<\/p>\n
Zapisnici Izvr\u0161nog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, 1952-1954<\/i>., Svezak 3, priredila Branislava <\/i>Vojnovi\u0107, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zagreb 2008, 358 str.; Zapisnici Izvr\u0161nog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, 1955-1959<\/i>., Svezak 4, priredila Branislava <\/i>Vojnovi\u0107, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zagreb 2010, 365 str.<\/b><\/p>\n
<\/p>\n
Sredinom 90-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a Hrvatski dr\u017eavni arhiv (HDA) preuzeo je ogromnu koli\u010dinu gra\u0111e dru\u0161tveno-politi\u010dkih organizacija koje su djelovale u razdoblju od 1945. do 1990. godine. Zasigurno jedna od najzanimljivijih jest gra\u0111a Komunisti\u010dke partije, odnosno Saveza komunista Hrvatske, organizacije koja je kroz \u010ditavo spomenuto razdoblje u okviru jednopartijskog politi\u010dkog sustava predstavljala puno vi\u0161e od jedne politi\u010dke stranke. Ne\u0107emo puno pogrije\u0161iti ako tu stranku okarakteriziramo kao jedinu pravu djelatnu vlast toga razdoblja. Fond gradiva Komunisti\u010dke partije odnosno Saveza komunista Hrvatske danas se nalazi u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu pod nazivom \u201eCentralni komitet Saveza komunista Hrvatske\u201c (f. 1220, CK SKH), iako bi naziv bio precizniji kad bi mu se uklonile prve dvije rije\u010di (Centralni komitet), jer fond, osim gradiva Centralnog komiteta (koji je najvi\u0161i organ SKH izme\u0111u dva kongresa), sadr\u017ei i gradivo Kongresa SKH (najvi\u0161eg organa cijelog SKH) i ostalih organa SKH. Gradivo fonda preuzeto je u Hrvatski dr\u017eavni arhiv 1995. godine spajanjem biv\u0161eg Arhiva Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta (danas Hrvatski institut za povijest) i direktnim preuzimanjem gra\u0111e Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), politi\u010dke i pravne nasljednice Saveza komunista Hrvatske. Golemi arhivski materijal (prema arhivskim podacima preko 13.000 kutija gra\u0111e) do danas nije u potpunosti sre\u0111en \u0161to u svakodnevnoj istra\u017eiva\u010dkoj praksi predstavlja veliku prepreku. Potpuno sre\u0111ivanje zahtijevalo bi anga\u017eman znatnijeg broja arhivista jer se radi o zaista ogromnu poslu. Bez potrebnih obavijesnih pomagala (vodi\u010di, popisi, regeste, sumarni i analiti\u010dki inventari) snala\u017eenje u ogromnoj dokumentaciji bit \u0107e i dalje ote\u017eano, istra\u017eiva\u010di \u0107e nastaviti naj\u010de\u0161\u0107e \u201etra\u017eiti iglice u plastu sijena\u201c, \u0161to izravno utje\u010de i na razvoj historiografije koja tematizira dru\u0161tvenu i politi\u010dku povijest druge polovice 20. stolje\u0107a. Ipak, potrebno je ista\u0107i da istra\u017eiva\u010dima koji istra\u017euju gra\u0111u ovoga fonda potragu olak\u0161avaju malobrojni arhivisti Odsjeka za gradivo politi\u010dkih stranaka i udruga HDA koji rado poma\u017eu korisnicima svojim savjetima i upu\u0107ivanjem na u\u017ee opsege gradiva.<\/p>\n
Kad se radi pak o objavljivanju dijelova te gra\u0111e situacija je kudikamo bolja. Sredinom pro\u0161loga desetlje\u0107a Hrvatski dr\u017eavni arhiv pokrenuo je projekt objavljivanja partijskih dokumenata najvi\u0161e razine. Dostupnost takvih dokumenata omogu\u0107it \u0107e istra\u017eiva\u010dima uvid u na\u010din i mehanizme djelovanja partijske (dobrim dijelom i dr\u017eavne) vlasti u Hrvatskoj, ali i uvid u \u0161ira dru\u0161tvena kretanja, \u0161to je nu\u017enost za budu\u0107a historiografska istra\u017eivanja. Nakon \u0161to je Branislava Vojnovi\u0107 (Odsjek za gradivo politi\u010dkih stranaka i udruga, HDA) u dva sveska (prvi 2005., drugi 2006.) priredila zapisnike Politbiroa Centralnog komiteta Komunisti\u010dke partije Hrvatske, uslijedio je nastavak rada na objavljivanju gra\u0111e najvi\u0161eg republi\u010dkog partijskog rukovodstva u socijalisti\u010dkoj Hrvatskoj. Tre\u0107i svezak, koji sadr\u017ei zapisnike Izvr\u0161nog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske iz razdoblja 1952.-1954., objavljen je 2008. godine, a krajem 2010. objavljen je i \u010detvrti svezak zapisnika istog partijskog tijela koji sadr\u017ei zapisnike iz razdoblja 1955. – 1959. Na po\u010detku je va\u017eno razjasniti druga\u010diji naziv tre\u0107eg i \u010detvrtog sveska od prva dva. Naime, prema Statutu usvojenom na \u0160estom kongresu KPJ\/SKJ 1952., Komunisti\u010dka partija promijenila je svoj naziv u Savez komunista, a u skladu s time promijenjen je i naziv njenog izvr\u0161no-politi\u010dkog tijela Politbiroa u Izvr\u0161ni komitet.<\/p>\n
<\/p>\n
Svezak 3<\/p>\n
Tre\u0107i svezak obuhva\u0107a razdoblje nakon \u0160estog kongresa CK SKJ (2.-7. studenoga 1952.), odnosno od studenoga 1952. do prosinca 1954. U tom razdoblju dogodile su se bitne ustavne i institucionalne promjene, polo\u017eeni su temelji novog komunalnog ure\u0111enja, a odr\u017ean je i Tre\u0107i kongres CK SKH (26.-28. svibnja 1954.). <\/p>\n
Prire\u0111iva\u010dica je nastavila s praksom provjerenom u prethodna dva sveska da prije samih zapisnika predgovorom \u010ditatelja “uvede” u razdoblje u kojem su nastajali zapisnici Izvr\u0161nog komiteta CK SKH. U tom svjetlu prikazan je me\u0111unarodni polo\u017eaj Jugoslavije, i Hrvatske unutar nje, nakon vi\u0161egodi\u0161nje napetosti u odnosima sa Savezom Sovjetskih Socijalisti\u010dkih Republika (SSSR). Razdoblje 1952.-1954. karakterizira proces smirivanja i normalizacije odnosa s isto\u010dnim blokom te ja\u010danje me\u0111unarodnog polo\u017eaja Jugoslavije. Prire\u0111iva\u010dica je predstavila i najzna\u010dajnije promjene u administrativnom sustavu jugoslavenskog i hrvatskog socijalizma, posebno se osvr\u0107u\u0107i na dru\u0161tvenu reformu koja je pretpostavljala koncepciju samoupravljanja nasuprot dr\u017eavno-centralisti\u010dkom upravljanju. Prijelaz na samoupravljanje, decentralizacija uprave i promjene u privrednom sustavu bili su samo po\u010detni koraci u razgra\u0111ivanju administrativnog socijalizma, pa je i prire\u0111iva\u010dica upozorila da se po\u010detni dosezi ovih poteza ne smiju precjenjivati (str. 10). <\/p>\n
U razdoblju 1952.-1954. dogodile su se zna\u010dajne promjene u dr\u017eavnoj, dru\u0161tvenoj i partijskoj strukturi. U sije\u010dnju 1953. donesen je Ustavni zakon o osnovama dru\u0161tvenog i politi\u010dkog ure\u0111enja Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) kojim se izmijenio znatan dio Ustava FNRJ iz 1946. Nakon saveznog uslijedili su ustavni zakoni republika kojima su se vlade i ministarstva preimenovali u sekretarijate i izvr\u0161na vije\u0107a. U dru\u0161tveno-politi\u010dkoj strukturi do\u0161lo je do ja\u010danja predstavni\u010dkih tijela na svim razinama \u0161to se ostvarivalo uvo\u0111enjem vije\u0107a proizvo\u0111a\u010da, djelomi\u010dnim osloba\u0111anjem privrede od dr\u017eavne intervencije, te prilago\u0111avanjem rada Partije novim dru\u0161tveno-politi\u010dkim odnosima. Tako je i Partija sama sebi odredila ulogu osnovnog ideolo\u0161ko-politi\u010dkog \u010dimbenika \u010dija je glavna zada\u0107a trebala biti usmjeravanje dru\u0161tvenog razvoja. U skladu s time 1952. promijenjen je i naziv Komunisti\u010dke partije u Savez komunista, a 1953. Narodna fronta promijenila je naziv u Socijalisti\u010dki savez radnog naroda (SSRN).<\/p>\n
Prema do sada prona\u0111enim i ovdje predstavljenim zapisnicima, u razdoblju od studenoga 1952., do prosinca 1954. odr\u017eano je 30 sjednica Izvr\u0161nog komiteta i jedan plenum Centralnog komiteta. Izvr\u0161ni komitet je u studenome 1952. sa\u010dinjavalo trinaest \u010dlanova (Vladimir Bakari\u0107 kao politi\u010dki sekretar, Marko Belini\u0107, Anka Berus, Antun Biber, Jakov Bla\u017eevi\u0107, Zvonko Brki\u0107, Slavko Komar, Ivan Kraja\u010di\u0107, Karlo Mrazovi\u0107, Mile Po\u010du\u010da, Dragutin Saili, Nikola Sekuli\u0107 i Mika \u0160piljak), a na Tre\u0107em kongresu SKH u svibnju 1954. broj \u010dlanova je pove\u0107an na petnaest (novi \u010dlanovi bili su Bo\u017eidar Maslari\u0107 i Vicko Krstulovi\u0107). <\/p>\n
Odluke Izvr\u0161nog komiteta CK SKH izvr\u0161avane su po partijskoj li\u00adniji, na osnovi direktiva i pisama putem razgranatoga partijskog aparata. Izvr\u0161ni komitet CK SKH djelovao je i preko uprava, instruktora i komisija par\u00adtijskoga aparata kao stalnih tijela te preko privre\u00admenih komisija za analizu politi\u010dko-ekonomskih i kulturnih prilika u Narodnoj Republici Hrvatskoj (NRH). Kao i u prethodnom razdoblju, osim \u010dlanova Izvr\u0161noga komiteta CK SKH, na sjednicama ovoga tijela povremeno su sudjelovali na\u010delnici uprava i instruktori CK SKH, ali i partijski \u010delnici kotarskih i gradskih komiteta i dr\u017eavnih tijela. Njihovo sudjelovanje ovisilo je prvenstveno o problematici koja je razmatrana. Ovisno o temi dnevnoga reda, na sjedni\u00adcama su ponekad sudjelovali i \u010dlanovi Izvr\u0161noga komiteta CK SKJ ili neki drugi \u010dlanovi CK SKJ.<\/p>\n
Raznolikost tema koje su dolazile na dnevni red Izvr\u0161nog komiteta u promatranom dvogodi\u0161njem razdoblju, kako je sama prire\u0111iva\u010dica u predgovoru naglasila, od\u00adraz su tada\u0161njih najva\u017enijih dru\u0161tveno-politi\u010dkih i ekonomskih promjena kroz koje je prolazilo hrvatsko dru\u0161tvo unutar jugoslavenske zajednice te Jugoslavije unutar svjetske zajednice. Na ovome mjestu izdvojit \u0107u samo neke zapisnike i neke meni zanimljivije detalje. Tako je iz zapisnika s prve sjednice odr\u017eane 20. studenog 1952. (str. 19-23) prva to\u010dka dnevnog reda bila rasprava o nacrtu Ustavnog zakona koji je donesen u sije\u010dnju 1953. i koji je u mnogim to\u010dkama zamijenio Ustav FNRJ iz 1946. godine. Na toj sjednici bilo je i zanimljivih prijedloga poput onog Marijana Stilinovi\u0107a koji je predlo\u017eio da se formira klub ili dru\u0161tvo intelektualaca marksista koje bi se bavilo “popularisanjem tema iz marksizma i materijalisti\u010dkih pogleda na svijet” (str. 22). Stilinovi\u0107 je bio zanimljiv akter i na sjednici odr\u017eanoj 13. sije\u010dnja 1954. (Zapisnik br. 18) na kojoj se raspravljalo o slu\u010daju \u0110ilas kad je rekao da “ne bi trebalo vr\u0161iti likvidaciju \u0110ilasa” (str. 136). Uz brojne druge zanimljive zapisnike iz kojih mo\u017eemo saznati kakva su stajali\u0161ta zastupali \u010dlanovi Izvr\u0161nog komiteta u pitanjima tr\u0161\u0107anske krize (Zapisnik br. 14), pitanjima pove\u0107anja broja narodnih heroja (Zapisnik br. 11), u pitanju bje\u017eanja Zadrana u Italiju (Zapisnik br. 30), izdvojio sam jo\u0161 i jedan zanimljiv detalj posljednjeg, 30. zapisnika koji prikazuje s kakvim su se sve kadrovskim problemima susretali rukovodioci Saveza komunista. Naime, Mika \u0160piljak je na tom sastanku podnio izvje\u0161taj o stanju jedne partijske organizacije i zaklju\u010dio, izme\u0111u ostalog, da se “jedan dio \u010dlanova KK [Kotarskog komiteta] na \u010delu sa Aleksom \u010de\u0161\u0107e opija, a sam Aleksa \u017eivi nemoralnim \u017eivotom” (str. 169). Nakon diskusije \u0160piljkov prijedlog o suspenziji “druga Alekse” i jo\u0161 trojice \u010dlanova komiteta usvojen je u cijelosti.<\/p>\n
Osim zapisnika Izvr\u0161noga komiteta ova knjiga sadr\u017ei i dva priloga. Prvi (str. 195-294) sadr\u017ei izvje\u0161\u00ad\u0107a i zapisnike instruktora Organizaciono-instruktorske uprave CK SKH koji su nakon obilaska kotareva prikazali tamo\u0161nju politi\u010dku situaciju i organizacijsko stanje prema odlukama \u0160estog kongresa SKJ, \u010cetvrtog kongresa SSRNJ i SSRNH te direktiva i pisama drugih partijskih tijela. U drugom prilogu (str. 295-338) <\/i>predstavljeni su zapisnici dviju plenarnih sjednica CK KPH iz 1948., koje je prire\u0111iva\u010dica naknadno prona\u0161la, a koji sadr\u017eajno pripadaju prvom svesku Zapisnika Politbiroa CK SKH<\/i>.<\/p>\n
<\/p>\n
Svezak 4<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cetvrti svezak Zapisnika<\/i> obuhva\u0107a razdoblje od sije\u010dnja 1955. do o\u017eujka 1959. godine, odnosno razdoblje izme\u0111u Tre\u0107eg (26.-28. svibnja 1954.) i \u010cetvrtog kongresa SKH (7.-10. travnja 1959.). U ovom svesku predstavljena su 34 zapisnika sjednica Izvr\u0161noga komiteta CK SKH i \u0161est plenarnih sjednica CK SKH. <\/p>\n
Kao i u prethodnim svescima, i u ovome je prire\u0111iva\u010dica u predgovoru (str. 9-15) ponudila dobar uvod iz kojeg se prepoznaje kontekst u kojem su sjednice vo\u0111ene. Prire\u0111iva\u010dica prikazuje vanjski polo\u017eaj i vanjsku politiku Jugoslavije osvr\u0107u\u0107i se prvo na proces normalizacije odnosa sa SSSR-om i drugim socijalisti\u010dkim zemljama, a onda i na jugoslavensku politiku nesvrstanosti. Jugoslavija se nakon 1953. po\u010dela otvarati prema inozemstvu, izdavale su se putovnice studentima, piscima i sporta\u0161ima, a dr\u017eava je postala otvorenija gospodarstvenicima i novinarima. Kao posljedica toga u Jugoslaviji \u0107e se otvoriti proces gospodarske emigracije \u010dime je u po\u010detku posebno bilo zahva\u0107eno stanovni\u0161tvo hrvatskih otoka.<\/p>\n
Na unutra\u0161njem dru\u0161tvenom i privrednom planu to razdoblje obilje\u017eila je nova orijentacija u privrednoj politici i izgradnja komunalnoga ure\u0111enja \u010diji su temelji udareni ve\u0107 u prethodnom razdoblju. Komuna je trebala biti politi\u010dki i dru\u0161tveni okvir u kojem se, na lokalnoj razini, samostalno rje\u0161avaju i uskla\u0111uju op\u0107i (dru\u0161tveni) i pojedina\u010dni interesi. Brojni politi\u010dki i dr\u017eavni dokumenti toga doba svjedo\u010de o nastojanjima da se komuna u praksi ostvari kao dru\u0161tveno-ekonomska zajednica samoupravljanja ljudi na odre\u0111enom teritoriju. Uvo\u0111enju komunalnog sustava prethodile su poli\u00adti\u010dke i pravne pripreme. Pravna osnova bili su savezni i republi\u010dki zakoni o narodnim odborima iz 1952. i ve\u0107 spomenuti Ustavni zakon o osnovama dru\u0161tvenog i politi\u010dkog ure\u0111enja FNRJ iz 1953. U politi\u010dkom smislu osnova su bili zaklju\u010dci \u0160estog kongresa SKJ i \u010cetvrtog kongresa SSRNJ. Komunalni sustav zahtijevao je druga\u010diju administrativno-teritorijalnu podjelu. Zbog toga su op\u0107ine teritorijalno uve\u0107ane, postupno preuzimaju\u0107i poslove kotareva, \u0161to je regulirano dvama zakonima iz 1955. (Op\u0107i zakon o ure\u0111enju op\u0107ina i kotareva i Zakon o provo\u0111enju novog ure\u0111enja op\u0107ina i ko\u00adtara) kojima je provedena nova teritorijalna podjela na komune i zajednice ko\u00admuna te je uspostavljena dru\u0161tveno-politi\u010dka i organizacijska struktura ko\u00admunalnog sustava. Prelaskom na komunalni sustav postavilo se pitanje uloge i organizacije aparata dr\u017eavne uprave. Dotada\u0161nja dr\u017eavna uprava nije smatrana pogodnom u provedbi novog zakonodavstva, dru\u0161tvenog plana i novog komunalnog ure\u0111enja pa su 1956. doneseni novi zakoni (Zakon o organima uprave u NRH i Zakon o saveznim organima uprave) kojima je odre\u0111ena uloga, zadaci i odgovornost dr\u00ad\u017eavne uprave.<\/p>\n
Izvr\u0161ni <\/span>komitet CK SKH je u promatranom razdoblju (1955.-1959.) ostao u sastavu formiranom na Tre\u0107em kongresu SKH 1954. Rad Izvr\u0161noga komiteta odvijao se putem partijskog aparata obrazova\u00adnjem komisija i drugih tijela, a u skladu s programskim zadacima formirala su se stalna i povremena radna tijela koja su u djelovanju povezana na svim razinama, od CK SKJ do osnovne organizacije Saveza komunista (OOSK). Partijski aparat, koji se prvenstveno bavio unutarpartijskim pitanjima, sastojao se od manjeg Organizacionog sekretarijata i stalnih komisija Izvr\u0161noga komiteta CK SKH, a u cilju pobolj\u0161anja rada Centralnog komiteta SKH, 1958. je formiran Organizaciono-politi\u010dki sekretarijat.<\/p>\n Teme sjednica Izvr\u0161nog komiteta CK SKH bile su \u0161arolike. Razmatrane su direktive, od\u00adluke i zaklju\u010dci CK SKJ i njegovih tijela, problemi s terena o kojima su izvje\u0161tavale brojne partijske komisije i Organizaciono-politi\u010dki sekretarijat. Na sjednicama Izvr\u0161nog komiteta CK SKH pripremane su plenumske sjednice CK SKH (Zapisnici br. 17, 20, 28), izbori delegata za Sedmi kongres SKJ (Zapisnik br. 21), organizacija \u010cetvrtog kongresa SKH (Zapisnici br. 31, 32, 33, 34), ali i proslave dvadesete godi\u0161njice KPH i \u010detrdesete godi\u0161njice Oktobarske revolucije (Zapisnik br. 22). \u010cesto su razmatrani i unutarpartijski problemi, pogotovo organizacijsko-kadrovski (Zapisnici br. 10, 18, 29) i problemi rada kotarskih i gradskih komiteta (Zapisnik br. 23) te problemi partijskog aparata CK SKH. Posebna se pa\u017enja posve\u0107ivala primjeni Statuta i Pro\u00adgrama SKJ i s tim u vezi evidentiranjem “tu\u0111ih elemenata u SK” (Zapisnik br. 2), ka\u017enjavanju \u010dlanova, reviziji starih partijskih kazni, ocjenjivanju i kategorizaciji biv\u0161ih pripa\u00addnika Informbiroa itd. \u010cesto su razmatrana pitanja uvo\u0111enja komunalnog ure\u0111enja, formiranja novih kotareva, dono\u00ad\u0161enja dru\u0161tvenih planova razvoja, pitanja o prora\u010dunu NRH, pitanja rada Sabora, Izvr\u0161nog vije\u0107a NRH, Socijalisti\u010dkog saveza radnog naroda Hrvatske, sindikata itd. Meni osobno najzanimljivije su sjednice na kojima se raspravljalo o stanju u znanosti, prosvjeti i kulturnim ustanovama. Na ovome mjestu izdvajam sjednicu od 9. svibnja 1955. (Zapisnik br. 6) koja je bila posve\u0107ena isklju\u010divo stanju na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu. Materijali koji su analizirani na toj sjednici dobar su izvor za povijest Sveu\u010dili\u0161ta. Izme\u0111u ostalog mo\u017eemo saznati da je Medicinski fakultet tada bio “u lo\u0161em stanju”, ali “da je jo\u0161 lo\u0161ije na Filozofskom” za koji su neki \u010dlanovi Izvr\u0161nog komiteta predlagali da se “decentralizira i da se preseli van Zagreba” (str. 92). Zanimljiva je i sjednica od 12. lipnja 1956., (Zapisnik br. 15) na kojoj je raspravljano isklju\u010divo o radu Leksikografskog zavoda. Na sjednici je prisustvovao i Miroslav Krle\u017ea koji je tra\u017eio pomo\u0107 za Zavod, pogotovo u velikom poslu oko izdavanja enciklopedija. Krle\u017ea je na toj sjednici, izme\u0111u ostalog, dao kratku ocjenu suradnika na enciklopedijama: “Na\u0161i saradnici su profesori univerziteta. Oni su srednje konzervativni. Jako su osjetljivi. Ve\u0107i dio saradnika tra\u017ei povod da bi prestao saradjivati. Mi ih se ne mo\u017eemo rije\u0161iti, jer nemamo za njih zamjenu.” (str. 201) Krle\u017ea je bio posebno kriti\u010dan prema suradnicima za polja knji\u017eevnosti i likovnih umjetnosti za koje je govorio da su “srednja \u017ealost” (str. 202).<\/p>\n <\/p>\n ***<\/p>\n Svi ovdje predstavljeni zapisnici pisani su u istom obliku koji sadr\u017ei nadnevak, popis prisutnih, dnevni red i diskusiju predstavljenu prema izlaganjima govornika. Uz zapisnike, kao njihov sastavni dio, objavljeni su razni prilozi koji su na sjednicama razmatrani. Prire\u0111iva\u010dica se pridr\u017eavala svih na\u010dela objavljivanja arhivskoga gradiva pa su tekstovi objavljeni sa svim izvornim jezi\u010dnim, stilskim i gramati\u010dkim obilje\u017ejima, a oprem\u00adljeni su bilje\u0161kama u kojima se ukazuje na relevantnu literaturu, zakonsku regulativu te na izvorno gradivo i dokumentaciju nastalu radom drugih partijskih i dr\u017eavnih organa toga doba. Svi ovi zapisnici sjednica Izvr\u0161noga komiteta CK SKH \u010duvaju se u HDA u fondu CK SKH, a prire\u0111iva\u010dica je u radu \u010desto provjeravala i analognu gra\u0111u u Arhivu Jugoslavije u Beogradu. Obje knjige opremljene su predgovorima prire\u0111iva\u010dice, popisima kratica te kazalima osoba i zemljopisnih pojmova.<\/p>\n Mo\u017ee se zaklju\u010diti da su ove dvije prikazane knjige gra\u0111e sjajan izvor za hrvatsku politi\u010dku povijest pedesetih godina 20. stolje\u0107a, pogotovo za povijest vladavine komunisti\u010dkog re\u017eima u Hrvatskoj. Radi se o izvoru koji \u0107e prvenstveno rasvijetliti djelovanje politi\u010dkog tijela koje je na republi\u010dkoj razini bilo najodgovornije za provo\u0111enje politike Komunisti\u010dke partije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije. Tako\u0111er, iz nje je razvidan i politi\u010dko-gospodarski i kulturni kontekst jednog dinami\u010dnog vremena kroz koji je pro\u0161la tada\u0161nja Narodna Republika Hrvatska u okviru jugoslavenske zajednice. Hrvatska historiografija mo\u017ee se samo nadati da \u0107e se objavljivanje gra\u0111e ovoga tipa nastaviti te da \u0107emo u skoroj budu\u0107nosti do\u017eivjeti i nove sveske za 1960-e, ali i za kasnija razdoblja.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Josip Mihaljevi\u0107<\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1966","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1966,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":1966,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":1966,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":1966,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1966,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1966,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1966\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}