Osim u nazivima institucija Nastavni zavod za javno zdravstvo \u201eDr. Andrija \u0160tampar\u201c i \u0160kola narodnog zdravlja \u201eAndrija \u0160tampar\u201c, ime Andrije \u0160tampara (1888-1958) neizostavno se spominje u mnogim medijskim napisima tijekom epidemije koronavirusa u Hrvatskoj hvale\u0107i njegov doprinos u izgradnji javnog zdravstva. Stoga \u0107emo na portalu govoriti o \u0160tamparovom djelovanju, ali i o javnom zdravstvu u 18., 19. i 20. stolje\u0107u te op\u0107enito, otkrivaju\u0107i \u0161iroj javnosti manje poznate povijesne podatke koji su u temelju na\u0161eg dana\u0161njeg javnog zdravstva u kojeg su sada uprte sve na\u0161e o\u010di.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
\u0160tampar, Andrija<\/strong>, hrvatski lije\u010dnik (Brodski Drenovac, 1. IX. 1888 \u2013 Zagreb, 26. VI. 1958). Zavr\u0161io medicinu u Be\u010du 1911. Bio je najprije op\u0107inski lije\u010dnik u Novoj Gradi\u0161ki, a potom zdravstveni savjetnik Povjereni\u0161tva za socijalnu skrb Narodnoga vije\u0107a u Zagrebu. God. 1919\u201330. djelovao je kao na\u010delnik higijenskog odjeljenja pri Ministarstvu narodnog zdravlja u Beogradu. U tom je razdoblju utemeljio zdravstvenu slu\u017ebu u tada\u0161njoj Jugoslaviji, organizirav\u0161i 250 higijenskih ustanova (Centralni higijenski zavod u Beogradu, \u0160kolu narodnoga zdravlja u Zagrebu, Institut za malariju u Trogiru, niz domova narodnoga zdravlja, bakteriolo\u0161kih stanica, antituberkuloznih, antiveneri\u010dnih i antitrahomskih ambulanti i dr.). Svojim je programom nastojao da lije\u010dnik postane socijalni radnik i narodni u\u010ditelj, ekonomski neovisan o pacijentu, jednako dostupan svim slojevima pu\u010danstva te je oja\u010dao preventivnu medicinu nasuprot kurativnoj.<\/p>\n Cijela natuknica dostupna je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n https:\/\/www.enciklopedija.hr\/natuknica.aspx?id=59892<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Andrija \u0160tampar<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Do kraja lipnja u novom velikom projektu Ve\u010dernjeg lista predstavit \u0107emo dvanaestero Hrvata koji su svojim znanstvenim, umjetni\u010dkim, izumiteljskim i drugim dostignu\u0107ima mijenjali svijet. Nakon Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a, Fausta Vran\u010di\u0107a, sv. Jeronima, Nikole Tesle i Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, u deset nastavaka predstavljamo Andriju \u0160tampara <\/span><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/socijalna-medicina-bila-je-njegov-izbor-a-prosvjecivanje-cijelog-naroda-istinska-misija-1386809<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/covjek-koji-je-utemeljio-javno-zdravstvo-1387136<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/dojmovi-iz-kine-nehigijenska-im-je-bolnica-kreveti-su-tvrdi-bez-jastuka-i-posteljine-ali-su-valjda-zadovoljni-1387264<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/andrija-stampar-covjek-koji-je-utemeljio-javno-zdravstvo-1389010<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/americki-lijecnici-misle-kako-su-najbolji-a-oni-uopce-ne-prate-razvoj-zdravstva-izvan-sad-a-1388192<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/kao-sef-bio-je-vrlo-strog-i-osjetljiv-mnogi-su-ga-obozavali-mnogi-su-ga-se-bojali-a-neki-su-ga-i-mrzili-1388790<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tesko-mu-je-palo-kada-je-morao-ostaviti-djecu-i-otici-raditi-u-inozemstvo-da-bi-ih-prehranio-1389353<\/a><\/p>\n <\/p>\n Utemeljitelj Svjetske zdravstvene organizacije<\/p>\n Andrija \u0160tampar<\/strong> (Drenovac, Slavonski Brod, 1888. \u2013 Zagreb, 1958.)<\/p>\n Lije\u010dnik, profesor medicine i prosvjetitelj, autor izvornog modela zdravstvene za\u0161tite i zdravstvene slu\u017ebe za potrebe ruralne sredine. Unapre\u0111ivao je zdravstvenu za\u0161titu diljem Europe, u SAD-u te u Kini i Rusiji, a zahvaljuju\u0107i svome modelu zdravstvene za\u0161tite proslavio se diljem svijeta. Godine 1946. postao je prvi predsjednik Ekonomskog i socijalnog vije\u0107a Ujedinjenih naroda te jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon \u0161to je u Be\u010du diplomirao medicinu, od 1919. obna\u0161ao je du\u017enost na\u010delnika higijenske slu\u017ebe jugoslavenskog Ministarstva narodnog zdravlja. Postavio je temelje javnozdravstvene slu\u017ebe u tada\u0161njoj Kraljevini Jugoslaviji te utemeljio niz socijalnih i medicinskih ustanova. Pod geslom da je zdravlje stanje potpunog fizi\u010dkog, psihi\u010dkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti, zalagao se za \u0161iroko zdravstveno prosvje\u0107ivanje obi\u010dnih ljudi smatraju\u0107i da se tako uspje\u0161no mo\u017ee suzbiti pojava mnogih bolesti.<\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/price-o-dvanaest-hrvata-koji-su-mijenjali-svijet-1369266<\/a><\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/hrvati-koji-su-mijenjali-svijet-1368047<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Dr. Andrija \u0160tampar<\/strong> tri je puta posjetio Kinu u razdoblju od 1932. do 1936. godine, proboraviv\u0161i u njoj pune tri godine, dok je dr. Berislav Bor\u010di\u0107 ondje proveo nepunih osam godina, jedno vrijeme s cijelom svojom obitelji<\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/kinezi-su-nekad-hrvate-cekali-kao-spasitelje-andrija-stampar-uveo-im-je-javno-zdravstvo-1317461<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Kada sam ve\u0107 vi\u0161e puta pomislio kako nema smisla poku\u0161avati pisati, neki su me dragi kolege podsjetili da smo mi ipak svi bili u\u010denici velikoga prof. dr. Andrije \u0160tampara<\/strong>. On je zapisao 10 principa koje smo svi morali znati napamet, jer su oslobodili svijet straha od zaraznih bolesti u drugoj polovici 20. stolje\u0107a. Oni su i danas temelj javnoga zdravstva i socijalne medicine, a da je pokojni akademik barem jo\u0161 uvijek s nama u ovoj situaciji, vidio bi da su jednako onoliko aktualni i sada, kao \u0161to su bili i prije 50 godina, kada nam ih je ostavio u naslje\u0111e:<\/p>\n https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/rudan-eksluzivno-za-vecernji-list-cemu-me-do-sada-naucio-koronavirus-1385480<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Zbog ovog vrsnog lije\u010dnika dr\u017eimo koronu pod kontrolom<\/p>\n Pisao je Magnu cartu svjetskog zdravstva, gasio epidemije u Kini, osnovao 250 higijenskih ustanova u Jugoslaviji…<\/p>\n https:\/\/express.24sata.hr\/znanost\/zbog-ovog-vrsnog-lijecnika-drzimo-koronu-pod-kontrolom-24218<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n To izme\u0111u ostalog govori o kakvo\u0107i hrvatskoga javnog zdravstva, svojedobno utemeljenoga prema zamislima svjetski relevantnog dr. Andrije \u0160tampara<\/strong>, te o profesionalcima unutar tog sustava koji, unato\u010d ba\u0161 svim problemima, u kriznim prilikama kvalitetno upravljaju krizom.<\/p>\n https:\/\/www.tportal.hr\/komentatori\/clanak\/plenkovic-je-kriznim-upravljanjem-rijesio-hdz-hoce-li-i-drzavu-foto-20200316<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Ve\u0107 sada se, na primjer, vidi koliko je za dru\u0161tvo klju\u010dna i nezamjenjiva \u0161iroka mre\u017ea javnog zdravstva koju je na ovim prostorima davnih dana utemeljio veliki Andrija \u0160tampar<\/strong>, a koju su \u2013 sva sre\u0107a \u2013 u Hrvatskoj uspjeli samo djelomi\u010dno upropastiti mo\u0107ni zagovornici op\u0107e privatizacije.<\/p>\n https:\/\/www.telegram.hr\/price\/iz-ovog-doba-korone-mozemo-izaci-puno-pametniji-ako-budemo-htjeli-misliti\/<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Neprijatelju se najlak\u0161e odupiremo ako mu upoznamo snagu, njegov na\u010din najavljivanja i njegovu pojavu. Jer tko ga upozna ovako u tan\u010dine, lako \u0107e prona\u0107i i sam najbolji na\u010din, kako da se sa\u010duva od njega. Tako je tome i kod su\u0161ice (tuberkuloze), jer ona je dru\u0161tvena opasnost. (A. \u0160tampar<\/strong>)<\/p>\n http:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Izlozbe-i-dogadjanja\/ArticleId\/1305\/oamid\/1633<\/a><\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n KAKO NAS JE SPASIO DUH ANDRIJE \u0160TAMPARA<\/strong> Njegovih 10 temeljnih zapovijedi javnog zdravstva bilo je klju\u010dno da ne do\u017eivimo talijanski scenarij<\/p>\n Jedno od na\u010dela dr. \u0160tampara<\/strong> upravo ovih dana dolazi u prvi plan: kad je rije\u010d o zdravlju, ne smije se raditi razlika izme\u0111u ekonomski jakih i slabih, a za to je potreban javni i neprofitan sustav<\/p>\n