<\/p>\n
Predavanje akademika Tomislava Raukara o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i historiografiji o hrvatskome srednjovjekovlju, 17. studenog 2011., Knji\u017enica HAZU, Zagreb<\/p>\n
<\/p>\n
U slavljeni\u010dkoj godini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Tomislav Raukar odr\u017eao je predavanje o va\u017enom dijelu njezine ba\u0161tine – historiografiji o hrvatskome srednjovjekovlju. Raukar je podijelio svoje izlaganje na tri kronolo\u0161ka dijela: od osnutka akademija do 1918. godine; od kraja prvog svjetskog rata do 1945. godine; od obnove Akademije 1947. do danas.<\/p>\n
Govore\u0107i o prvom razdoblju, Raukar je istaknuo da Akademijina sna\u017ena veza s historiografijom postoji od njenog osnutka, posebno na podru\u010dju izdavanja povijesnih vrela. Naravno, to ne zna\u010di da historiografije nije bilo prije Akademije. Pritom je nagla\u0161ena uloga \u201eoca hrvatske historiografije\u201c Ivana Lu\u010di\u0107a i njegovih djela De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex<\/i> (1666.) i Memorie istoriche di Tragurio ora detto Tra\u00f9<\/i> (1673.), kao i monumentalnog Ilyricum sacrum<\/i> Daniele Farlatija. Osim njih, posebno su istaknute zasluge Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskog i njegovog Arkiva<\/i> na podru\u010dju prikupljanja i izdavanja izvora. <\/p>\n
Ipak, tek su osnutkom Akademije stvoreni temelji za sustavni razvoj historiografije pod okriljem sna\u017ene institucije. Nema sumnje da jedan od razloga sna\u017enom anga\u017emanu Akademije na podru\u010dju povijesti le\u017ei u \u010dinjenici da je njezin prvi predsjednik bio upravo Franjo Ra\u010dki, \u201eotac hrvatske moderne kriti\u010dke historiografije\u201c (prema Stjepanu Antoljaku). Raukar je istaknuo va\u017enu ulogu Ra\u010dkog, a napose njegovih djela Odlomci iz dr\u017eavnoga prava hrvatskoga za narodne dynastie<\/i> (1861) i Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stolje\u0107a<\/i> (izlazilo u nastavcima u Radu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izme\u0111u 1884. i 1893. godine, u cjelini izdano tek 2009.) te Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia<\/i> (1877.), zbirke izvora za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest koja je naredno stolje\u0107e bila nezamjenjiv priru\u010dnik, a povjesni\u010dari je upotrebljavaju i danas. Velika va\u017enost Ra\u010dkog i Akademije za razvoj hrvatske povijesne znanosti, napomenuo je Raukar, o\u010dituje se u pokretanju Starina<\/i> i ve\u0107 spomenutog Rada<\/i> u to vrijeme, dvaju \u010dasopisa u kojima je objavljen niz va\u017enih rasprava iz hrvatske povijest (npr. Klai\u0107eva Marturina. Slavonska da\u0107a u srednjem vijeku<\/i> iz 1904. koju je istaknuo sam Raukar).<\/p>\n
Tijekom tog po\u010detnog razdoblja pokrenute su najva\u017enije serije izdanja izvora za hrvatsku povijest srednjega vijeka. U prvom redu to je Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium<\/i>. Temelj ove serije nalazi se u marljivom radu \u0160ime Ljubi\u0107a oko prikupljanja i izdavanja isprava o vezama ju\u017enih Slavena i Venecije, objelodanjenih u pet svezaka Listina o odno\u0161ajih izmedju ju\u017enoga Slavenstva i Mleta\u010dke Republike<\/i> (1868.-1875.) koje ujedno \u010dine i prvih pet knjiga MSHSM. Ljubi\u0107 je kasnije objavio jo\u0161 nekoliko svezaka Listina<\/i>, no od \u0161este knjige MSHSM zapo\u010deo je sa izdavanjem Commissiones et Relationes Venetae<\/i>. <\/p>\n
Ljubi\u0107 je tako\u0111er odigrao va\u017enu ulogu u stvaranju idu\u0107e Akademijine serije izvora koju je istaknuo Raukar, Monumenta historico-juridica Slavorum Meridionalium<\/i>, unutar koje je objavio statute i druge pravne dokumente Budve, Skradina i Hvara. Prije njega je Jaromil Hanel u istoj seriji objavio statute Splita i Kor\u010dule. Od izdanja unutar ove opse\u017ene i va\u017ene serije treba istaknuti jo\u0161 Hrvatski pisani zakoni: Vinodolski, Polji\u010dki, Vrbanski a donekle i svega Kr\u010dkoga otoka, Kastavski, Veprina\u010dki i Trsatski<\/i> Ra\u010dkog, Jagi\u0107a i \u010crn\u010di\u0107a. <\/p>\n
Ove dvije serije ipak je po mnogo\u010demu nadma\u0161ila idu\u0107a, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae <\/i>(tj. Diplomati\u010dki zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije<\/i>), \u017eivotno djelo Tadije Smi\u010diklasa. Raukar je posebno naglasio fascinantnu \u010dinjenicu da je Smi\u010diklas od 1904. pa do svoje smrti 1914. godine izdao jedanaest svezaka Diplomati\u010dkog zbornika<\/i>, tj. jedan svake godine. Smi\u010diklas je tako obuhvatio razdoblje od 1100. do 1359. godine, s obzirom da je Documenta<\/i> Ra\u010dkog smatrao prvim sveskom Zbornika<\/i> (uostalom, Smi\u010diklas je samu zada\u0107u njegovog izdavanja naslijedio od Ra\u010dkog). Nakon njegove smrti, 1915. i 1916. godine iza\u0161la su jo\u0161 dva sveska za koja je sakupio gra\u0111u, a uredio ih je Marko Kostren\u010di\u0107.<\/p>\n
Smi\u010diklasov pothvat na neki na\u010din ozna\u010dava vrhunac tog zlatnog perioda uzajamnog razvoja Akademije i historiografije. Za drugo, tj. me\u0111uratno razdoblje Raukar je ustvrdio da se Akademija na\u0161la u nepovoljnim uvjetima koji su ote\u017eavali njezine aktivnosti. Upravo je sudbina Diplomati\u010dkog zbornika<\/i> u tom vremenu ogledalo takve situacije s obzirom da je novi svezak iza\u0161ao tek 1934. godine, tj. skoro dva desetlje\u0107a nakon prethodnog.<\/p>\n
Aktivnosti Akademije novi uzlet do\u017eivljavaju njezinom obnovom 1947. godine i po\u010detkom mandata Grge Novaka kao njenog predsjednika. Akademija je u ovom razdoblju organizirala niz skupova kojima su obilje\u017eeni va\u017eni datumi hrvatske povijesti, npr. 900. godi\u0161njica obnove \u017eenskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru (1966.), 1000. godi\u0161njica epitafa kraljice Jelene (1976.), 1100. godi\u0161njica natpisa kneza Branimira iz Mu\u0107a Gornjeg (1988.) ili 900. godi\u0161njica smrti Dmitra Zvonimira (1989.). Na\u017ealost, nije iz svakog skupa proiza\u0161ao i zbornik radova.<\/p>\n
Akademija je nastavila s izdavanjem izvora. Raukar kao sredi\u0161nji pothvat u tom pogledu vidi objavljivanje prvog sveska Diplomati\u010dkog zbornika<\/i> (1967.) kojim je zamijenjena ve\u0107 zastarjela Documenta<\/i> Ra\u010dkog. Do 1990. godine iza\u0161la su jo\u0161 tri sveska kojima je pokriveno cijelo 14. stolje\u0107e, a objavljena su i dva sveska dodataka koji obuhva\u0107aju razdoblje od 1020. do 1309. godine. Osim toga, Akademija je potaknula izdavanje Supetarskog kartulara<\/i> i Zadarskog kartulara samostana Svete Marije<\/i> \u2013 poticaj je do\u0161ao od strane Viktora Novaka. <\/p>\n
Raukar je istaknuo da je Akademija od kraja 40-tih i po\u010detka 50-tih godina 20. stolje\u0107a zapo\u010dela sa osnivanjem zavoda, prvenstveno na jadranskoj obali. Njihova primarna zada\u0107a bila je istra\u017eivanje lokalne povijesti, a ve\u0107ina njih pokrenula je \u010dasopise koji od tog trenutka kontinuirano izlaze. Raukar je napomenuo da tada dolazi do pomaka istra\u017eiva\u010dkog interesa hrvatske historiografije prema gospodarskoj povijesti (spomenimo da je upravo akademik Raukar iznimno zadu\u017eio hrvatsku gospodarsku povijest svojim studijama o ekonomijama srednjega vijeka). Naravno, on se dogodio pod odre\u0111enim politi\u010dkim, ali ne i presudnim, utjecajem tada dominantnog marksizma. Novi interesi historiografije doprinijeli su nastanku nove serije Gra\u0111a za gospodarsku povijest Hrvatske<\/i>. Teme obra\u0111ene unutar te serije nisu u ve\u0107oj mjeri obuhva\u0107ale razdoblje srednjega vijeka. S druge strane, one koje jesu spadaju me\u0111u njezine najva\u017enije naslove, npr. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stolje\u0107a<\/i> Josipa Adam\u010deka ili Povijest zagreba\u010dke trgovine<\/i> Zlatka Herkova. <\/p>\n
Interes za gospodarsku povijest do\u017eivljava pad od kraja 80-tih godina, a neposredno prije tog vremena na va\u017enosti su po\u010dele dobivati teme koje na povijest gledaju sve vi\u0161e s interdisciplinarnog gledi\u0161ta. Raukar je kao va\u017ene u tom kontekstu naveo radove Vesne Jaki\u0107-Cestari\u0107 \u201eEtni\u010dki odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena\u201c (objavljen u Radovima instituta JAZU<\/i> u Zadru 1972. godine) i posebno Luje Margeti\u0107a \u201eKonstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata\u201c (u Zborniku Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/i> 1977. godine). Naravno, nezaobilazni su i radovi Radoslava Kati\u010di\u0107a, ponajprije njegova knjiga Uz po\u010detke hrvatskih po\u010detaka<\/i> (1993.) Me\u0111utim, za Raukara je kruna razvoja historiografije pod okriljem Akademije edicija Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost<\/i>, pogotovo njena prva dva sveska koji obuhva\u0107aju srednji vijek do 12. stolje\u0107a (sv. I, 1997.) te srednji vijek od 13. stolje\u0107a i renesansu (sv. II, 2002.).<\/p>\n
Akademik Raukar je svojim predavanjem podsjetio na neupitno va\u017enu ulogu koju je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti imala u stvaranju hrvatske historiografije. Upravo je ona u mnogo\u010demu utjecala na njezin razvoj, naro\u010dito kroz izgradnju institucija i izdavanjem temeljnih publikacija. Ovo potonje posebno se odnosi na razvoj medievistike jer bi ona bez Akademijinih serija izvora, monografija i \u010dasopisa pred sobom imala nesumnjivo te\u017eu zada\u0107u.<\/p>\n
<\/p>\n
Tomislav Bali<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1970","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1970","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1970"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1970\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1970"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1970"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1970"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}