{"id":1968,"date":"2011-11-15T23:00:05","date_gmt":"2011-11-15T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1968"},"modified":"2011-11-15T23:00:05","modified_gmt":"2011-11-15T23:00:05","slug":"ivan-zagar-medunarodni-znanstveni-skup-150-godina-od-uspostave-istarskog-pokrajinskog-sabora-u-porecu-istarska-sabornica-porec-13-15-listopada-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1968","title":{"rendered":"Ivan \u017dagar – Me\u0111unarodni znanstveni skup 150 godina od uspostave Istarskog pokrajinskog sabora u Pore\u010du, Istarska sabornica Pore\u010d, 13.-15. listopada 2011."},"content":{"rendered":"

Trodnevni me\u0111unarodni znanstveni skup <\/span>150 godina od uspostave Istarskog pokrajinskog sabora u Pore\u010du<\/i> organiziran je u sklopu obilje\u017eavanja jubilarne obljetnice osnutka zastupni\u010dkog i zakonodavnog tijela, u \u010demu je participirao ve\u0107i broj obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija u Istarskoj \u017eupaniji. Skup su organizirali<\/font> Istarsko povijesno dru\u0161tvo<\/i> i Zavi\u010dajni muzej Pore\u0161tine<\/i>, a prigodnim su ga govorima otvorili predstavnici dvaju institucija Maurizio Levak i Elena Uljan\u010di\u0107 Veki\u0107. Okupljenima na sve\u010danom otvorenju obratili su se i mons. Ivan Milovan u ime Pore\u010dke i Pulske biskupije, Vladimir Torbica ispred Istarske \u017eupanije, dogradona\u010delnica Pore\u010da Nadia \u0160tifani\u0107 Dobrilovi\u0107 te Robert Matija\u0161i\u0107, rektor Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli. Rad skupa su pozdravnim pismima podr\u017eali predsjednici Republike Italije i Republike Hrvatske Giorgio Napolitano i Ivo Josipovi\u0107.<\/font> organiziran je u sklopu obilje\u017eavanja jubilarne obljetnice osnutka zastupni\u010dkog i zakonodavnog tijela, u \u010demu je participirao ve\u0107i broj obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija u Istarskoj \u017eupaniji. <\/p>\n

Prvi dio skupa radio je pod radnim predsjedni\u0161tvom u kojem su bili Giuseppe de Vergottini, Robert Matija\u0161i\u0107 i Maurizio Levak. Otvorio ga je Petar Str\u010di\u0107 uvodnim referatom na temu Osnovna povijesna pitanja o Istri u razdoblju uspostave Pokrajinskog sabora u 19. stolje\u0107u<\/i>. U njemu je ome\u0111io va\u017enije procese od propasti francuske uprave u Istri do konca stolje\u0107a s akcentom na nacionalno-integracijske probleme, uz poseban osvrt na rad vode\u0107ih istarskih preporoditelja prve i druge generacije.<\/font><\/p>\n

Diego Redivo je izlo\u017eio rad s naslovom Quale irredentismo? La questione nazionale nella Venezia Giulia<\/i> (Koji iredentizam? Nacionalno pitanje u Julijskoj krajini<\/i>), u kojem uvodno prati \u201ero\u0111enje\u201c termina Julijska krajina iz zavr\u0161ne faze ujedinjenja Italije te nadalje \u201ekoketira\u201c sa stalno prisutnim kontroverznim pojmom \u201eterra irredenta\u201c. Taj se fenomen uklapa u ve\u0107 postoje\u0107e sli\u010dne procese u drugim europskim (pograni\u010dnim) regijama s mije\u0161anim etni\u010dkim sastavom, pa autor u zavr\u0161nim razmatranjima zaklju\u010duje kako pojava iredentizma predstavlja element u vi\u0161edesetljetnoj povijesno-politi\u010dkoj evoluciji koji na povr\u0161inu izbacuje sve kontradikcije koje taj proces sa sobom nosi.<\/font><\/p>\n

Nevio \u0160eti\u0107 iznio je referat Odnos hrvatskih zastupnika u Istarskom saboru prema narodnom pokretu u Banskoj Hrvatskoj 1903. godine<\/i>, u kojem prenosi refleksije istarskih politi\u010dara hrvatske nacionalnosti na zbivanja u Hrvatskoj s po\u010detka 20. stolje\u0107a. Prema autoru pomo\u0107 iz Istre nije zavr\u0161avala na moralnoj podr\u0161ci, ve\u0107 se sastojala od prikupljanja materijalnih sredstava za progonjene i obitelji stradalih, protestiranja protiv ma\u0111arske politike, odr\u017eavanja misa zadu\u0161nica za poginule u sukobima s vojskom te na druge na\u010dine.<\/font><\/p>\n

William Klinger zavr\u0161io je prvi dio skupa referatom Fiume dalla \u201eDieta del Nessuno\u201c al compromesso provvisorio<\/i>Rijeka od \u201eNi\u010dijeg sabora\u201c do privremenog kompromisa<\/i>), u kojem je dao osvrt na rije\u010dku politi\u010dku povijest u kontekstu prijelomnih doga\u0111aja 1848. sve do \u0161ezdesetih godina 19. stolje\u0107a. U tom razdoblju Rijeka izmjenjuje vi\u0161e \u201egospodara\u201c, a zaklju\u010dno autor napominje da su se u pomenutom razdoblju s ideolo\u0161kih pozicija vr\u0161ile pripreme za postizanje budu\u0107e autonomije grada.<\/font> (<\/p>\n

Nakon kra\u0107e pauze nastavljena su izlaganja pod radnim predsjedni\u0161tvom Carla Ghisalbertija, Nevia \u0160eti\u0107a i Elvisa Orbani\u0107a. Prvi je rad, Katoli\u010dka crkva u Istri i istarski nacionalno-politi\u010dki sporovi i sukobi (1861.- 1907.)<\/i>, izlo\u017eio Stipan Trogrli\u0107. Autor skre\u0107e pa\u017enju na podjele u klerikalnim strukturama u Istri u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, gdje su s jedne strane stajali talijanski, a druge \u201eslavenski\u201c (hrvatski i slovenski) sve\u0107enici. U radu se obra\u0111uje i pitanje doticaja \u201esvetog\u201c i \u201esvjetovnog\u201c u svakodnevici poluotoka, kao i mnoga druga.<\/font><\/p>\n

Roberto Spazzali je izlo\u017eio referat na temu Idea di nazione ed idea di societ\u00e0 nel dibattito politico nei socialisti e nei democratici mazziniani nell’Istria tra XIX e XX secolo<\/i> (Ideja o naciji i dru\u0161tvu u politi\u010dkoj debati Mazzinijevih socijalista i demokrata u Istri u 19. i 20. stolje\u0107u<\/i>), u kojem prati rad istarskih socijalista krajem 19. i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a te vr\u0161i usporedbu s njihovim originalnim idejama iz \u201eu\u017ee\u201c Italije. U sredi\u0161njem dijelu rada su komparativno s drugim modelima te ideologije obra\u0111ene \u201eposebnosti\u201c politike istarskih Talijana u nazna\u010denom razdoblju.<\/font><\/p>\n

Naredni izlaga\u010d Ilija Jakovljevi\u0107 predstavio je rad na temu Djelovanje biskupa Jurja Dobrile u Istarskom pokrajinskom saboru (1861.-1868.)<\/i>. U njemu je povukao glavne smjernice Dobrilinog rada u sabornici, a ukazao je i na pote\u0161ko\u0107e s kojima se biskup susretao tijekom svog mandata.<\/font><\/p>\n

Naslov sljede\u0107eg referata je bio Politi\u010dni in nacionalni antagonizmi v Istrskem de\u017eelnem zboru na prelomu 19. in 20. stoletja in prenos njegovih zasedanj v Koper v letih 1899 – 1910<\/i> (Politi\u010dki i nacionalni antagonizmi u Istarskom pokrajinskom saboru na prijelazu iz 19. u 20. stolje\u0107e i prijenos njegovih zasjedanja u Koper u razdoblju od 1899.-1910.<\/i>), a izlo\u017eio ga je Salvator \u017ditko. Te\u017ei\u0161te rada ovaj znanstvenik stavlja na uzroke preseljenja Sabora na relacijama Pore\u010d – Pula – Kopar – Pula – Kopar u razdoblju nazna\u010denom u naslovu, \u0161to obja\u0161njava jedinim mogu\u0107im kompromisnim potezom austrijskih vlasti kako bi ubla\u017eile stalne tenzije izme\u0111u talijanske ve\u0107ine i hrvatsko-slovenske manjine. Nakon ovoga izlaganja je uslijedila rasprava.   <\/span> <\/span><\/i> <\/span>   <\/span> <\/span> <\/span><\/font><\/p>\n

Tre\u0107i dio znanstvenog skupa koordiniralo je predsjedni\u0161tvo u sastavu Dean Krmac, Roberto Spazzali i Mihovil Dabo, a prvi izlaga\u010d je bio Carlo Ghisalberti s radom L’Italia unita e gli italiani dell’ Adriatico dal 1861 alla stipulazione della Triplice Alleanza <\/i>(Ujedinjena Italija i jadranski Talijani od 1861. do sklapanja Trojnog saveza<\/i>). Autor je na suptilan na\u010din poku\u0161ao ome\u0111iti procese s kraja 50-ih i po\u010detka 60-ih godina 19. stolje\u0107a koji prate ujedinjenje Italije i kraj neoapsolutizma u Habsbur\u0161koj monarhiji. Nadalje postavlja pitanje nacionalnih osje\u0107aja Talijana koji ostaju s \u201edruge strane\u201c granice u i njihov stav prema \u201eiredenti\u201c, \u0161to se implicitno odnosi na prostor Istre.<\/font><\/p>\n

Giovanni Radossi je izlo\u017eio rad s naslovom La rappresentanze consolari del Regno d’Italia nell’Adriatico orientale con particolare cenno all’Istria (1867-1915) <\/i>(Konzularno predstavni\u0161tvo Kraljevine Italije na isto\u010dnom Jadranu s posebnim osvrtom na Istru 1867.-1915.<\/i>), u kojem se osvr\u0107e na djelovanje Konzulata Kraljevine Italije u Trstu \u010dija se interesna sfera protezala du\u017e isto\u010dne jadranske obale s posebnim naglaskom na podru\u010dje Istre. <\/font><\/p>\n

Zadnji referat u tre\u0107em dijelu izlo\u017eio je Antoni Cetnarowicz s naslovom Borba  <\/span>za uvo\u0111enje ravnopravnosti hrvatskog i slovenskog jezika u Istarskom saboru<\/i>. U njemu iznosi kronologiju doga\u0111aja vezanih za poku\u0161aje izjedna\u010davanja triju jezika u najvi\u0161oj istarskoj politi\u010dkoj instituciji te isti\u010de glavne nositelje tog procesa od 1861. do konca prve dekade 20. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n

\u010cetvrtim dijelom predsjedali su Giovanni Radossi, Stipan Trogrli\u0107 i Antoni Cetnarowicz, a prvi rad s naslovom Trgovinska i industrijska komora Istre (1850.-1926.)<\/i> izlo\u017eila je Alida Perkov. U njemu se prati osnivanje ove va\u017ene gospodarske institucije, za koju autorica nagla\u0161ava da najva\u017eniju ulogu nosi u godinama prije osnutka Sabora (1850.-1861.) te nakon prestanka njegova rada u praksi 1910. godine. Doti\u010de se pitanja njegove uloge u dru\u0161tvu, ciljeva i zna\u010daja za regiju.<\/font><\/p>\n

Rino Cigui je predstavio rad Le iniziative igienico-sanitarie della Dieta provinciale istriana nel secondo Ottocento <\/i>(Higijensko-zdravstvene inicijative Istarskog pokrajinskog sabora u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<\/i>), u kojem se pozabavio socijalnim prilikama u razdoblju najproduktivnijeg rada Sabora. \u0160irenje zaraznih bolesti i oboljenja op\u0107enito uzrokovalo je visoke tro\u0161kove \u0161to je bio udar na ionako slabu ekonomiju \u010ditave provincije. Zbog toga autor izri\u010de da Istra koncem stolje\u0107a i dalje spada u slabije razvijene dijelove Monarhije kad je u pitanju socijalna skrb i zdravstvena za\u0161tita.<\/font><\/p>\n

Rad Denisa Visintina Alle radici del rinnovamento agricolo istriano. Oidio, peronospora e fillossera negli Atti della Dieta provinciale <\/i>(Po\u010detak poljoprivredne istarske obnove. Pepelnice i peronospora u spisima pokrajinskog Sabora<\/i>) nastavlja sa socijalnom tematikom. Iznose se uzroci zaostalih metoda i organizacije poljoprivrede kao stupa istarske ekonomije sredinom 19. stolje\u0107a, pa autor propituje utjecaj mjera za pobolj\u0161anje stanja donijetih iz klupa istarske sabornice u prvim desetlje\u0107ima njegova djelovanja.<\/font><\/p>\n

Posljednji u \u010detvrtom dijelu je izlagao Marino Buducin, izlo\u017eiv\u0161i rad na temu Le tipografie rovignese e parentina dei Coana nella temperie politico-culturale dei decenni susseguenti la convocazione della Dieta provinciale istriana <\/i>(Pore\u010dke i rovinjske tipografije obitelji Coana u kulturno-politi\u010dkoj klimi u periodu nakon sazivanja Istarskog pokrajinskog sabora<\/i>). U njemu se prati dolazak Gasparea i Antonija Coane u Rovinj te o\u017eivljavanje izdava\u010dke aktivnosti najva\u017enijih primorskih mjesta u Istri, nakon \u010dega je uslijedila rasprava.<\/font><\/p>\n

Peti dio pod radnim predsjedni\u0161tvom Salvatora \u017ditka i Rina Ciguija zapo\u010deo je referatom Nadje Ter\u010don Pomorska vloga severozahodne Istre v 2.polovici 19. stoletja <\/i>(Pomorska uloga sjeverozapadne Istre u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<\/i>). U njemu je autorica poku\u0161ala smjestiti manja primorska mjesta poput Pirana, Kopra i Izole u odnos prema glavnom i najve\u0107em pristani\u0161tu Habsbur\u0161ke monarhije Trstu.<\/font><\/p>\n

Sljede\u0107i rad s naslovom Rje\u0161avanje vodoopskrbnog pitanja u Pore\u010du (1880.-1910.) <\/i>izlo\u017eila je Elena Uljan\u010di\u0107 Veki\u0107. Njime je dat prilog prou\u010davanju socijalnih prilika u Pore\u010du kao politi\u010dkom sredi\u0161tu Istre na primjeru dono\u0161enja zakonskih akata koji su pridonijeli kvaliteti \u017eivota na tom prostoru.<\/font><\/p>\n

Izlaganje Raula Marseti\u010da L’affermazione dei moderni cimiteri ottocenteschi in Istria attraverso le vicende dell’origine e dello sviluppo del cimitero di Monte Ghiro a Pola nel periodo 1846-1915<\/i> (Afirmacija modernih groblja 19. stolje\u0107a u Istri na primjeru razvoja pulskog groblja Monte Ghiro 1846.-1915.<\/i>) <\/i>periferno je vezano uz demografsku povijest Pule. Autor kroz kontinuirani razvoj centralnog gradskog groblja prati i njegov kulturno-memorijalni aspekt, u prvom redu kao jednog od simbola kolektivne gra\u0111anske svijesti u procesu razvoja identiteta urbanog naselja.<\/font><\/p>\n

Sljede\u0107i izlaga\u010d Mihovil Dabo predstavio je rad Dopisi op\u0107inskih glavarstava o stanju \u0161kolstva u prvoj polovici \u0161ezdesetih godina 19. stolje\u0107a<\/i>, u kojem iznosi kratki osvrt na organizaciju obrazovnih ustanova u nazna\u010denom razdoblju. Dalje je u referatu ustvrdio kako su izvje\u0161\u0107a op\u0107inskih vlasti prvorazredni izvor za prou\u010davanje ne samo stanja \u0161kolstva ve\u0107 i op\u0107ih modernizacijskih procesa koji obilje\u017eavaju drugu polovicu 19. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n

Maja Poli\u0107 je zaklju\u010dila peti dio skupa izlaganjem Pojava i djelovanje \u010ditaonica kao jedinih kulturnih, ali i politi\u010dkih udruga Hrvata od 60-ih godina 19. stolje\u0107a na dalje<\/i>. Svojim referatom dala je osvrt na razvoj \u010ditaoni\u010dkog pokreta u Istri te na Kvarnerskim otocima u okviru \u0161irenja preporodnih procesa koji su se razvijali pod utjecajem malobrojne hrvatske inteligencije.<\/font><\/p>\n

\u0160estim dijelom kojim je dominirala biografska tematika predsjedali su Egidio Ivetic, Kristjan Knez i Milan Rado\u0161evi\u0107, a prvi izlaga\u010d bio je Giuseppe de Vergottini s radom I de Vergotini di Parenzo e l’identit\u00e0 italiana prima e dopo il 1861 <\/i>(Obitelj de Vergotini iz Pore\u010da i talijanski identitet prije i nakon 1861<\/i>). U radu su prikazane va\u017enije crtice iz \u017eivota Giuseppea de Vergottinija, centralne li\u010dnosti ove obitelji u drugoj polovici 19. stolje\u0107a. Prati se njegovo djelovanje od prvih sjednica Sabora 1861. godine sve do dolaska na poziciju gradona\u010delnika Pore\u010da, koju je obna\u0161ao 12 godina za redom do svoje smrti 1884. godine.<\/font><\/p>\n

Naredni izlaga\u010d Pietro Zovatto predstavio je rad L’azione di mons. Lorenzo Schiavi a Capodistria <\/i>(Djelovanje monsinjora Lorenza Schiavija u Kopru<\/i>), u kojem opisuje politi\u010dko djelovanje koparskog sve\u0107enika podrijetlom iz Pordenonea u drugoj polovici 19. stolje\u0107a.<\/font><\/p>\n

Posljednje izlaganje u \u0161estom dijelu imao je Gaetano Ben\u010di\u0107 s naslovom Gian Paolo Polesini: il primo capitano della Dieta provinciale istriana <\/i>(Gian Paulo Polesini, prvi kapetan Istarskog pokrajinskog sabora<\/i>). U referatu iznosi pregled va\u017enijih momenata iz \u017eivota prvog predsjednika (kapetana) Istarskog pokrajinskog sabora i predsjedatelja sjednice na kojoj je izglasano odbijanje paketa centralisti\u010dkih mjera iz Carevinskog vije\u0107a (Dieta del Nessuno).<\/font><\/p>\n

Posljednjim sedmim dijelom predsjedali su Pietro Zovatto, Gaetano Ben\u010di\u0107 i Elena Uljan\u010di\u0107 Veki\u0107, a prvi izlaga\u010d bio je Ivan Matej\u010di\u0107 s radom Gra\u0111evna povijest Istarske sabornice<\/i>. Referat zapo\u010dinje povije\u0161\u0107u mjesta gradnje sabornice, koje svoj gra\u0111evinski kontinuitet posjeduje od anti\u010dkog doba do danas. Zanimljiva je i opaska kako \u201eod svih zgrada na svijetu koje su sjedi\u0161te nekog parlamenta, vjerojatno niti jedna nema tako bogatu povijest kao zgrada na\u0161e Sabornice\u201c.  <\/span> <\/span><\/font><\/p>\n

Nastavilo se radom Kristjana Kneza na temu La Dieta, la Giunta provinciale dell’Istria e lo studio del passato regionale (1861-1884)<\/i> (Sabor, pokrajinski odbor Istre i prou\u010davanje regionalne pro\u0161losti 1861.-1884.<\/i>). Njegova studija je obradila fenomen naglog zanimanja za pro\u0161lost u 19. stolje\u0107u, koja je u slu\u017ebi politi\u010dke retorike pospje\u0161ila razila\u017eenja na relaciji Talijani – Hrvati i Slovenci, u Istarskom saboru i izvan njega.<\/font><\/p>\n

Posljednji referat na skupu izlo\u017eio je Egidio Ivetic s naslovom Ricostruire il passato per costruire il futuro: la storiografia in Istria, 1861-1914<\/i> (Obnavljanje pro\u0161losti kako bi se gradila budu\u0107nost: historiografija u Istri 1861.-1914.<\/i>). Njime je dao prilog prou\u010davanju razvitka istarskog povjesni\u0161tva u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, s akcentom na utemeljenje Istarskog dru\u0161tva za arheologiju i zavi\u010dajnu povijest (Societ\u00e0 istriana di archeologia e storia patria) 1884. godine kao presudnim trenutkom. <\/font><\/p>\n

Sudjelovanje 26 znanstvenika iz Italije, Slovenije, Poljske i Hrvatske, od kojih je njih 14 referate izlo\u017eilo na talijanskom, 2 na slovenskom i 10 na hrvatskom jeziku, ovom znanstvenom skupu daje sna\u017eno obilje\u017eje me\u0111unarodnog karaktera a specifi\u010dno za istarski slu\u010daj i regionalnog. Organizatori su kao ciljeve izlo\u017eili dostojno obilje\u017eavanje 150. godina parlamentarnog \u017eivota u regiji, \u0161irenje spoznaja o dru\u0161tvenoj, socijalnoj, politi\u010dkoj i gospodarskoj pro\u0161losti ovog prostora, te svakako postavljanje znanstvenih okvira za daljnja istra\u017eivanja. <\/span><\/font><\/font><\/span><\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

Ivan \u017dagar<\/span><\/font><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1968","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1968,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1968,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1968,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1968,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1968,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":1968,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1968"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1968\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}