<\/p>\n
Histria \u2013 Godi\u0161njak Istarskog povijesnog dru\u0161tva<\/span><\/i>, br. 1, Pula 2011., 335 str.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Istarska je, a time i hrvatska historiografija, godine 2011. oboga\u0107ena otvaranjem niza jedne nove serijske publikacije. \u201eSve ve\u0107i broj povjesni\u010dara u Istri trebao je \u010dasopis u kojemu \u0107e mo\u0107i objavljivati rezultate svojih istra\u017eivanja\u201c, rije\u010di su iz predgovora (11) prvoga broja Histrije<\/i>, godi\u0161njaka Istarskog povijesnog dru\u0161tva, kojima glavni i odgovorni urednik Maurizio Levak obrazla\u017ee glavni razlog pokretanja ovoga \u010dasopisa. Ina\u010de, Istarsko povijesno dru\u0161tvo (IPD) osnovano je u velja\u010di 2010., a do kraja 2011. godine okupilo je \u0161ezdesetak \u010dlanova, od sveu\u010dili\u0161nih profesora, znanstvenika zaposlenih u institutima, arhivima i muzejima, nastavnika, studenata, sve do ostalih zaljubljenika u povijest. Upravo je pokretanje ovog \u010dasopisa bio jedan od glavnih ciljeva koje su osniva\u010di IPD-a odredili. Znanstvenu razinu \u010dasopisa potvr\u0111uje i sastav njegova Uredni\u010dkog odbora: Mihovil Dabo, Bruno Dobri\u0107, Javier Grossutti, Gracijano Ke\u0161ac, Dean Krmac, Raul Marseti\u010d, Elvis Orbani\u0107, Milan Rado\u0161evi\u0107, Alojz \u0160tokovi\u0107 i Stipan Trogrli\u0107.<\/span><\/span><\/p>\n Prvi iz niza od \u0161est izvornih znanstvenih radova potpisuje Nikolina Marakovi\u0107, a nosi naslov \u201eCrkva sv. Martina u Svetom Lovre\u010du Pazenati\u010dkom \u2013 privatna crkva pore\u010dkih biskupa ili istarskih (mark)grofova?\u201c (13-36). Autorica donosi neke nove teze o okolnostima izgradnje crkve sv. Martina u Svetom Lovre\u010du Pazenati\u010dkom, jedne od najzna\u010dajnijih ranoromani\u010dkih gra\u0111evina na podru\u010dju dana\u0161nje Hrvatske, usko vezane i s problematikom povijesti samoga grada. Autorica je radu prilo\u017eila i 12 ilustracija.<\/span><\/p>\n Sljede\u0107i rad, \u201eSporazumi o mejah srednjeve\u0161kih mestnih teritorijev (Piran in njegovi sosedje)\u201c (Sporazumi o granicama srednjovjekovnih gradskih teritorija (Piran i njegovi susjedi); 37-59), iz pera Darje Miheli\u010d, napisan je na temelju sa\u010duvanih rukopisa u piranskoj podru\u017enici Pokrajinskog arhiva u Kopru iz 13. i po\u010detka 14. stolje\u0107a. U njemu autorica problematizira pitanje zemlji\u0161nih sporova Pirana sa susjednom Izolom i Bujama, odnosno njihovo rje\u0161avanje preko posrednika, kao i odre\u0111ivanje me\u0111a izme\u0111u tih zajednica.<\/span><\/p>\n Rad Mihovila Dabe \u201eStvarni problemi i popularna predod\u017eba: postavljanje Josipa Velikanje za kapelana u Jur\u0161i\u0107ima\u201c (61-78), napisan na temelju nekoliko sa\u010duvanih dokumenata iz arhiva Pore\u010dko-pulske biskupije, nadopuna je dosad ve\u0107 napisanog o Josipu Velikanji. Rije\u010d je o osebujnom sve\u0107eniku, nazivanom i \u201ehajdu\u010dkim popom\u201c, o \u010dijem \u017eivotu i djelovanju su kolale pri\u010de na granici romanti\u010darskoga. S druge strane, ovaj rad ukazuje na specifi\u010dan kontekst i realne probleme s kojima se Velikanje susretao tijekom svojega slu\u017ebovanja u Jur\u0161i\u0107ima. Rad je tako\u0111er prilog poznavanju modernizacijskih procesa me\u0111u istarskim hrvatskim stanovni\u0161tvom poticanih od strane pore\u010dko-pulskoga i, kasnije, tr\u0161\u0107ansko-koparskoga biskupa Jurja Dobrile u drugoj polovici 19. stolje\u0107a.<\/span><\/p>\n \u201ePovijesna ekspertiza tragedije na pulskoj Vargaroli (Vergarolla<\/i>) 18. kolovoza 1946.\u201c rad je Darka Dukovskog (79-112), u kojemu autor donosi neke nove podatke vezane za jednu od najte\u017eih tragedija u povijesti grada Pule. Naime, dana 18. kolovoza 1946., u vrijeme anglo-ameri\u010dke (savezni\u010dke) vojne uprave nad gradom, eksplozija na pulskoj pla\u017ei Vargarola ubila je 63 te ranila mnogo Puljana talijanske nacionalnosti. Ina\u010de, do ovoga rada tema je bila pau\u0161alno istra\u017eivana i \u010desto smatrana povodom ili uzrokom egzodusa talijanskoga stanovni\u0161tva Pule. Nakon izlaganja op\u0107ega povijesnog konteksta u kojemu se doga\u0111aj zbio autor je, oslanjaju\u0107i se na dnevni tisak, arhivsku gra\u0111u iz britanskih fondova The National Archives Kew Gardens <\/i>(savezni\u010dki podaci o doga\u0111aju), kao i na informacije dobivene od stru\u010dnjaka za eksplozivne naprave, detaljno izlo\u017eio slijed doga\u0111aja koji je najvjerojatnije doveo do tragedije. Radu su prilo\u017eene \u010detiri fotografije i \u010detiri dokumenta iz spomenutih britanskih arhivskih fondova.<\/span><\/p>\n Marko Medved je u radu \u201eHistoriografske podjele oko biskupa Antonija Santina\u201c (113-135) dao kriti\u010dku analizu i pregled talijanskog, slovenskog i hrvatskog svjetovnog i crkvenog historiografskoga prikaza lika i djela Antonija Santina, rije\u010dkoga (u razdoblju 1933.-1938.) i tr\u0161\u0107ansko-koparskog biskupa (u razdoblju 1938.-1975.), uz predstavljanje novih historiografskih spoznaja nakon otvaranja Vatikanskog arhiva za pontifikata Pija XI. 2006. godine. Autor je naglasio izrazitu pristranost, odnosno sklonost generalizaciji od strane povjesni\u010dara u jugoslavensko doba, koji su biskupa teretili za sudjelovanje u fa\u0161isti\u010dkome projektu odnaro\u0111ivanja istarskih Hrvata i Slovenaca, napominju\u0107i kako su se kritike pojavljivale i u recentnijoj historiografiji. Kako to sam isti\u010de, autorova je namjera potaknuti objektivnu historiografsku prosudbu lika i djela spomenutoga biskupa, ali i druge problematike u istarskome i rije\u010dkome me\u0111ura\u0107u.<\/span><\/p>\n Rad \u201eNacionalnopreporodni rad mons. Bo\u017ee Milanovi\u0107a u tr\u0161\u0107anskom razdoblju 1922.-1945.\u201c (137-173) potpisuje Stipan Trogrli\u0107. U njemu je dan prikaz nacionalno-preporodnoga i kulturno-prosvjetnog djelovanja Bo\u017ee Milanovi\u0107a, sve\u0107enika i jednoga od najistaknutijih Istrana 20. stolje\u0107a, tijekom njegova boravka u Trstu izme\u0111u 1922. i 1945. godine (s prekidom od 1941. do 1943., kada je bio konfiniran u Bergamu). Naime, Milanovi\u0107 se u Trst sklonio iz Kringe, smatraju\u0107i ga ambijentom u kojemu \u0107e biti sigurniji pred fa\u0161isti\u010dkim prijetnjama. U Trstu je, uz redoviti crkveni rad, kroz \u201eDru\u0161tvo sv. Mohora za Istru\u201c vodio i publicistiku s ciljem prosvje\u0107ivanja istarskih Hrvata i Slovenaca. Autor daje i osvrt <\/span>na Milanovi\u0107eve kontakte s NOP-om nakon 1943., koji on, trpe\u0107i optu\u017ebe i klevete, naposljetku prihva\u0107a kao jedinu relevantnu snagu koja mo\u017ee pridonijeti sjedinjenju Istre s Hrvatskom. <\/span><\/p>\n Posljednji je \u010dlanak stru\u010dni rad Branka Maru\u0161i\u010da \u201eHrva\u0161ki korespondenti dr. Henrika Tume\u201c (Hrvatski korespondenti dr. Henrika Tume) (175-184). U radu je izlo\u017een popis hrvatskih dopisnika, \u0161to osoba iz hrvatske javnosti, a \u0161to nekih hrvatskih ustanova i dru\u0161tava, slovenskoga politi\u010dara, publicista, alpinista i odvjetnika dr. Henrika Tume (1858.-1935.). <\/span><\/p>\n U rubrici \u201ePrikazi \u2013 ocjene \u2013 izvje\u0161\u0107a\u201c (185-335) objavljeno je 38 prikaza knjiga, \u010dasopisa i znanstvenih skupova vezanih za tematiku Istre te prikaz aktivnosti Istarskog povijesnog dru\u0161tva u 2010. godini. Prikaze, ocjene i izvje\u0161\u0107a samo \u0107emo nabrojati: R. Matija\u0161i\u0107, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana<\/i>, Zagreb 2009. (Davor Buli\u0107); I. Miloti\u0107, Rimska vojni\u010dka diploma iz Umaga<\/i>, Umag 2009. (David Orlovi\u0107); E. Ivetic, L’Istria moderna 1500-1797, una regione confine<\/i>, Verona 2010. (Danijela Doblanovi\u0107); B. Giorgini, Povijesni pregled Labina i okolice<\/i>, Labin 2010. (Martina Batel); A. Krizmani\u0107, Pulska kruna. Pomorska tvr\u0111ava Pula. Fortifikacijska arhitektura austrijskog razdoblja<\/i>, Pula 2010. (Raul Marseti\u010d); B. Perovi\u0107, Austrougarske vile i ku\u0107e u Puli \u2013 vra\u0107anje memorije gradu<\/i>, Pula 2010. (Martina Batel); A. Bader, I. Mi\u0161kovi\u0107, Zaboravljeni egzodus 1915. \u2013 1918<\/i>., s.l. 2009. (Milan Rado\u0161evi\u0107); N. \u0160eti\u0107, Istra za talijanske uprave: o istarskoj emigraciji i njenom tisku u Zagrebu 1918. \u2013 1941.<\/i>, Zagreb 2008. (Mihovil Dabo); N. \u0160eti\u0107, Stale\u0161ka dru\u0161tva i \u010dasopisi hrvatskog u\u010diteljstva u Istri 1891.-1914.<\/i>, Zagreb 2010. (\u017deljko Cetina); R. Spazzali, Pola operaia (1856-1947): I Dorigo a Pola. Una storia familiare tra socialismo mazziniano e austro marxismo<\/i>, Trieste 2010. (Darko Dukovski); <\/span>M. Klobas, Borbeni put Operativnog \u0161taba za Istru: svjedo\u010danstva generala Milana Klobasa<\/span><\/i><\/strong>, Pula 2010. (Bojan Horvat); T. Dabac,<\/span> <\/strong>Istarski dnevnik \/ Diario istriano<\/i>, Novigrad 2008., i Rije\u010dki dnevnik \/ Rijeka Chronicles<\/i>, Rijeka, 2009. (Igor Duda); F. Dota, Zara\u0107eno pora\u0107e: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre<\/i>, Zagreb 2010. (Milan Rado\u0161evi\u0107); J. Orbani\u0107, Pula u cvije\u0107u pod razli\u010ditim zastavama<\/i>, Pula 2010. (Luka Tidi\u0107); Tarsati\u010dki principij. Kasnoanti\u010dko vojno zapovjedni\u0161tvo<\/i>, Rijeka 2009. (Marina Zgrabli\u0107), A. Gnirs, Arheolo\u0161ki tekstovi<\/i>, Pula 2009. (Jasenko Zeki\u0107); <\/span>V. Cestnik, \u017deljeznodobna nekropola Ka\u0161tel kod Buja: analiza pokopa \u017eeljeznodobne Istre \/ Iron age <\/span>necropolis Ka\u0161tel near Buje: analysis of burial practice in the iron age Istria<\/i>, Pula 2009. (Hana \u017deri\u0107); L. Skuljan, Fotografija u Istri do 1918.: iz fundusa Zbirke fotografija, negativa i fotografske opreme<\/i>, Pula, 2009. (Iva Milovan); Vjesnik istarskog arhiva<\/i>, sv. 14-16, Pazin 2007.-2009. (2010.) (Maja Ceri\u0107); Vjesnik istarskog arhiva<\/i>, sv. 17, Pazin 2010. (Aleksandar \u017digant); Atti del Centro di ricerche storiche di Rovigno<\/i>, sv. XXXIX, Rovinj 2009. (Elvis Orbani\u0107); Problemi sjevernog Jadrana<\/i>, sv. 9, Zagreb \u2013 Rijeka 2008. (\u017deljko Cetina); Problemi sjevernog Jadrana<\/i>, sv. 10, Zagreb \u2013 Rijeka 2009. (Mihovil Dabo); Histria archaeologica<\/i>, sv. 40, Pula 2010. (Katarina Gerometta); Histria antiqua<\/i>, sv. 19, Pula 2010. (Mirko Jurki\u0107); Zbornik Lovran\u0161\u0107ine<\/i>, knjiga 1, Lovran 2010. (Robert Kureli\u0107); Cerealia, oleum, vinum\u2026: kultura prehrane i blagovanja na jadranskom prostoru, 3. istarski povijesni biennale<\/i>, sv. 3., Zbornik radova s me\u0111unarodnog skupa, Pore\u010d \u2013 Pazin 2009. (Matija Prepu\u0161t); Motovun \u2013 povijest i sada\u0161njost: zbornik radova sa znanstvenostru\u010dnog skupa Motovun \u2013 povijest i sada\u0161njost u povodu 1200. obljetnice prvog spomena Motovuna u pisanim izvorima<\/i>, Motovun 18. prosinca 2004., Pazin 2010. (Aldo \u0160uran); Stotinu i pedeset godina brodogradnje u Puli, 150 Jahre Schiffbau in Pula\/Pola<\/i>, Pula 2010. (Ante Tekli\u0107); Narodi ostaju, re\u017eimi se mijenjaju, zbornik radova o 100. obljetnici ro\u0111enja mons. Bo\u017ee Milanovi\u0107a (1890.-1980.),<\/i> Pazin 2010. (Filip Zori\u010di\u0107), Zbornik Stru\u010dni skup Matko Rojni\u0107: knji\u017eni\u010dar i povjesni\u010dar \u2013 povodom 100. obljetnice ro\u0111enja (1908.-1981.)<\/i>, Pula 2010. (Marko Jeleni\u0107); Znanstveno-stru\u010dni skup Buzetski dani 2010. \u2013 41. izdanje<\/i>, Buzet, 3. rujna 2010. (Ivan \u017dagar); 36. Pazinski memorijal<\/i>, znanstveno-stru\u010dni skup, Pazin, 23. \u2013 24. rujna 2010. (Mladen Maju\u0161evi\u0107); 36. Susreti na dragom kamenu: Eduard \u010cali\u0107 \u2013 li\u010dnost, djelo i njegovo vrijeme<\/i>, znanstveni skup, Pula 15. listopada 2010. (Mihovil Dabo); Znanstveni skup Mons. dr. Bo\u017eo Milanovi\u0107 \u2013 tragovi jedne vizije<\/i>, Pazin, 16. listopada 2010. (Aleksandar \u017digant); Znanstveni skup Lovranski stari grad \u2013 pro\u0161lost, sada\u0161njost, budu\u0107nost, <\/i>Lovran 16. travnja 2011. (Robert Dori\u010di\u0107); Stru\u010dni skup Nacionalni pokret u Hrvatskoj u 20. stolje\u0107u<\/i>, Rijeka, 3. rujna 2010. (Igor Jovanovi\u0107); \u017dupanijsko stru\u010dno vije\u0107e u\u010ditelja povijesti istarske \u017eupanije, Pula 11. studenoga 2010. (Igor Jovanovi\u0107). Godi\u0161njak zatvara prikaz aktivnosti Istarskog povijesnog dru\u0161tva u 2010. godini (333-335) iz pera Milana Rado\u0161evi\u0107a i Mihovila Dabe.<\/span><\/p>\n Ostaje nam samo po\u017eeljeti uspje\u0161nu aktivnost Istarskom povijesnom dru\u0161tvu, kao i uspje\u0161an nastavak rada na sljede\u0107im brojevima Histrije<\/i>.<\/span><\/p>\n David Orlovi\u0107<\/span><\/p>\n davidorlovic911@gmail.com
\n<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[21,4],"tags":[],"class_list":["post-1972","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-casopisi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":1972,"position":0},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1972,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":1972,"position":2},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":1972,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1972,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":1972,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1972"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32140,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1972\/revisions\/32140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}