{"id":19641,"date":"2020-03-14T17:16:14","date_gmt":"2020-03-14T17:16:14","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19641"},"modified":"2020-03-14T17:16:14","modified_gmt":"2020-03-14T17:16:14","slug":"laszlo-vegel-roman-neoplanta-ili-obecana-zemlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19641","title":{"rendered":"L\u00e1szl\u00f3 V\u00e9gel, roman \u201cNeoplanta ili obe\u0107ana zemlja\u201d"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Neoplanta <\/strong><\/em>ma\u0111arskog pisca iz Vojvodine L\u00e1szla V\u00e9gela topla je i silno \u017eivotna kronika jednoga grada i ljudi u \u017ervnju 20. stolje\u0107a. Na podru\u010dju gdje su i masovne grobnice multikulturne, V\u00e9gel ispisuje suosje\u0107ajne stranice sage o obiteljima koje su prona\u0161le svoj put kroz tragedije i komedije grada koji jo\u0161 od carice Marije Terezije svaki njegov gra\u0111anin zove na svojem jeziku. Jer, grad koji voli\u0161 naziva\u0161 upravo tako, ba\u0161 kao \u0161to i \u010dovjek umije istinski opsovati samo na onom jeziku na kojem i sanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Lazo Pavleti\u0107, fijakerist, bio je vra\u0161ki ponosan na svoju vi\u0161ejezi\u010dnost jer je, osim srpskog, ovladao i ma\u0111arskim, njema\u010dkim, a pod stare dane i engleskim. Jo\u0161 kad je 1958. za \u0161ankom restorana hotela Zvijezda upoznao gimnazijalca koji je pretendirao postati pisac, zaklju\u010dio je da je mladi Ma\u0111ar taj koji \u0107e mo\u0107i baciti na papir njegovu \u017eivotnu pri\u010du. Od plana da postane knji\u017eevni lik poput, kako ka\u017ee, druga po imenu car Franjo Josip, Lazo ne odustaje ni nakon trideset godina i odlaska u mirovinu, a kad njih dvojica krenu na zadnju zajedni\u010dku vo\u017enju fijakerom, sti\u017ee trenutak neo\u010dekivanog obrata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;Roman <em><strong>Neoplanta ili obe\u0107ana zemlja<\/strong><\/em> jedna je od onih kolosalnih knjiga koje na vrlo jednostavan na\u010din govore o \u010dovjekovoj sudbini i o sudbini zajednice. Nije to ni autobiografija, a ni kolektivna biografija vojvo\u0111anskih Mad\u017eara, nego je ne\u0161to mnogo ve\u0107e i va\u017enije: jedna pri\u010da o manjinstvu. Dobar \u010ditatelj iz nje bi mogao naslutiti razloge zbog kojih neki ljudi odu, a neki ne mogu ni po cijenu \u017eivota.&#8221; &#8211; Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n<p>&#8220;Vegel ispisuje posvetu Novom Sadu koja je melanholi\u010dna i lirska, ali ne sentimentalna i za\u0161e\u0107erena, zapravo manovski ironi\u010dna; posvetu koja, \u0161tavi\u0161e, povremeno lipti krvlju nedu\u017enih poludu\u017enih \u017ertava svakojakih &#8216;oslobodilaca&#8217; koji su bahato i bu\u010dno umar\u0161irali u ovaj grad i sa severa i sa juga\u2026&#8221; &#8211; Teofil Pan\u010di\u0107<\/p>\n<p>&#8220;V\u00e9gelov se realizam jo\u0161 od prvog romana, <em>Memoara jednog makroa<\/em>, sastoji u tome da \u0107e on uvijek biti u stanju u inat aktualnim politi\u010dkim frazama artikulirati \u010dinjenicu da mi zapravo samo uporno ponavljamo sudbinu vlastitih predaka, a da se na\u0161 polo\u017eaj nikad i ni na koji na\u010din ne\u0107e promijeniti. Iz istih \u0107e razloga i <em>Neoplanta<\/em> u kontekstu strogo shva\u0107ena minoritetnog diskursa postati neprihvatljiva viktimizacijskoj retorici manjinskog politikuma, koja ne dopu\u0161ta da se na sebe reflektira istodobno i kao po\u010dinitelj i kao \u017ertva zla. Nije mi ni kao \u010ditateljici, a ni kao Neoplan\u0107anki lako izboriti se s \u010dinjenicom da u V\u00e9gelovim djelima nema oprosta, da su mo\u017eebitna opravdanja neuvjerljiva, izlike budalaste, a da je svaka religija zapravo nedostojna povjerenja. I da jedino skepsa ostaje trajna.&#8221; &#8211; Em\u0151ke Ber\u00e9nyi<\/p>\n<p>&#8220;Laslo Vegel uspio je svojim delom, kao malo koji drugi pisac ovog dela Evrope, kompleksni prostor Balkana i nekada\u0161nji prostor Jugoslavije, sa svim njihovim ratovima, zlo\u010dinima, mr\u017enjama, ideolo\u0161kim sukobima i \u010distkama, kriminalnim tranzicijama i tlapnjama pretvoriti u jedan majesteti\u010dan knji\u017eevni svet gotovo markezovskog tipa.&#8221; &#8211; \u0110or\u0111e Kraji\u0161nik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jezik izvornika: ma\u0111arski<\/p>\n<p>Prijevod: Xenia Detoni<\/p>\n<p>Broj stranica: 280<\/p>\n<p>Datum izdanja: travanj 2019.<\/p>\n<p>Naslov izvornika: Neoplanta, avagy az Ig\u00e9ret F\u00f6ldje<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/neoplanta-ili-obecana-zemlja.html\">https:\/\/fraktura.hr\/neoplanta-ili-obecana-zemlja.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19642,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-19641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/neoplanta_ili_obecana.jpg?fit=407%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53499","url_meta":{"origin":19641,"position":0},"title":"NOVI BROJ \u010cASOPISA \u201eREVIEW OF CROATIAN HISTORY\u201c (2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi broj \u010dasopisa \u201eReview of Croatian History\u201c (2025), koji izlazi na engleskom jeziku i u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26408","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/RCH.jpg?fit=602%2C291&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/RCH.jpg?fit=602%2C291&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/RCH.jpg?fit=602%2C291&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53081","url_meta":{"origin":19641,"position":1},"title":"Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar &#8220;Neposlu\u0161ne slike: vizualno naslije\u0111e antifa\u0161isti\u010dkih borbi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti organizirao je u petak, 8. svibnja 2026. me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki seminar koji je okupio dr. sc. Daniela Palaciosa Gonz\u00e1leza (UNED, Madrid) i dr. sc. Erica U\u0161i\u0107a (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), \u010diji se istra\u017eiva\u010dki rad bavi vizualnim materijalima nastalim unutar antifa\u0161isti\u010dkih i komunisti\u010dkih borbi, a koji su pre\u017eivjeli izvan,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/unruly-images-seminar.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":51853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51853","url_meta":{"origin":19641,"position":2},"title":"USC Shoah Foundation: Svjedo\u010denje povjesni\u010darke Mirjane Gross","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Upu\u0107ujemo na audio-vizualni intervju (na hrvatskom jeziku) s povjesni\u010darkom Mirjanom Gross (1922-2012) koji je u Zagrebu 7. kolovoza 1995. godine vodila Jasminka Doma\u0161. U tom svjedo\u010denju Mirjana (Mirjam) Gross govori o svojoj obiteljskoj povijesti, \u017eidovskom identitetu i traumati\u010dnom logorskom iskustvu. Mirjam Gross https:\/\/vha.usc.edu\/testimony\/4016","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Mirjam-Gross-Testimony-VHA.png?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":19641,"position":3},"title":"Doga\u0111anje &#8220;Nigerija u gostima&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":19641,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":19641,"position":5},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19641"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19643,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19641\/revisions\/19643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}