<\/p>\n
Znanstveni skup \u201eHrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije\u201c, Filozofski fakultet u Zagrebu, 13. i 14. listopada 2011.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Sredinom listopada 1971. u Socijalisti\u010dkoj Republici Hrvatskoj do\u0161lo je do kulminacije \u0161irokog reformnog pokreta kojem su istaknutu ulogu imali politi\u010dari Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar i Miko Tripalo. Terminom \u201eHrvatsko prolje\u0107e\u201c, nazivano i MASPOK, ozna\u010dava se okupljanje \u0161irokog spektra gra\u0111ana SR Hrvatske oko triju centara: liberalnog krila Saveza komunista Hrvatske, Matice hrvatske te zagreba\u010dkih studenata. Glavni su mu zahtjevi bili <\/span>\u201e\u010disti ra\u010duni\u201d u gospodarstvu, federalizacija dr\u017eave, ve\u0107a prava za republike i op\u0107enita liberalizacija dru\u0161tva. No, odnos suvremene hrvatske javnosti prema tim doga\u0111ajima ostao je problemati\u010dan: ocjene Hrvatskog prolje\u0107a \u010desto su povr\u0161ne i tendenciozne te podlo\u017ene politi\u010dkim manipulacijama. Nadalje, o\u010dit je nedostatak kvalitetne monografije o doga\u0111ajima 1971. godine, kao i nepostojanje biografije njegovih najzna\u010dajnijih protagonista.<\/span><\/p>\n Povodom 40-godi\u0161nje obljetnice tih doga\u0111anja, Centar za demokraciju i pravo Mirko Tripalo organizirao je u suradnji sa Filozofskim i Pravnim te Fakultetom politi\u010dkih znanosti, znanstveni skup Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/i>, kako bi se upozorilo na novodostupnu arhivsku gra\u0111u, poku\u0161ale ponuditi nove interpretacije ve\u0107 poznatih, ali i dosad nepoznatih povijesnih \u010dinjenica, te smjestilo Hrvatsko prolje\u0107e u \u0161ire okvire suvremene hrvatske, jugoslavenske i (isto\u010dno)europske povijesti. Skup je odr\u017ean 13. i 14. listopada 2011. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod pokroviteljstvom Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba<\/span>. <\/span>Skup je otvoren u Dvorani 7, upravo ondje su se prije 40 godina okupljali sudionici Prolje\u0107a. Prisustvovali su znanstvenici i stru\u010dnjaci iz pet zemalja, od kojih su neki bili dionici doga\u0111aja 1971. godine. <\/span><\/p>\n Skup je slu\u017ebeno otvorio dekan Filozofskog fakulteta, prof. dr. sc. Damir Boras. Uvodnu rije\u010d okupljenima zatim su uputili \u010dlanovi organizacijskog odbora skupa: Stjepan Mesi\u0107, predsjednik Centra Miko Tripalo, prof. dr. sc. Josip Kregar, predsjednik UO Centra Tripalo, prof. dr. sc. Nenad Zako\u0161ek, dekan Fakulteta politi\u010dkih znanosti, te prof. dr. sc. Dalibor \u010cepulo, prodekan za nastavu Pravnog fakulteta. U ime pokrovitelja pozdravne su govore uputili prof. dr. sc. Aleksa Bjeli\u0161, rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, te Boris \u0160prem, predsjednik Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba.<\/span><\/p>\n Nakon otvorenja skupa prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu kratkim je osvrtom na stanje znanstvene istra\u017eenosti Hrvatskog prolje\u0107a otvorio raspravu. Skup se sastojao od \u010detiri tematske cjeline. Prva tematska cjelina bila je naslovljena \u201e\u010cisti ra\u010duni\u201c: Financijsko-ekonomska pozadina Hrvatskog prolje\u0107a<\/i>. <\/span>Zapo\u010deta je <\/span>predavanjem leksikografa i novinara Josipa \u0160entije, Hommage Hrvatskom prolje\u0107u<\/i>, u kojemu se izlaga\u010d osvrnuo na nepostojanje op\u0107eprihva\u0107enih stajali\u0161ta i zaklju\u010daka o va\u017enosti spomenutog pokreta, identitetu i deklariranim ciljevima njegovih protagonista, odnosu pokreta prema tada\u0161njem politi\u010dkom <\/span>sustavu, te o njegovoj to\u010dnoj dataciji. Josip \u0160entija je pritom istaknuo va\u017enost uloge Vladimira Bakari\u0107a, ulogu rije\u010dke deklaracije iz 1967. kao svojevrsne prethodnice Prolje\u0107u, ulogu Matice hrvatske, va\u017enost vojnog pitanja odnosno pitanja organizacija teritorijalne obrane, te utjecaj Prolje\u0107a na jugoslavenski ustav iz 1974. Sljede\u0107e <\/span>izlaganje <\/span>odr\u017eao je dr. sc. Antun Vuji\u0107, koji je obrazlo\u017eio razloge nastanka i opstanka tzv. \u201einterpretacijskog strati\u0161ta\u201c oko problema Hrvatskog prolje\u0107a kao fenomena reformisti\u010dke heterodoksije u odnosu na antinomije jugoslavenskog samoupravnog socijalizma. Nekoliko svojih teza o Hrvatskom prolje\u0107u predstavio je mr. sc. Petar Kriste, isti\u010du\u0107i reformni \u2013 a ne prevratni\u010dki \u2013 karakter pokreta, u kojem su glavnu ulogu imale tri grupacije: reformni dio slu\u017ebenih struktura, studentski pokret i Matica hrvatska, <\/span>te ustvrdiv\u0161i da doprinos Prolje\u0107a u osamostaljenoj Hrvatskoj na\u017ealost do danas nije objektivno vrednovan. Dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107, asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predlo\u017eio je Svibanjsko savjetovanje 1968. kao mogu\u0107i datum po\u010detka Hrvatskog prolje\u0107a, isti\u010du\u0107i kako se tada\u0161nje hrvatsko rukovodstvo, znaju\u0107i da podr\u0161ku za svoja reformna nastojanja ne mo\u017ee tra\u017eiti u saveznom centru, okrenulo politi\u010dkoj mobilizaciji gra\u0111ana SR Hrvatske. <\/span><\/p>\n Druga tematska cjelina naslovljena je Jugoslavenski i me\u0111unarodni kontekst Hrvatskog prolje\u0107a<\/i>. Otvorio ju je doc. dr. sc. Ante Batovi\u0107 sa Odjela za povijest na Filozofskom fakultetu u Zadru, izlaganjem o stavovima i politici Ujedinjenog Kraljevstva prema nacionalno-liberalnom pokretu u Hrvatskoj od po\u010detka 60-ih godina do sloma Hrvatskog prolje\u0107a 1971, u \u0161irem kontekstu politi\u010dkog i geostrate\u0161kog polo\u017eaja Jugoslavije izme\u0111u hladnoratovskih blokova. U svom predavanju doc. dr. sc. Rinna Kullaa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Jyv\u00e4skyli u Finskoj razmotrila je procjenu utjecaja Hrvatskog prolje\u0107a od strane Ameri\u010dke sredi\u0161nje obavje\u0161tajne agencije (CIA), <\/span>s posebnim osvrtom na utjecaj Hrvatskog prolje\u0107a na izgradnju detanta u odnosima hladnoratovskih blokova \u0161irom Europe. Dr. sc. Ale\u0161 Gabri\u010d s In\u0161tituta za novej\u0161o zgodovino u Ljubljani analizirao je stav slovenskog rukovodstva prema reformnom pokretu u Hrvatskoj na prijelazu iz 60-ih u 70-e godine 20. stolje\u0107a. Ono je u po\u010detku podr\u017eavalo promjene u ekonomskoj sferi, ali od 1971. promijenilo stajali\u0161te i nastojalo se dr\u017eati postrani. U svom izlaganju prof. dr. sc. Husnija Kamberovi\u0107 iz Instituta za historiju u Sarajevu razmotrio je recepciju ideja Hrvatskog prolje\u0107a u Bosni i Hercegovini od strane republi\u010dkog rukovodstva s jedne, te \u201eobi\u010dnih ljudi\u201c s druge strane. Mr. sc. Milivoj Be\u0161lin analizirao je odnose rukovodstava SR Hrvatske i SR Srbije u periodu od \u0160estog kongresa SKS i SKH krajem 1968. do smjene hrvatskog rukovodstva krajem 1971, isti\u010du\u0107i da se tu nije radilo o koaliciji u formalnom smislu, ve\u0107 o svjesti o zajedni\u010dkim interesima liberalizacije samoupravnog socijalizma, potrebe za pro\u0161irenjem reformne baze unutar dru\u0161tva, te antibirokratizacije i anticentralizma.<\/span><\/p>\n Tre\u0107u tematsku cjelinu, Politi\u010dke koncepcije, akteri, frakcije. Hrvatsko dru\u0161tvo u vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a<\/i>, otvorilo je predavanje mr. sc. Gorana Sunajka iz Leksikografskog zavoda Miroslava Krle\u017ee u Zagrebu o na\u010delima ustavnih reformi odnosa federacije i federalnih jedinica koje su predlagane na raspravama krajem 60-ih nadalje, a koje su u kona\u010dnici rezultirale presudnim izmjenama u ustavu SFRJ iz 1974. godine. Kontroverze unutar rukovodstva CK SKJ nastale prilikom popisa stanovni\u0161tva 1971. analizirala je mr. sc. Iva Lu\u010di\u0107 s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Uppsali, posve\u0107uju\u0107i najvi\u0161e pozornosti odnosu rukovodstva prema kategorijama \u201eMusliman\u201c (u nacionalnom smislu) i \u201eJugoslaven\u201c. Prof. dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107 iz Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar analizirao je odnos Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj prema doga\u0111ajima Hrvatskog prolje\u0107a na temelju tada\u0161njih tiskovina Glas Koncila<\/i>, Vjesnik<\/i> i Komunist<\/i>, nastoje\u0107i objasniti razloge tada\u0161nje \u201ecrkvene \u0161utnje\u201c. U svome izlaganju Mirko Kratofil iz Odjela izdava\u010dka djelatnost HAZU bavio se pitanjem sudskog procesa Vladi Gotovcu, te problemima vezanim uz dostupnost i analizu izvora o 1971. Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea mr. sc. Vlaho Bogi\u0161i\u0107 analizirao je na\u010dela koja su zastupali glavni akteri Hrvatskoga prolje\u0107a. Prikazao je i kako su taj pokret i na\u010dela bili predstavljeni javnosti u enciklopedijskim i leksikonskim izdanjima, sa posebnim osvrtom na pristup biografskog prikazivanja \u201ekomiteta pedesetorice\u201c. Jezi\u010dnu politiku i jezi\u010dno pitanje u okviru nacionalnih i me\u0111urepubli\u010dkih napetosti u Jugoslaviji u razdoblju od 1967. do 1971, s osvrtom na problematiku Rje\u010dnika hrvatskogsrpskoga knji\u017eevnoga jezika <\/i>(1967.) i Hrvatskog pravopisa<\/i> (1971.), razmotrio je doc. dr. sc. Kre\u0161imir Mi\u0107anovi\u0107 sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U svom izlaganju dr. sc. Suzana Coha sa Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu sagledala je fenomen Hrvatskog prolje\u0107a kroz prizmu teorije kulturalne traume, kao i njezinih psihoanaliti\u010dih i sociohistorijskih pretpostavki. Dr. sc. Snje\u017eana Koren sa Odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu analizirala je prikaz fenomena Hrvatskog prolje\u0107a u \u0161kolskim ud\u017ebenicima povijesti od 1971. nadalje kao odraza tada dominantnih ili od dr\u017eavne uprave pozitivno vi\u0111enih ideologija. Novinar i publicist Tihomir Pono\u0161 u okviru je svoga izlaganja objasnio glavne zna\u010dajke studentskog pokreta 1970, uklju\u010duju\u0107i pluralnost, autohtonost u nastanku, autonomnost u djelovanju, nenasilnost i politi\u010dku naivnost. Potom je ukratko opisao politi\u010dki put vode\u0107ih ljudi studentskog pokreta nakon njegovog sloma 1971. Mr. sc. Marko Zubak sa Hrvatskog instituta za povijest u svome je predavanju pratio razvoj omladinskog i studentskog tiska u 60-im i ranim 70-im godinama 20. stolje\u0107a, razvoj razli\u010ditih studentskih struja i poku\u0161aj stvaranja posebne studentske politi\u010dke (kontra)kulture, te posljedi\u010dni intrageneracijski sukob. Na temelju privatne arhive mr. sc. Sr\u0111an Grbi\u0107 analizirao je politi\u010dka gledi\u0161ta i djelovanje \u010dlana CK SKH \u010cede Grbi\u0107a kao Srbina iz Hrvatske i zastupnika <\/span>\u201esrednjeg puta\u201c izme\u0111u decentralizacije i unitarizma.<\/span><\/p>\n Posljednja tematska cjelina skupa, Hrvatsko prolje\u0107e i suvremena Hrvatska (1971-1991-2011)<\/i>, zapo\u010deta je predavanjem prof. dr. sc. Drage Roksandi\u0107a s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu o politi\u010dkim stavovima, djelovanju i iskustvima Mike Tripala tijekom izborne kampanje 1990. Dr. sc. Albert Bing s Hrvatskog instituta za povijest problematizirao je karakter sociopoliti\u010dkih promjena u razdoblju oko 1990. iz perspektive Mike Tripala, te na njegovom primjeru prikazao povijesni slijed demokratskog razvoja hrvatske politike na prijelazu <\/i>osamdesetih u devedesete godine 20. stolje\u0107a. Zaklju\u010dno predavanje odr\u017eao je prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, koji je upozorio na jo\u0161 neistra\u017eene aspekte Hrvatskog prolje\u0107a (pri \u010demu vrijedi spomenuti nedostupnost nekih va\u017enih arhivskih izvora), problem prikazivanja Prolje\u0107a u programima povijesti na fakultetima i \u0161kolama, te potrebu povjeravanja izrade Leksikona hrvatskog prolje\u0107a Leksikografskom zavodu \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c za 45. obljetnicu Prolje\u0107a. Rad skupa slu\u017ebeno je zaklju\u010dio prof. dr. sc. Josip Kregar.<\/span><\/p>\n Va\u017enost skupa ogleda se u \u010dinjenici da su otvorene neke jo\u0161 uvijek slabo poznate i\/ili istra\u017eene teme kao npr. odnos Katoli\u010dke crkve i hrvatske emigracije prema doga\u0111ajima Hrvatskog prolje\u0107a, da su prezentirani uvidi s \u201edruge strane\u201c (npr. stajali\u0161ta \u010cede Grbi\u0107a), u \u010dinjenici da je nagla\u0161ena va\u017enost kontekstualiziranja Hrvatskog prolje\u0107a u jugoslavenskim i europskim okvirima, te u isticanju nedostatka istra\u017eivanja o odrazu \u201eprolje\u0107arskih\u201c zbivanja na lokalne zajednice. Valja se nadati da \u0107e skup Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/i> pridonijeti daljnjim istra\u017eivanja fenomena masovnog pokreta 60-ih i ranih 70-ih godina 20. stolje\u0107a, te time omogu\u0107iti nepristranije analize doga\u0111anja 1971. i valorizaciju uloge Hrvatskog prolje\u0107a u procesu hrvatskog dr\u017eavnog osamostaljenja. Naposljetku, preostaje izraziti nadu da \u0107e skup potaknuti izradu kvalitetne historiografske sinteze \u201eprolje\u0107arskog\u201c razdoblja.<\/span><\/p>\n Boris Bla\u017eina<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1969","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":1969,"position":0},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":1969,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1969,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1969,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":1969,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1969,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1969"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1969\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}