su organizirali obrtnici na cehovskoj osnovi. Prona\u0111eni rimski spomenici svjedo\u010de da su u vatroza\u0161titu bili uklju\u010deni svi slojevi rimskog dru\u0161tva: vojska, obrtnici, gra\u0111ani, robovi itd. Autorica zatim daje prikaz glavnih vatrogasnih okupljali\u0161ta za podru\u010dje koje danas obuhva\u0107aju Austrija, Ma\u0111arska i Hrvatska (Carnuntumu, Vindobona, Aquincum, Savaria i Siscija), te spomenika koja svjedo\u010de o va\u017enosti vatrogasnih slu\u017ebi na spomenutom podru\u010dju (ovdje valja posebno istaknuti plo\u010du iz Flavije Solve, koja sadr\u017ei popis imena 93 vatrogasaca). Na kraju \u010dlanka autorica izra\u017eava nadu da \u0107e njezin rad biti poticaj za daljnje istra\u017eivanje ove dosad slabo obra\u0111ene teme.<\/p>\n Spomenka Vlahovi\u0107 u radu Prikaz konzervacije tubula u prostoriji 1 u podru\u010dju terma anti\u010dkog kompleksa Aquae Iasae u Vara\u017edinskim Toplicama<\/i> donosi pregled konzervatorsko-restauratorskih radova na tubulima u sklopu rimskih terma u Vara\u017edinskim Toplicama na podru\u010dju sjevernog zida prostorije 1. Radove je obavila Dagmar Dammann, diplomirani restaurator iz Njema\u010dke u periodu 28.8.-7.9.2006. i 21.9.-10.10.2006. godine, s ciljem osiguranja tubula i o\u010duvanja originalne rimske \u017ebuke. Uz \u010dlanak su prilo\u017eene fotografije stanja prostorije prije radova te fotografije napravljene tijekom obavljanja radova. Svi provedeni zahvati su kartirani i sastavni su dio posebnog Izvje\u0161\u0107a o provedenim radovima<\/i> koje je sastavila Dagmar Dammann.<\/p>\n O preseljavanju \u201eodbjeglih kmetova\u201c u Vara\u017edinski generalat. Prilog poznavanju ranonovovjekovnih migracija na dijelu dana\u0161nje sjeverozapadne Hrvatske<\/i>, rad Hrvoja Petri\u0107a, analizira preseljavanje \u201eodbjeglih kmetova\u201c (colonati fugitivi<\/i>) u Vara\u017edinski generalat (Vojnu krajinu), a vezano s time i migracijske procese na \u0161irem prostoru sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju od po\u010detka Dugog rata 1590. do Srijemsko-karlova\u010dkog mira 1699. Kao cilj rada Petri\u0107 isti\u010de rekonstruiranje ishodi\u0161ta \u201eodbjeglih kmetova\u201c, obja\u0161njavanje razloga preseljavanja te davanje priloga budu\u0107im komparativno-historijskim istra\u017eivanjima na sli\u010dnim pograni\u010dnim podru\u010djima. Autor smatra da su kmetovi zbog te\u0161kih prilika nastalih uslijed \u201edrugog kmetstva\u201c, nerodice i gladi bje\u017eali s vlastelinstava sjeverozapadne Hrvatske (prvenstveno Zagorja, Posavine i Me\u0111imurja) te se postupno i ilegalno doseljavali na polupusta podru\u010dja Generalata. Ovo predstavlja prvi slu\u010daj masovnog preseljavanja stanovni\u0161tva na podru\u010dje Vojne krajine u povijesti. Prezimena s popisa iz toga vremena svjedo\u010de da su ljudi skrivali svoj identitet u novom zavi\u010daju te se na taj na\u010din \u0161titili od mogu\u0107nosti vra\u0107anja na stare posjede. Autor se osvr\u0107e i na fenomen pojave nove skupine seljaka, tzv. slobodnjaka (libertina<\/i>), te na odnose hrvatsko-slavonskih stale\u017ea i vojnokraji\u0161kih vlasti prema pitanju odbjeglih kmetova.<\/p>\n Vi\u0161nja Burek zapo\u010dinje \u010dlanak Urbanisti\u010dki razvoj vara\u017edinskih suburbija tijekom 17. stolje\u0107a<\/i> analizom faktora koji su utjecali na urbanizaciju Vara\u017edinskih predgra\u0111a, uklju\u010div\u0161i izgradnju obrambenog sustava u 15. i 16. stolje\u0107u, te po\u017eare, ratove i druge neda\u0107e stanovnika. Analiza je provedena na temelju zapisa o intenzivnosti trgovine ku\u0107ama i gradskim zemlji\u0161tima koji se nalaze u prvih osam svezaka Zapisnika poglavarstva grada Vara\u017edina<\/i>. Sedamanesto stolje\u0107e od posebnog je zna\u010daja za urbanisti\u010dki razvoj grada jer je tada oblikovana prostorna i komunikacijska struktura vidljiva u dana\u0161njoj mre\u017ei ulica grada. Suburbiji su u 17. st. bili urbanizirana podru\u010dja, prostorno oblikovana, s utvr\u0111enim komunikacijskim strukturama i mogu\u0107im podru\u010djima \u0161irenja. Glavnina rada posve\u0107ena je analizi promjena strukture stanovni\u0161tva u suburbijama tijekom 17. stolje\u0107a, \u010demu su prilo\u017eene skice prostornog razvoja grada te grafi\u010dki prikazi godi\u0161njeg prosjeka trgovanja nekretninama u gradu i pojedinim suburbijama. Na kraju rada autorica upozorava na devastaciju povijesne urbane vizure grada koju je uzrokovala nepravilna izgradnja posljednjih desetlje\u0107a.<\/p>\n Suzana Jagi\u0107 u radu Utjecaj gospodarstva na pola\u017eenje \u0161kola u kotaru Ivanec od 1639. do 1918. godine<\/i> analizira povezanost gospodarske osnove i razvitka pu\u010dkog \u0161kolstva krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a na primjerima Ivanca i Bednje te pru\u017ea uvid u razvoj i modernizaciju osnovnih \u0161kola u kotaru Ivanec. Analiza je provedena na temelju pisanih \u0161kolskih spomenica dviju \u0161kola u Ivancu te \u0161kola u Bednji i Vrbnu. Nakon kratkog povijesnog pregleda razvoja Ivanca i Bednje do 1854, kada Ivanec postaje kotar u koji ulazi i Bednja, autorica analizira razvoj \u0161kolstva od 17. stolje\u0107a do 1918. godine. Autorica zatim uspore\u0111uje gospodarske prilike Ivanca i Bednje, isti\u010du\u0107i da se Ivanec uz poticaj vlasti razvio u trgova\u010dko i manufakturno sredi\u0161te, dok je Bednja i dalje ostala gospodarski zapostavljena. To se odrazilo i na \u0161kolstvo, \u0161to ilustrira \u010dinjenica da je u Bednji razvoj \u0161kolstva bio ispod \u017eupanijskog prosjeka, dok je Ivanec, kao odre\u0111eno nodalno-funkcionalno sredi\u0161te, bio u tom pogledu znatno iznad prosjeka. Na temelju izvora prikazano je kako su mnogi u\u010denici odustajali od \u0161kolovanja, uglavnom zbog siroma\u0161tva roditelja. Autorica usto prikazuje spolnu strukturu u\u010denika i faktore koji su na nju utjecali. Rad zaklju\u010duje tvrdnjom da je slaba ekonomska osnovica dru\u0161tva ko\u010dila razvoj modernih dru\u0161tvenih institucija, te je zato modernizacija u Hrvatskoj bila obilje\u017eena umjereno\u0161\u0107u, kompromisno\u0161\u0107u i sklonosti tradicionalnom \u2013 tzv. \u201ekonzervativna modernizacija\u201c.<\/p>\n Neka obilje\u017eja preporodnog razdoblja nacionalnog preporoda u Vara\u017edinu (1838.-1848.)<\/i>, rad koji potpisuje Ivan\u010dica Je\u017e, na temelju Hrochovog modela periodizacije nacionalnih pokreta problematizira preporodno razdoblje nacionalne integracije u Vara\u017edinu. Autorica nastoji odrediti periodizacijske odrednice navedenog razdoblja, utvrditi dru\u0161tvene strukture njegovih nositelja, analizirati sadr\u017eaj domoljubnih aktivnosti te odnos prema nacionalno-integracijskom sredi\u0161tu, s te\u017ei\u0161tem na aktivnostima prvog nacionalnog dru\u0161tva na hrvatskom prostoru, vara\u017edinskog \u201eDru\u017etva narodnog\u201c. Zbog brojnosti i iznimne slo\u017eenosti dezintegracijskih \u010dimbenika hrvatske narodne integracije, autorica predla\u017ee model periodizacije u tri etape prema Miroslavu Hrochu: 1. po\u010detak bu\u0111enja intelektualne skupine koja se bavi jezikom, kulturom i povije\u0161\u0107u naroda, ali nema \u0161ireg utjecaja u dru\u0161tvu, 2. razdoblje domoljubne agitacije koju predvode istaknuti pojedinci, te 3. doba masovnog nacionalnog pokreta. Prvu etapu u slu\u010daju Hrvatske predstavlja razdoblje od oko 1790. do 1830, drugo razdoblje obuhva\u0107a 1830-te i 40-te, no tre\u0107e je uslijedilo tek po\u010detkom 20. st., zahvaljuju\u0107i selja\u010dkom pokretu bra\u0107e Radi\u0107. Prilikom analize autorica razmatra faktore koji su Vara\u017edin \u010dinili aktivnim podru\u010djem nacionalnog pokreta, isti\u010de djelovanje Ljudevita Gaja te ulogu novina i \u010ditaonica na slavenskom jeziku.<\/p>\n Ivan Kukuljevi\u0107 Sakcinski i zbivanja 1848\/49. u Hrvatskoj<\/i>, \u010dlanak iz pera Magdalene Lon\u010dari\u0107, analizira djelovanje ovog zna\u010dajnog pripadnika \u010detrdesetosma\u0161kog pokreta kao inicijatora mnogih doga\u0111anja i tvorca brojnih programa i akata 1848.\/49. te branitelja hrvatskih prava i samostalnosti. Analiza obuhva\u0107a Kukuljevi\u0107evo istupanje na sjednici Gradskog poglavarstva Zagreba 17. o\u017eujka 1848, kojim je zapo\u010deo \u010detrdesetosma\u0161ki pokret u Hrvatskoj, njegovu aktivnost kao \u010dlana Privremenog ravnaju\u0107eg odbora hrvatskog naroda, tj. privremene vlade, te kao \u010dlana Banskog vije\u0107a. Autorica zatim razmatra aktivnost Ivana Kukuljevi\u0107a kao predstojnika Odsjeka za prosvjetu i vjerozakon i \u010dlana Odsjeka za obranu domovine tog vije\u0107a, te kao zemaljskog arhivara. Nakon toga se osvr\u0107e na Kukuljevi\u0107evo diplomatsko djelovanje u Be\u010du, Vojvodini, Budimpe\u0161ti i Italiji, te analizira njegov govor na Velikoj izvanrednoj skup\u0161tini \u017dupanije vara\u017edinske 21. sije\u010dnja, kao i programatski tekst \u201eKakva treba da bude u ob\u0107e politika na\u0161a\u201c, izdan u Novinama dalmatinsko-hrvatsko-slavonskima<\/i>. Na kraju \u010dlanka M. Lon\u010dari\u0107 analizira odre\u0111ena stajali\u0161ta Kukuljevi\u0107a kao najistaknutijeg predstavnika liberalne politike u Saboru.<\/p>\n Vladimir Huzjan u tekstu Odlikovanja i plaketa Vatroslava Jagi\u0107a<\/i> obra\u0111uje dva odlikovanja koja su Vatroslavu Jagi\u0107u (1838-1923) dodijelili srpski kralj i ruski car za brojne zasluge u promicanju slavizma. Spomenuta odlikovanja, sv. Save i sv. Stanislava, nalaze se u Gradskom muzeju Vara\u017edin. Uz prikaz op\u0107ih biografskih podataka o Jagi\u0107u, u \u010dlanku je iznesen kratak opis razvoja odlikovanja i znanosti koja ih prou\u010dava, faleristike. Nakon detaljnih opisa i fotografija odlikovanja te osvrta na Jagi\u0107evu ostav\u0161tinu autor opisuje plaketu Vatroslava Jagi\u0107a izra\u0111enu za prodaju i prikupljanje novca za izgradnju njegovog spomenika u Vara\u017edinu.<\/p>\n Rad Tragom nestale \u017eidovske zajednice<\/i>, koji potpisuje Milivoj Dretar, prati razvoj \u017eidovske op\u0107ine u Ludbregu. Izraeliti\u010dka bogo\u0161tovna op\u0107ina Ludbreg pripadala je u red mla\u0111ih i, po broju \u010dlanova, najmanjih \u017eidovskih op\u0107ina u Hrvatskoj. Potkraj 19. stolje\u0107a se osamostalila od koprivni\u010dke op\u0107ine te po radu nije odskakala od ostalih. Od po\u010detka 20. stolje\u0107a broj \u010dlanova po\u010deo je opadati, a Drugi svjetski rat ju je potpuno razorio. Nakon osvrta na broj i smje\u0161taj \u017didova u ludbre\u0161kom kraju autor opisuje okolnosti osnivanja \u017eidovske op\u0107ine, gradnju sinagoge, djelovanje rabina te poduzetni\u010dko djelovanje \u010dlanova op\u0107ine, koje je uklju\u010divalo trgovine, banke i manje proizvodne objekte. Dretar zatim analizira problem antisemitizma i diskriminacije prema \u010dlanovima zajednice, koja je dosegla vrhunac u vrijeme Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Rat je pre\u017eivio vrlo malen broj \u017didova (uglavnom djeca skrivena kod drugih obitelji ili \u010dlanovi partizanskog pokreta), od kojih se ve\u0107ina odselila u novostvorenu dr\u017eavu Izrael. Po\u0161to jugoslavenski zakon nije dozvoljavao da gra\u0111ani koji emigriraju u Izrael imaju dvojno dr\u017eavljanstvo ili zadr\u017ee imovinu, te zbog \u010dinjenice da je u Ludbregu ostala \u017eivjeti samo nekolicina pripadnika jedne \u017eidovske porodice, nije imalo smisla obnavljati op\u0107inu.<\/p>\n Posljednji znanstveni \u010dlanak u \u010dasopisu je Knji\u017enica Vara\u017edinske \u017eupanije<\/i> Sini\u0161e Horvata, koji prati razvoj \u0161kolske knji\u017enice Prve gimnazije Vara\u017edin od njenog osnutka u 17. stolje\u0107u do suvremenog doba, kao i promjene u njezinom funkcioniranju te stanje i sudbinu njezinog knji\u017enog fonda. \u010clanak sadr\u017ei preglede i tabli\u010dne prikaze promjena u knji\u017enom fondu i popise knji\u017eni\u010dara od 1870-ih do 2009. godine. \u010clanak zaklju\u010duje napomena da je danas u knji\u017enici vi\u0161e od 15.000 jedinica knji\u017eni\u010dne gra\u0111e dostupno za posudbu i \u010ditanje, te da ona sadr\u017ei vi\u0161e od 5.000 jedinica gra\u0111e starih i rijetkih knjiga, od kojih najstarije potje\u010du iz 16. stolje\u0107a.<\/p>\n Cjelinu Prilozi<\/i> otvara tekst Zna\u010denje i uloga Ivana Krstitelja Lalanguea u razvoju primaljstva<\/i> Erike Spiri\u0107, u kojem autorica iznosi tvrdnju da su zakonodavstvo, broj primalja i briga o rodiljama bez sumnje bili jedan od znakovitih pokazatelja razvojnog stupnja pojedine sredine, pojedinog naroda, pa i \u010ditave epohe. Nakon vrlo sa\u017eetog prikaza povijesti primaljstva, autorica se osvr\u0107e na stanje primaljstva u Hrvatskoj, isti\u010du\u0107i da je sve do 18. stolje\u0107a vladalo uvjerenje da primalje mogu biti vje\u0161tice. Zna\u010dajan preokret stoga predstavlja zakon o javnom zdravstvu koji je 1770. godine objavila Marija Terezija; njime se regulira rad primalja i uvodi obveza polaganja stru\u010dnog ispita. U Hrvatskoj je taj zakon proveo Ivan Krstitelj Lalangue. Lalangue je 1777. izdao knjigu Brevis de re obstetritia<\/i>, priru\u010dnik o primaljstvu namijenjen neukim seoskim \u017eenama, 1785. uveo program organiziranja i funkcioniranja rada primalja, tzv. \u201eNagovorni list\u201c, te 1787. putem gradskog magistrata izdao Naputak za gradsku primalju<\/i>. Autorica iznosi i nekoliko podataka o prvoj licenciranoj primalji u Hrvatskoj, Elizabeti G\u00e4rtin.<\/p>\n Sljede\u0107i prilog, O vara\u017edinskom strelja\u010dkom dru\u0161tvu iz 19. stolje\u0107a<\/i> Miroslava Klemma, opisuje utemeljenje i rad strelja\u010dkog dru\u0161tva u Vara\u017edinu od 1819. godine do prestanka djelovanja krajem 19. stolje\u0107a. Autor navodi da su \u010dlanovi dru\u0161tva bili ugledni gra\u0111ani, plemi\u0107i, \u010dinovnici i trgovci, koji su se uglavnom slu\u017eili njema\u010dkim jezikom, te da su pravila dru\u0161tva sli\u010dna onima u ostalim europskim dru\u0161tvima. Godine 1820. \u010dlanovi su izgradili streljanu, koja je postala dru\u0161tveno okupljali\u0161te s drugim sadr\u017eajima (plesna dvorana, vrtuljak\u2026). Ostatak teksta posve\u0107en je prikazu predmeta iz dru\u0161tva koji se \u010duvaju u vara\u017edinskom muzeju.<\/p>\n Magdalena Lon\u010dari\u0107 u tekstu Autograf Samuela Mosingera: Kratka povjest dru\u017etva dobro\u010dinstva u Vara\u017edinu<\/i> analizira naslovni rukopis, koji se \u010duva u gradskom muzeju u Vara\u017edinu. Rukopis je spomen knjiga Vara\u017edinskog dru\u0161tva dobro\u010dinstva (kasnije preimenovanog u \u201eDru\u0161tvo dobrotvornosti\u201c), prvog dobrotvornog dru\u0161tva u Hrvatskoj, a sadr\u017ei popis \u010dlanova utemeljitelja i povijesti Dru\u0161tva. Dru\u0161tvu ju je darovao Samuel Mosinger (1804-1872), imu\u0107ni trgovac \u017eidovskog porijekla i jedno vrijeme predsjednik \u017eidovske bogo\u0161tovne op\u0107ine u Vara\u017edinu te blagajnik dru\u0161tva od 1851. do smrti. Autorica zatim donosi fizi\u010dki opis knjige te posebno analizira svaku od tri cjeline knjige: uvod, povijest dru\u0161tva i popis imena 93 utemeljitelja dru\u0161tva. Pritom autorica isti\u010de velik broj \u017eena me\u0111u utemeljiteljima dru\u0161tva te predstavlja va\u017enost rukopisa kao izvora za istra\u017eivanje povijesti bolni\u010dke djelatnosti u Vara\u017edinu.<\/p>\n Deset godina djelovanja Gimnazijske \u0161kolske radionice \u201ePro\u0161lost za budu\u0107nost\u201c<\/i>, tekst iz pera Sini\u0161e Horvata, prati djelovanje u naslovu navedene radionice u vara\u017edinskoj Gimnaziji, od \u0161kolske godine 1999.\/2000. nadalje. Radionica \u201ePro\u0161lost za budu\u0107nost\u201c pod vodstvom prof. Sini\u0161e Horvata nastala je u sklopu nastojanja Vara\u017edina da stekne status grada pod za\u0161titom UNESCO-a. Zadaci radionice su: 1. upoznavanje i istra\u017eivanje pro\u0161losti vara\u017edinske Gimnazije i njene ostav\u0161tine, 2. upozoravanje \u0161ire javnosti na vrijednost te ostav\u0161tine, 3. provo\u0111enje mjera i postupaka \u010duvanja i za\u0161tite te ostav\u0161tine, 4. predstavljanje rezultata rada radionice u javnosti, te 5. upozoravanje na potrebu \u010duvanja kulturno-povijesne ba\u0161tine uop\u0107e. Radionica sura\u0111uje s Gradskim muzejom Vara\u017edin, Dr\u017eavnim arhivom u Vara\u017edinu te Knji\u017enicom i \u010ditaonicom Metel O\u017eegovi\u0107. Na kraju teksta autor opisuje rad radionice na obradi gimnazijskih \u201eIzvje\u0161\u0107a\u201c (1852-1944), rad s \u201ePrirodopisnom zbirkom\u201c Gimnazije, rad s \u201eFizikalnom zbirkom\u201c te rad s knji\u017enim fondom Gimnazije.<\/p>\n Cjelina Gra\u0111a<\/i> sastoji se od samo jednog dokumenta, a to je Isprava Zagreba\u010dkog kaptola iz 1247. Godine<\/i>, koju je transkribirala i prevela Karmen Levani\u0107. Radi se o ispravi kojom Zagreba\u010dki kaptol, na nalog kralja Bele IV, odre\u0111uje granice posjeda Farka\u0161a od Zagorja i njihove bra\u0107e Antuna i Benedikta te daje njihov podroban opis. Uz fizi\u010dki opis i fotografiju isprave koja se \u010duva u Dr\u017eavnom arhivu u Vara\u017edinu nalazi se tekst isprave na latinskom jeziku i prijevod na hrvatski.<\/p>\n Za razliku od prethodnih, cjelina Razgovori<\/i> uz jedan intervju sadr\u017ei i uvod, koji zapo\u010dinje kratkim pregledom razvoja usmene povijesti, s osvrtom na njene prednosti, nedostatke i ograni\u010denja, te posebno na njenu ponovnu pojavu u drugoj polovici 20. stolje\u0107a. Nakon toga urednici obrazla\u017eu za\u0161to su odlu\u010dili u \u010dasopisu objavljivati i intervjue s pojedincima koji su bili sudionici ili svjedoci pro\u0161lih doga\u0111aja i zbivanja u vara\u017edinskom kraju, te s povjesni\u010darima \u010dije je podru\u010dje istra\u017eivanja vara\u017edinska regija. Glavni razlozi za navedene razgovore su o\u010duvanje svjedo\u010danstava od zaborava te poticanje rasprave o smjerovima daljnjeg razvoja historiografije toga prostora.<\/p>\n U ovome broju \u010dasopisa nalazi se intervju Ivana Obadi\u0107a, Vara\u017edin je 1970-ih mogao postati sveu\u010dili\u0161ni grad \u2013 razgovor s prof. emeritus Franjom Ru\u017eom<\/i>. Prof. emeritus Ru\u017ea ro\u0111en je 26. listopada 1931. u Svetom Roku (danas Novo Selo Rok) u Me\u0111imurju, doktor je ekonomije, a svoj radni vijek proveo je na Vi\u0161oj ekonomskoj \u0161koli u Vara\u017edinu (od 1974. Fakultet organizacije i informatike), gdje je obna\u0161ao du\u017enosti direktora, a zatim dekana. Dobitnik je vi\u0161e odli\u010dja i priznanja za svoj rad. U intervjuu su obra\u0111ene teme kao \u0161to su pitanje otkuda je krenula inicijativa za osnivanje vara\u017edinske Vi\u0161e ekonomske \u0161kole, problemi njezina razvoja i uloge u razvoju grada Vara\u017edina, te u stvaranju preduvjeta za kasnije osnivanje Fakulteta organizacije i informatike. Prof. emeritus Ru\u017ea nadalje odgovara na pitanja koja se ti\u010du zbivanja u Vi\u0161oj ekonomskoj \u0161koli u vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a i nakon njegove propasti, govori o tome koliko je blizu realizacije bio projekt stvaranja Sveu\u010dili\u0161ta u Vara\u017edinu 1971. godine te obja\u0161njava svoju ulogu u projektu proslave 800. godi\u0161njice prvog spomena grada Vara\u017edina.<\/p>\n Posljednji dio \u010dasopisa sadr\u017ei prikaze djela vezanih uz vara\u017edinsku regiju, prikaze znanstvenih skupova s vara\u017edinskom tematikom te upute autorima za objavljivanje radova u \u010dasopisu.<\/p>\n \u010casopis Historia Varasdiensis,<\/i> iako usredoto\u010den na geografski usko odre\u0111eno podru\u010dje, obuhva\u0107a \u010dlanke \u0161irokog tematskog raspona i interdisciplinarnog karaktera. No, po\u0161to je vara\u017edinski prostor tijekom povijesti nu\u017eno stvarao i odr\u017eavao dru\u0161tvene, ekonomske i kulturne veze s okolnim regijama, uklju\u010duju\u0107i kako Hrvatsku tako i Austriju, Ma\u0111arsku, Sloveniju, Rimsko Carstvo itd., \u010dasopis nu\u017eno razmatra i povijesne prilike Vara\u017edina u srednjoeuropskom kontekstu. Izbor tema i popularno-znanstveni karakter mnogih \u010dlanaka \u010dini ga pristupa\u010dnim ve\u0107em broju \u010ditatelja, pritom ne gube\u0107i znanstvenu vjerodostojnost. Pojedini \u010dlanci tematiziraju neke manje poznate osobe, doga\u0111aje, lokalitete i dru\u0161tvene skupine iz povijesti vara\u017edinske regije, \u0161to \u0107e, nadajmo se, potaknuti daljnja istra\u017eivanja ovoga tipa. Primjenom modernih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih metoda \u010dlanci sadr\u017eani u ovom zborniku donose zanimljive nove pojedinosti o ekonomskom, kulturnom i socijalnom razvoju grada Vara\u017edina i njegove okolice. Pionirski karakter \u010dasopisa o\u010dituje se i u \u010dinjenici da cjelovita povijesna sinteza nije izra\u0111en \u010dak ni za grad Zagreb. Stoga se mo\u017eemo nadati da \u0107e Historia Varasdiensis<\/i> postati primjer i inspiracija za izradu sli\u010dnih sinteza za sve hrvatske regije.<\/p>\n