{"id":1964,"date":"2011-09-29T22:00:05","date_gmt":"2011-09-29T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1964"},"modified":"2011-09-29T22:00:05","modified_gmt":"2011-09-29T22:00:05","slug":"boris-blazina-zbornik-nikse-stancica-ur-iskra-iveljic-filozofski-fakultet-sveucilista-u-zagrebu-odsjek-za-povijest-ff-press-zagreb-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1964","title":{"rendered":"Boris Bla\u017eina – Zbornik Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a (ur. Iskra Ivelji\u0107), Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest \u2013 FF press, Zagreb 2011."},"content":{"rendered":"

Zbornik Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a <\/span><\/i>(ur. Iskra Ivelji\u0107), Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest \u2013 FF press<\/span>, Zagreb 2011, 388 str.<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Akademik Nik\u0161a Stan\u010di\u0107, ro\u0111en 16. o\u017eujka 1938. u Starom Gradu na Hvaru, povjesni\u010dar je znatnog opusa \u010diji radovi spadaju u sam vrh ne samo hrvatske, nego i europske historiografije. Uz \u017eivotopis i bibliografiju radova akademika Stan\u010di\u0107a u Zborniku<\/i> nalazimo radove uglednih doma\u0107ih povjesni\u010dara i povjesni\u010darki, ve\u0107inom suradnika, kolega i u\u010denika akademika Stan\u010di\u0107a.<\/span><\/p>\n

U zbornik uvodi prikaz Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan o \u017eivotu i znanstvenom djelovanju akademika Stan\u010di\u0107a. U uvodu je opisan Stan\u010di\u0107ev profesionalni interes za povijesna istra\u017eivanja, konkretno na podru\u010dju hrvatske povijesti novoga vijeka u njezinom europskom kontekstu, napose povijest hrvatskog narodnog preporoda u sjevernoj Hrvatskoj i Dalmaciji, te za problematiku nacije i nacionalizma, posebno u drugoj polovici 19. stolje\u0107a. Istaknut je njegov inovativni pristup istra\u017eivanju nacionalnih ideologija, koje je smatrao uvjetovanima diverzificiranom dru\u0161tvenom strukturom i socijalnim mentalitetima na prostoru na kojem se oblikuju i na kojima poku\u0161avaju afirmirati. Kao posebno vrijedan istaknut je doprinos Stan\u010di\u0107a u svezi istra\u017eivanja ideologije Mihovila Pavlinovi\u0107a u sklopu narodnja\u010dke ideologije druge polovice 19. stolje\u0107a. Istra\u017eivanje povijesti Dalmacije rezultiralo je nizom radova kojima je nastojao osvijetliti historiografski neobra\u0111ene i gotovo zapostavljene teme kao \u0161to su primjerice hrvatsko-srpski odnosi u Dalmaciji u vrijeme preporodnoga pokreta, politi\u010dka uloga nekih prvaka hrvatske ili srpske politi\u010dke elite u Dalmaciji, nacionalna integracija dalmatinskih narodnjaka itd. Nadalje, uvodna biografija sadr\u017ei autori\u010dine osvrte na Stan\u010di\u0107eva najva\u017enija djela, te na Stan\u010di\u0107evo djelovanje na drugim podru\u010djima (npr. heraldika, predavanja na fakultetu, polemike sa doma\u0107im i stranim znanstvenicima, radovi publicirani u stranim \u010dasopisima itd.). <\/span><\/p>\n

Nakon spomenutog prikaza znanstvenog djelovanja akademika Stan\u010di\u0107a uvr\u0161tene su fotografije iz Stan\u010di\u0107eva \u017eivota i karijere te opse\u017ena bibliografija koju je sastavio sam profesor Stan\u010di\u0107.<\/span><\/p>\n

Ostatak zbornika \u010dine \u010dlanci tematike bliske onoj kojom se bavio akademik Stan\u010di\u0107, uklju\u010duju\u0107i  <\/span>politi\u010dku povijest, dru\u0161tvenu povijest (posebno povijest dru\u0161tvenih elita), povijest ideologija, hrvatsko nacionalno i jezi\u010dno pitanje, modernizaciju i njene posljedice po dru\u0161tvo, ekonomsku povijest, te biografske crte o hrvatskim intelektualcima i u\u010denjacima. Me\u0111u dvadeseti i tri \u010dlanka zastupljeni su i doma\u0107i i strani znanstvenici, no svi osim jednoga su pisani hrvatskim jezikom ili prevedeni na hrvatski jezik (\u010dlanak Arnolda Suppana pisan je na njema\u010dkom jeziku). Fokus \u010dlanaka je na povijesti Dalmacije i Banske Hrvatske u 19. stolje\u0107u, a manji broj \u010dlanaka ti\u010de se povijesti Bosne i Hercegovine ili Habsbur\u0161ke Monarhije. Kako bi ih \u010ditatelj mogao lak\u0161e pratiti, \u010dlanci su podredani kronolo\u0161ki, prema vremenskom razdoblju koje tematiziraju.<\/span><\/p>\n

Svakom od \u010dlanaka prethodi kratak opis sadr\u017eaja, a na kraju svakog \u010dlanka nalazi se sa\u017eetak na hrvatskom, engleskom ili njema\u010dkom jeziku. Na\u017ealost, kazalo pojmova nije uvr\u0161teno u zbornik. Neki \u010ditatelji bi mo\u017eda preferirali poredak \u010dlanaka prema temama kojima se bave nasuprot strogo kronolo\u0161kom poretku. Izvjestan nedostatak zbornika je \u010dinjenica da ne postoji nikakav uvod za radove sadr\u017eane u zborniku: uvod se ti\u010de samo \u017eivota i djelovanja akademika Stan\u010di\u0107a, no nedostaje poveznica izme\u0111u cjeline o akademiku i cjeline koja sadr\u017ei znanstvene radove.<\/span><\/p>\n

Prvi od spomenutih \u010dlanaka je Knji\u017ena kultura hrvatskoga srednjovjekovlja<\/i>, a autor je Franjo \u0160anjek, koji prou\u010dava uzroke i posljedice \u0161irenja knji\u017ene kulture u Hrvatskoj 15. stolje\u0107a, kada knjiga prestaje biti povlasticom tek neznatnog broja intelektualaca i prerasta u stvarnu kulturnu potrebu \u0161irih slojeva dru\u0161tva. Na temelju analize popisa rukopisne ba\u0161tine i naslova prvotisaka sa\u010duvanih u crkvenim i samostanskim knji\u017enicama diljem Hrvatske (od kojih su najzna\u010dajnije zbirka knji\u017enice katedrale u Zagrebu, knji\u017enica dubrova\u010dkih dominikanaca, te osobne zbirke istaknutih knji\u017eevnika poput Marka Maruli\u0107a, Ivana Stojkovi\u0107a ili Jurja Kri\u017eani\u0107a), autor primje\u0107uje da je najve\u0107i dio ovih knjiga nabavljen u vrijeme ili neposredno nakon njihove pojave u javnosti. Nadalje, \u0160anjek smatra da su knjige u fondovima ve\u0107inom vezane uz ideje renesanse i humanizma, da promi\u010du studij jezika i literature, te da slu\u017ee kao sredstvo razmjene iskustava s drugim europskim zemljama. Autor zaklju\u010duje da institucionalizirane i privatne knji\u017enice u Hrvatskoj svjedo\u010de o solidnoj rasprostranjenosti knjige u vrijeme otkri\u0107a tiska, te da je knjiga tada prerasla iz predmeta umjetni\u010dke vrijednosti u vrlo efikasno sredstvo komunikacije me\u0111u ljudima.<\/span><\/p>\n

\u010clanak Mirjane Matijevi\u0107-Sokol, Prozopografska crtica o zagreba\u010dkom biskupu Stjepanu II. (1225.-1247.)<\/i>, analizira literaturu i povijesna vrela o biskupu Stjepanu II (1225-47), obnovitelju Zagreba\u010dke biskupije. Primarno nastojanje autorice je opovrgavanje tvrdnji da je biskup Stjepan II. bio \u0161kolovan u Parizu, na Sorboni, gdje je boravio dvanaest godina na studiju teologije. Iako veze Ugarske i Francuske u to vrijeme otvaraju mogu\u0107nost da je on bio student pari\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta, autorica tvrdi da navedeni podaci sadr\u017eavaju \u010ditav niz pogre\u0161aka te da su \u201eizrasli\u201c iz jedne pretpostavke<\/i> Nade Klai\u0107. Osim toga, \u010dlanak razmatra djelovanje Stjepana kao poticatelja sustavne pismenosti na podru\u010dju srednjovjekovne Slavonije, njegovo obiteljsko podrijetlo, njegov poku\u0161aj ujedinjenja splitske i zagreba\u010dke crkve, te njegovu karakterizaciju iz pera suvremenika Tome Arhi\u0111akona.<\/span><\/p>\n

Slijedi \u010dlanak Nekoliko rodoslovnih i genealo\u0161kih pitanja o Dominisima<\/i>, iz pera Petra Str\u010di\u0107a. Ovdje se, naime, radi o rodu Dominis (hrv. Gospodneti\u0107) s otoka Raba i Bra\u010da, iz kojeg svoje podrijetlo vuku brojni uglednici Hrvatske i Ugarske, uklju\u010duju\u0107i biskupe, politi\u010dare, diplomate, vojskovo\u0111e, knji\u017eevnike, suce itd. Dvojica me\u0111u njima znameniti su u svjetskim razmjerima: nadbiskup Marko Antun (1560-1624) te (u hrvatskoj historiografiji slabo poznat) princ i upravitelj Havajskoga Kraljevstva John Owen (1832-1891). Njima je pridana posebna pozornost u ovome \u010dlanku. Autor analizira mi\u0161ljenja o podrijetlu Dominisa, koja uklju\u010duju postavke da su potomci knezova Kr\u010dkih odnosno Frankopana, da su Hrvati ili da su Talijani, da su na otok Bra\u010d pre\u0161li s otoka Raba itd. Osim toga, autor istra\u017euje etimolo\u0161ko podrijetlo prezimena Dominis, isti\u010du\u0107i pritom razlike izme\u0111u rapske i bra\u010dke obitelji toga prezimena. Pitanje etni\u010dkog podrijetla Dominisa autor ostavlja otvorenim.<\/span><\/p>\n

Remek-djelo habsbur\u0161ke (mleta\u010dke?) obavje\u0161tajne slu\u017ebe: anonimni \u201egeografsko-statisti\u010dki\u201c opis Bosanskog pa\u0161aluka (oko 1625.)<\/span><\/i>, rad Nenada Moa\u010danina, prou\u010dava genezu i funkciju tzv. \u201egeografsko-statisti\u010dkog\u201c opisa Bosanskog pa\u0161aluka, nastalog oko 1625. godine. Autor smatra da opis<\/i> predstavlja djelo \u0161pijuna\u017ee zbog \u010dinjenice da stilski bitno odudara od slu\u017ebenih osmanskih popisa, \u010diji su broj\u010dani podaci razli\u010diti od onih koje donosi navedeni opis<\/i>, te zbog usredoto\u010denosti na ljudske i vojne resurse. Stoga autor pretpostavlja da se radilo o kompiliranju i nadopunjavaju podataka iz vi\u0161e oblasti i s vi\u0161e razina, ali tako da je kona\u010dni rezultat uvjerljiv, \u010dak vjerodostojniji od onoga \u0161to nude slu\u017ebeni osmanski popisi. To nije neobi\u010dno jer su motivi sastavljanja popisa razli\u010diti (fiskalni u slu\u010daju osmanskih, a vojno-sigurnosni u slu\u010daju habsbur\u0161kog ili mleta\u010dkog). Naposljetku, autor smatra da je nemogu\u0107e razaznati da li tekst predstavlja dio mleta\u010dke ili habsbur\u0161ke \u0161pijuna\u017ee.<\/span><\/p>\n

Tema rada koji potpisuje Hrvoje Petri\u0107, Pravoslavni trgovci iz Osmanskog Carstva u Banskoj Hrvatskoj i Vara\u017edinskoj krajini po\u010detkom 18. stolje\u0107a<\/i>, utjecaj je ugovora o trgovini i plovidbi iz 1718. na trgovinu u Banskoj Hrvatskoj i Vara\u017edinskoj krajini, na primjeru pravoslavnih \u201egr\u010dkih\u201c, odnosno \u201eosmanskih\u201c trgovaca. Spomenuto je razdoblje zna\u010dajno jer se tada odvijala promjena odnosa mo\u0107i, koja je uzrokovala ja\u010danje trgovine izme\u0111u Habsbur\u0161ke Monarhije i Osmanskog Carstva i ponovno otvaranje drevnih trgova\u010dkih puteva na jugoistoku Europe. Pritom su najve\u0107i utjecaj imale \u010dinjenice da je plodno Podunavlje do\u0161lo pod habsbur\u0161ku vlast, te da je Habsbur\u0161ka Monarhija dobila dugo \u017eeljeni izlaz na Jadran. Autor isti\u010de da je ugovor o trgovini iz 1718. sklopljen svega \u0161est dana nakon Po\u017eareva\u010dkog mira i pokazuje da su Habsburgovci po\u010deli igrati mnogo aktivniju ulogu na Balkanu. Austrijske su vlasti visokim carinama \u0161titile vlastite proizvo\u0111a\u010de, pa su zato austrijski trgovci nastojali robu prekupiti od turskih podanika, \u0161to je dovelo do razvoja sloja pravoslavnih (\u201egr\u010dkih\u201c) trgovaca, osmanskih podanika. Na kraju \u010dlanka autor obja\u0161njava za\u0161to je upravo Koprivnica postala glavnim sredi\u0161tem tih trgovaca.<\/span><\/p>\n

Zvjezdana Sikiri\u0107-Assouline u radu \u201eGradski prora\u010dun\u201c Slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba 1848. Pogled na prihode i tro\u0161kove te strukturu uprave prije patenta Franje Josipa o ujedinjenju zagreba\u010dkih op\u0107ina u jedan grad<\/i> prikazuje financijsko stanje grada Zagreba 1848, u razdoblju ukidanja feudalizma i po\u010detka prijelaza u moderno gra\u0111ansko dru\u0161tvo. Polaze\u0107i od podataka prikupljenih 1848. za rad novoosnovanog Banskog vije\u0107a, kao i poreznog popisa, te novinskih i arhivskih podataka, autorica izla\u017ee detaljnu rekonstrukciju onoga \u0161to bi se danas nazivalo gradskim prora\u010dunom. Iako je za unapre\u0111enje gradske infrastrukture upravi ostajalo tek 16,5% po\u010detno raspolo\u017eive sume (na \u0161to su utjecali i visoki naslije\u0111eni dugovi), autorica smatra da se nova gradska uprava uglavnom uspje\u0161no prilagodila novonastalim okolnostima, a njen tradicionalni \u010dinovni\u010dki aparat pokazao sposobnim rje\u0161avati novopostavljene pove\u0107ane zadatke.<\/span><\/p>\n

Avelin \u0106epuli\u0107 o uvo\u0111enju hrvatskog jezika u upravu i sudstvo u Dalmaciji na prijelazu iz \u010detrdesetih u pedesete godine 19. stolje\u0107a<\/span><\/i>, rad Vlaste \u0160voger, prikazuje sustavno i argumentirano zalaganje Avelina \u0106epuli\u0107a (1820-69), suca, politi\u010dara i publicista iz Bakra, za uvo\u0111enje hrvatskog jezika u upravu i sudstvo Dalmacije na temelju analize njegovih \u010dlanaka, objavljenih u politi\u010dkim listovima Novine dalmatinsko-hervatsko-slavonske<\/i>, Narodne novine<\/i> i Jugoslavenske novine<\/i> te u stru\u010dnome \u010dasopisu Pravdono\u0161a<\/i> u vremenu od 1848. do 1852. Rad po\u010dinje osvrtom na jezi\u010dno pitanje u hrvatskim zemljama na prijelazu iz \u010detrdestih u pedesete godine 19. stolje\u0107a, pritom isti\u010du\u0107i otpor talijanskog i potalijan\u010denog stanovni\u0161tva, te be\u010dkih vlasti, uvo\u0111enju hrvatskog jezika kao slu\u017ebenog u Dalmaciji. Autorica upozorava na \u010dinjenicu da je pitanje jezika bilo ne samo kulturne naravi, ve\u0107 i sredstvo za eliminiranje stru\u010dne konkurencije u sve o\u0161trijoj borbi za dr\u017eavne slu\u017ebe. Ve\u0107ina \u010dlanka posve\u0107ena je argumentaciji \u0106epuli\u0107eva stava o jeziku. On je, naime, isticao da pravosu\u0111e treba demistificirati i popularizirati, iz monopola pojedinaca prebaciti u blago cijeloga naroda, a to je mi\u0161ljenje u juridi\u010dki opravdavao pozivaju\u0107i se na princip jednakopravnosti naroda u Habsbur\u0161koj Monarhiji, na temelju Op\u0107eg gra\u0111anskog zakonika<\/i> Monarhije.<\/span><\/p>\n

\u010clanak Iskre Ivelji\u0107, Prosvjeta Banske Hrvatske u 19. stolje\u0107u \u2013 europski uzori i hrvatske posebnosti<\/i> razla\u017ee konkretne europske prosvjetne utjecaje u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji u 19. stolje\u0107u, u rasponu od zakonodavstva do nastavnih sredstava i \u0161kolske opreme. Upozoravaju\u0107i na problem nastojanja da se europska povijest i identitet prika\u017eu homogenima, a zapadna Europa predstavi kao kolijevka cjelokupne europske civilizacije, autorica zorno prikazuje da sve do duboko u 19. stolje\u0107u mnoge prosvjetne reforme u Banskoj Hrvatskoj, premda zapadnoeuropskog podrijetla, bivaju posredovane srednjoeuropskim utjecajima. No, Ivelji\u0107 isti\u010de i da su specifi\u010dno hrvatske okolnosti tako\u0111er utjecale na reformne mjere u prosvjeti, te na nastojanja prilago\u0111avanja preuzete gra\u0111e za hrvatske prilike. Uo\u010dljiv je potpuni nedostatak nastavnih sredstava iz Ma\u0111arske, \u0161to je bilo uzrokovano politi\u010dko-nacionalnim motivima. Prema kraju 19. stolje\u0107a se, tvrdi autorica, sve vi\u0161e javljaju doma\u0107e prosvjetne inicijative, a utjecaji se recipiraju bez medijacije.<\/span><\/p>\n

Stijepo Obad se u radu Izvori \u017eivota na dalmatinskom selu tijekom 19. stolje\u0107a<\/i> bavi temom svekolikog zaostajanja dalmatinskog sela i seljaka. Kao najve\u0107u zapreku napretku autor navodi nerazrije\u0161ene feudalne odnose, prevelika davanja zemlji\u0161nim vlasnicima koji nisu imali interesa za unapre\u0111enje proizvodnje, te neprosvije\u0107enost, vi\u0161estoljetno siroma\u0161tvo i zanemarenost od tu\u0111inskih vlasti. Usto, brojni su dru\u0161tveno-ekonomski problemi bili naslije\u0111eni od dviju ugaslih dr\u017eava: Mleta\u010dke i Dubrova\u010dke Republike. Nakon toga, autor donosi prikaz izvora \u017eivljenja na selu, koji su uklju\u010duivali poljoprivredu, sezonski fizi\u010dki rad u tvrtkama, lokalnu razmjenu dobara, sajmove, sto\u010darske vi\u0161kove i mornarstvo. Autor prikazuje da se tijekom stolje\u0107a ipak dogodila postepena modernizacija rada i \u017eivota na selu, zahvaljuju\u0107i razvoju prometne infrastrukture, napretku u poljoprivrednim tehnikama, promjenama u kulturi stanovanja, postupnom prihva\u0107anju gra\u0111anskih navika, te bu\u0111enju nacionalne svijesti (nagla\u0161ena je uloga Mihovila Pavlinovi\u0107a). Sve to dovelo je do razvoja me\u0111uovisnosti sela i grada, napu\u0161tanja tradicionalnog i prihva\u0107anja modernijeg na\u010din rada i \u017eivljenja.<\/span><\/p>\n

Dalmatinski narodnjaci o Sije\u010danjskom ustanku u Poljskoj 1863. godine<\/span><\/i>, \u010dlanak poljskog povjesni\u010dara Antonija Cetnarowicza, analizira stavove Narodne stranke u Dalmaciji prema poljskom pitanju, koriste\u0107i se poglavito napisima u tisku. U vrijeme poljskog ustanka se u Austro-Ugarskoj budi nada i aktivizira politi\u010dki \u017eivot, te u Dalmaciji eskalira politi\u010dka borba narodnjaka sa slojem oligarha odgojenim u duhu talijanskog jezika i kulture. Cetnarowicz posebice analizira ulogu glasila Il Nazionale<\/i>, te dolazi do zaklju\u010dka da je odnos spomenutog glasila prema poljskom ustanku bio ambivalentan: s jedne strane glasilo zastupa pravo svakog naroda na slobodan razvoj, ali je podvojeno zbog sveslavenskog vi\u0111enja Rusije kao svojevrsne za\u0161titnice slavenstva. Stoga glasilo istovremeno nagla\u0161ava legitimnost poljskog prava na dr\u017eavu i kritizira ruske vlasti s jedne strane, a s druge kori ustanike da su prezahtjevni kada tra\u017ee pro\u0161irenje svoje dr\u017eave u okvirima povijesnih granica. Pritom je \u010desto prisutan motiv nepotrebno prolivene slavenske krvi. Me\u0111utim, autor tvrdi da negdje od polovice 1864. izrazito dominiraju stavovi skloni Poljskoj, a ranije su kritike stavljene na marginu. Mogu\u0107i razlog tome autor vidi u sporazumu narodnjaka i liberalne frakcije autonoma\u0161a, koji su tradicionalno podupirali Poljsku. Autor zaklju\u010duje da me\u0111u \u010dlanovima uredni\u0161tva Il Nazionale<\/i> nema suglasnosti o spomenutom pitanju, ali je definitivno vi\u0161e glasova koji izra\u017eavaju propoljski stav dolazilo iz Dalmacije nego iz Banske Hrvatske.<\/span><\/p>\n

Zadar i njegovo hrvatstvo u o\u010dima fra \u0160imuna Milinovi\u0107a<\/span><\/i>, rad iz pera Ivana Botice, prikazuje odnos franjevca \u0160imuna Milinovi\u0107a, ravnatelja sinjske gimnazije, barskog nadbiskupa i jednog od najistaknutijih ljudi dalmatinskog zale\u0111a, prema nacionalnim i politi\u010dkim pitanjima njegova vremena, poglavito njegovo vi\u0111enje Zadra kao grada hrvatstva. Iako se nije aktivno bavio politikom, Milinovi\u0107 je bio jedan od \u010delnih ljudi intelektualnog i dru\u0161tvenog \u017eivota dalmatinskog zale\u0111a izme\u0111u 1860-ih i 1880-ih, a njegovo djelovanje obojeno je hrvatskim rodoljubljem, jugoslavenskim simpatizerstvom, dubokom kr\u0161\u0107anskom religiozno\u0161\u0107u i ustrajno\u0161\u0107u u o\u010duvanju staroslavenskog bogoslu\u017eja. Doprinos Milinovi\u0107a hrvatskoj historiografiji je naizgled minimalan, ali njegova historiografska djela su, prema mi\u0161ljenju Botice, imala za cilj popularizaciju hrvatske nacionalne povijesti. Isticanje slavenstva Dalmacije imalo je ulogu otpora prema tamo\u0161njim protalijanskim strujanjima, koja su bila iznimno sna\u017ena u Zadru. Stoge ne \u010dudi da Milinovi\u0107 upravo Mle\u010dane optu\u017euje za \u201emra\u010dno doba\u201c Zadra od kasnog srednjovjekovlja do kraja 18. stolje\u0107a, te na sve na\u010dine nastoji povezati povijest zadarske crkve s glagoljicom i slavenskim bogoslu\u017ejem i promovirati mit cetinskog kneza Domalda kao (hrvatskog) junaka Zadra.<\/span><\/p>\n

Za razliku od ostalih radova sadr\u017eanih u zborniku, \u010dlanak Razvoj ustavnosti i izvanparlamentarne komunikacijske mre\u017ee u Habsbur\u0161koj Monarhiji u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<\/i> Mirjane Gross recenzija je jednog izdanja Austrijske akademije znanosti o ustavnosti i parlamentarizmu te o politi\u010dkoj javnosti i civilnom dru\u0161tvu u Habsbur\u0161koj Monarhiji. Radi se o knjizi Die Habsburger Monarchie 1848-1918, ur. Helmut Rumpler i Peter Urbanitsch, sv. VII 1-2, Verfassung und Parlamentarismus, Be\u010d, 2000., sv VIII 1-2, Politische \u00d6ffentlichkeit und Zivilgesellschaft, Be\u010d, 2006.<\/i>, djelu \u010dija je prva tri sveska Gross ve\u0107 prethodno recenzirala (Mirjana Gross, Novim putovima u istra\u017eivanju Habsbur\u0161ke Monarhije, \u010casopis za suvremenu povijest II., 1981, 105-155<\/i>). Recenzirani svesci (VII i VIII) bave se ustavnim razvojem 1848-1918, sa posebnim naglaskom na politi\u010dku elitu te ona podru\u010dja i procese koji su izvan ustavne diskusije i parlamentarnoga rada, a u vezi s politizacijom masa (npr. stvaranje politi\u010dke javnosti preko udru\u017eenja i tiska).<\/span><\/p>\n

Marko Trogrli\u0107 i Josip Vrande\u010di\u0107 u radu Otac, profesor, \u201esavjest postnagodbene Hrvatske\u201c: Zagreba\u010dki memoari Konstantina pl. Vojnovi\u0107a (1874.-1891.)<\/i> analiziraju zagreba\u010dke Memoare<\/i> sveu\u010dili\u0161nog profesora i saborskog zastupnika Konstantina Vojnovi\u0107a kao izvor koji mo\u017ee pru\u017eiti uvid u \u0161iru hrvatsku politi\u010dku i dru\u0161tvenu postnagodbenu situaciju, te njegov osobni doprinos na znanstvenom, politi\u010dkom i vjerskom polju. Glavnim motivom Memoara<\/i> autori smatraju nesposobnost vladaju\u0107ih struktura postnagodbene Hrvatske da pru\u017ee otpor ma\u0111arizaciji. Memoari<\/i> pokrivaju Vojnovi\u0107ev politi\u010dki i prosvjetni rad, djelatnost u Svetojeronimskom dru\u0161tvu, obiteljski \u017eivot, te prijateljstvo s biskupom Strossmayerom i brojnim uglednicima iz srednjoeuroskog politi\u010dkog, kulturnog i vjerskog kruga. Istaknutu ulogu u Vojnovi\u0107evom \u017eivotu imala je politi\u010dka represija koju su na njega vr\u0161ile vlade banova Peja\u010devi\u0107a i H\u00e9derv\u00e1rya<\/span>. Autori smatraju da je ta represija primjer duhovnog stanja zemlje, rastu\u0107eg pritiska ma\u0111arizacije i nasrtaja politike na gra\u0111anske vrijednosti op\u0107enito.<\/span><\/p>\n

\u010clanak Supilo, historiografija i prava\u0161tvo<\/i>, koji potpisuje Stjepan Matkovi\u0107, bavi se pitanjem uloge Frana Supila u okviru hrvatskog prava\u0161tva, te odnosa hrvatske historiografije prema njegovom naslje\u0111u. Autor isti\u010de da je Supilo djelovao u vrijeme promi\u0161ljanja prava\u0161ke politike uslijed krize uprave u Austro-Ugarskoj i pritiska nacionalnih integracija, te da je njegovo suprotstavljanje pojavi modernog prava\u0161tva i tra\u017eenje novih saveznika izazvalo brojne sukobe na prava\u0161koj sceni. Raskid sa frankova\u010dkom strujom prava\u0161a nastao je jer je Supilo tra\u017eio zajedni\u010dku oporbenu borbu protiv bana H\u00e9derv\u00e1rya<\/span>, \u0161to je rezultiralo time da se od po\u010detka 20. stolje\u0107a Supilo vi\u0161e nije smatrao prava\u0161em. Usprkos tome, autor smatra da je Supilov politi\u010dki duh i dalje ostao protkan segmentima pojedinih izvornih prava\u0161kih ideja, posebno odbacivanjem programa lojalnosti Habsbur\u0161koj Monarhiji poput onog \u0161to su zastupali frankovci. Umjesto toga, Supilo je smatrao \u201eslogu sa Srbima\u201c nu\u017enim dijelom otpora prema germanskoj prijetnji. Autor zaklju\u010duje da je Supilo, kojeg karakterizira izrazita politi\u010dka individualnost, postao simbolom izolirane i tragi\u010dne li\u010dnosti odnosno jedinstven simbol hrvatske narodne integracije. No, to ne zna\u010di da je Supilo zaboravljen u nacionalnoj i povijesnoj svijesti Hrvata: ostao je jednom od najistaknutijih povijesnih li\u010dnosti, te su se brojni predstavnici uglavnom liberalne i ljevi\u010darske inteligencije pozivali i jo\u0161 uvijek se pozivaju na njegovu ostav\u0161tinu.<\/span><\/p>\n

Po\u010detak demografske tranzicije u Banskoj Hrvatskoj i njezina socioekonomska podloga<\/span><\/i>, rad iz pera Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan, s demografskog gledi\u0161ta prou\u010dava gospodarske i dru\u0161tvene promjene koje su 1880-1890 zahvatile Hrvatsku i Slavoniju. Nagla\u0161avaju\u0107i ulogu upravno-politi\u010dkih \u010dimbenika u stvaranju uvjeta i provedbe modernizacije, autorica kronolo\u0161ki smje\u0161ta prvu etapu demografske tranzicije u razdoblje oko 1890. godine. Autorica smatra da je, uz napetosti na politi\u010dkoj sceni koje su uklju\u010divale nastojanja bana H\u00e9derv\u00e1rya da zako\u010di modernizaciju <\/span>i uzrokovale razvoj prometne i industrijske infrastrukture prvenstveno po politi\u010dkom klju\u010du, zaka\u0161njeli industrijski razvoj u Hrvatskoj i Slavoniji dijelom po\u010divao na konzervativizmu svojih protagonista koji je proizlazio iz na\u010dela tradicionalnog dru\u0161tva u kojemu su prevladavali mali poduzetnici, sitna trgovina i mali seoski posjed. Glavninu \u010dlanka \u010dine demografski podaci, analize i usporedbe (koje uklju\u010duju grafikone i tabli\u010dne prikaze). Autorica time zorno prikazuje nerazmjernost urbanizacije u Hrvatskoj i Slavoniji te op\u0107u nerazvijenost hrvatskih zemalja u usporedbi sa Ugarskom.<\/span><\/p>\n

Austrijski povjesni\u010dar Arnold Suppan u studiji Weltpolitische Aspekte der Aufl\u00f6sung der Habsburger-Monarchie 1918<\/i> razmatra dugoro\u010dne posljedice raspada Habsbur\u0161ke Monarhije i uspostave versajskog poretka na europsku i svjetsku politiku. Navode\u0107i da su nakon Prvog svjetskog rata nastale nove nacije koje stare nisu mogle integrirati i koje su posegnule za Lenjinovim i Wilsonovim formulacijama prava naroda na samoodre\u0111enje, autor tvrdi da su novostvorene nacionalne dr\u017eave ujedno bile uperene protiv mogu\u0107eg njema\u010dkog i ma\u0111arskog revizionizma te bolj\u0161evizma. S druge strane, Jugoslavija i mnoge druge novonastale dr\u017eave su zbog heterogenosti stanovnika predstavljale \u201eAustro-Ugarsku u malom\u201c, gdje se ve\u0107inski narod odnosio dominantno prema manjinama, koje su \u010desto bile ekonomski i kulturno vode\u0107e, a politi\u010dki drugorazredne. Tako je, smatra Suppan, versajski poredak u isto\u010dnoj Europi stvorio vi\u0161e problema nego \u0161to je nastojao rije\u0161iti, te doprinio usponu SAD-a kao svjetske sile, uspjehu Oktobarske revolucije i odr\u017eavanju Njema\u010dke kao dominantne ekonomske sile u Europi.<\/span><\/p>\n

\u010clanak Franka Miro\u0161evi\u0107a, Stjepan Radi\u0107 i Split<\/i>, opisuje razvoj i djelovanje Hrvatske republikanske selja\u010dke stranke (od 1925. Hrvatske selja\u010dke stranke) u Splitu, u razdoblju od 1923. do Radi\u0107eve smrti 1928. Split je, naime, na po\u010detku spomenutog razdoblja odudarao od ostatka dalmatinskih gradova, jer su u njemu primat imale centralisti\u010dko-unitaristi\u010dke snage i anacionalni zemljoradni\u010dki pokret. Godine 1923. je HRSS u gradu Splitu postigao slabe rezultate, ali je zato pobijedio u splitskom kotaru. Razlog nepostojanja mjesne organizacije HRSS-a u Splitu do 1925. autor obja\u0161njava militantnim odnosom ORJUNE prema HRSS-u u Splitu, te projugoslavenskim uvjerenjima prista\u0161a Ante Trumbi\u0107a. Prva se prekretnica zbila 1925, kada se HRSS udru\u017eio sa  <\/span>Hrvatskom zajednicom (kojoj je pristupio i Trumbi\u0107), te pridobio te\u017eake koji su dotad glasali za Zemljoradni\u010dku stranku. Usprkos toj pobjedi, HSS je na op\u0107inskim izborima u Splitu 1926. bio tek \u010detvrti. Kona\u010dnu pobjedu u Splitu HSS je ostvario tek stvaranjem Selja\u010dko-demokratske koalicije sa Svetozarom Pribi\u0107evi\u0107em (\u0161to mu je omogu\u0107ilo prodiranje na sredine koje su mu dotad silom sprije\u010dili orjuna\u0161i). Simboli\u010dnu manifestaciju Radi\u0107eve i Pribi\u0107evi\u0107eve pobjede predstavlja veliki zbor u Splitu 1928.<\/span><\/p>\n

Usta\u0161ka revolucija 1941. Stvaranje jedne nove elite?<\/span><\/i>, tekst koji potpisuje Ivo Goldstein, pru\u017ea prikaz dru\u0161tvenih temelja usta\u0161kog pokreta, kojeg su \u010dinili prvenstveno radnici i seljaci nacionalisti\u010dkog usmjerenja, gotovo u pravilu prva generacija doseljenika u gradove. Goldstein genezu njihovog svjetonazora povezuje sa sna\u017enim razvojem kapitalizma sa svim njegovim lo\u0161im posljedicama po radnika i u vrijeme permanentne agrarne krize, za \u0161to su sami radnici vidjeli uzroke u \u201esrpskoj hegemoniji\u201c i stranoj eksploataciji. No, autor isti\u010de da su pokret \u010dinile i druge grupe, poput austrougarskih \u010dasnika, muslimanskih begova, odvjetnika (kao \u0161to je bio i sam Ante Paveli\u0107), te mladih intelektualaca koji su \u017eeljeli brzu afirmaciju. Kao temelj svoje ideologije usta\u0161e su, prema mi\u0161ljenju autora, koristili misinterpretaciju ideja Milana \u0160ufflaya, te stvorili ideologiju koja pretpostavlja ruralno urbanom, \u017eeli vratiti \u201enevinost jednostavnog \u017eivota\u201c te osigurati \u201evje\u010dnu posebnost\u201c naroda. Goldstein zorno prikazuje kako je usta\u0161ki pokret posebno progonio intelektualce, a kasnije  <\/span>postepeno isklju\u010dio ve\u0107inu vlastitih intelektualaca kao \u0161to su primjerice Eugen Dido Kvaternik, Mladen Lorkovi\u0107, Kerubin \u0160egvi\u0107, Stjepan Bu\u0107 te Filip Lukas.<\/span><\/p>\n

Cilj \u010dlanka Tihomira Cipeka Nacionalsocijalizam kao politi\u010dka religija. \u201eVolksgemeinschaft\u201c kao odabrani narod<\/i> jest ukazati na glavne zna\u010dajke teorije politi\u010dke religije Erica Voegelina na primjeru nacisti\u010dkog plana stvaranja skladne njema\u010dke narodne zajednice (Volksgemeinschafta<\/i>) i uprizorenja nacisti\u010dke politike. \u010clanak zapo\u010dinje skicom Voegelinovog koncepta politi\u010dkih religija, prema kojemu pojam totalitarne<\/i> (za razliku od autoritarne<\/i>) diktature obilje\u017eava vlast koja zahtjeva potpuno prihva\u0107anje dogme slu\u017ebene ideologije, koja se nastoji uvu\u0107i u sve sfere \u017eivota i time preuzeti obilje\u017eja religije, kao \u0161to su npr. svete knjige, sveti nauk, sveci, vjernici, inkvizicija (tajna policija), motiv borbe dobra i zla, motiv spasenja i povratka \u010dasti itd. Zbog toga su politi\u010dke religije obi\u010dno progonile i nastojale zamijeniti postoje\u0107e religije. Nakon prikaza pseudoreligijskih elemenata Volksgemainschafta i javnih-kulturnih manifestacija nacisti\u010dkog re\u017eima, autor se osvr\u0107e na kritike Erica Voegelina, posebno one koje smatraju da politi\u010dke religije nikad nisu do kraja zamijenilo istinsku vjeru, pa tako nisu zamijenile obrede poput kr\u0161tenja, vjen\u010danja i pokopa.<\/span><\/p>\n

Politi\u010dka elita u Bosni i Hercegovini i afirmacija bo\u0161nja\u010dkog nacionalnog identiteta sredinom 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih godina<\/span><\/i>, rad iz pera bosanskohercegova\u010dkog povjesni\u010dara Husnije Kamberovi\u0107a, sastoji se od dva dijela. Prvi dio prati smjenu vladaju\u0107ih elita u BiH sredinom 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih, u vrijeme kada se intenziviraju rasprave o nacionalnom statusu muslimana u BiH, a drugi analizira rasprave o bo\u0161nja\u010dkoj naciji u istom povijesnom razdoblju, uklju\u010duju\u0107i one na partijskim forumima i u medijima, te akademske rasprave. Proces smjene elita vezan je uz osmi kongres SKJ 1964, koji je otvorio procese kontroliranog ja\u010danja politi\u010dkih periferija u Jugoslaviji, \u010diji cilj nije bio poticanje separatisti\u010dkih namjera nego stvaranje protute\u017ee centralisti\u010dkim politi\u010dkim strujama koje su tada bile jake. Autor isti\u010de Mostarsko savjetovanje 1966. kao model prema kojemu je bosansko politi\u010dko vodstvo provodilo politiku integracije BiH, uz Titovu podr\u0161ku nasuprot centara u Zagrebu i Beogradu. Proces razlaza politi\u010dkog vodstva BiH kulminirao je 1972, \u0161to je dovelo do afirmacije bo\u0161nja\u010dkog muslimanstva kao nacionalnog identiteta od strane nove elite, \u010diji su istaknuti pripadnici bili Branko Mikuli\u0107, D\u017eemal Bijedi\u0107, Hamdija Pozderac i Todo Kurtovi\u0107. Autor zaklju\u010duje da je taj proces, osim \u0161to je slu\u017eio kao temelj za \u010dvr\u0161\u0107u integraciju BiH kao republike i ja\u010danje njene pozicije u Jugoslavenskoj Federaciji, imao i vanjskopoliti\u010dku funkciju pribli\u017eavanja muslimanskim zemljama s kojima je Jugoslavija imala dobre odnose.<\/span><\/p>\n

Tomislav Galovi\u0107 u radu Od slike do pisma; bio-bibliografski prilog o Branku Fu\u010di\u0107u<\/i> donosi osnovne podatke i neke manje poznate \u010dinjenice iz \u017eivota i znanstvenog rada istaknutog hrvatskog medievista Branka Fu\u010di\u0107a (1920-99). Naslov \u010dlanka ukazuje na Fu\u010di\u0107ev znanstvenoistra\u017eiva\u010dki put, jer je Fu\u010di\u0107 tijekom rada na istarskim srednjovjekovnim freskama otkrivao glagolji\u010dke natpise i grafite. Njihovim prou\u010davanjem specijalizirao se za glagoljicu i slavistiku, te tako obima podru\u010djima dao nezaobilazan doprinos. Glavna svrha Galovi\u0107evog \u010dlanka je donijeti okvirnu periodizaciju Fu\u010di\u0107evog znanstvenog rada kao zalog budu\u0107im istra\u017eivanjima. Tako autor, nakon kratke biografije Branka Fu\u010di\u0107a, donosi kronolo\u0161ku podijelu Fu\u010di\u0107evih publiciranih radova na pet skupina. Kao glavnu Fu\u010di\u0107evu zaslugu autor isti\u010de njegovo o\u017eivljavanje slike i rije\u010di srednjovjekovnog hrvatskog stanovni\u0161tva Istre, Kvarnera i Hrvatskog primorja, te ocrtavanje kulturne povijesti tih krajeva. Na kraju rada nalazi se prilog, Izbor iz bibliografije Branka Fu\u010di\u0107a<\/i>.<\/span><\/p>\n

Diskursi hrvatskog antifa\u0161izma i izazovi povijesnog pam\u0107enja i zaborava (1941.-2005.)<\/span><\/i>, \u010dlanak Drage Roksandi\u0107a, istra\u017euje promjene u diskurzivnim strategijama hrvatskog antifa\u0161izma 1941-1945, a temeljen je na pojmovnoj  <\/span>ra\u010dunalnoj analizi izabranih temeljnih dokumenata nastalih u razli\u010ditim situacijama navedenog razdoblja. Isti\u010du\u0107i utemeljenost izvori\u0161ta hrvatskoga dr\u017eavnoga kontinuiteta i suvereniteta na odlukama ZAVNOH-a iz 1943-1944 i dr\u017eavnopravnom subjektu NR\/SR Hrvatske, te izuzetno veliku ljudsku cijenu svega \u0161to se zbivalo u Hrvatskoj u 20. stolje\u0107u, autor skre\u0107e pozornost na duboke konflike (na nekim podru\u010djima i binarne opozicije) kolektivnog pam\u0107enja i kolektivnog zaborava. Analiziraju\u0107i iskaze Andije Hebranga, Vladimira Bakari\u0107a i Franje Tu\u0111mana, Roksandi\u0107 prati promjenu stava prema hrvatskom antifa\u0161izmu, od koncepta isklju\u010divo \u201enarodnooslobodila\u010dke borbe\u201c tijekom Drugog svjetskog rata, preko ideje rata kao socijalisti\u010dke revolucije nakon 1945. (a posebno 1948.), zatim do jugoslavenski dekontekstualiziranog hrvatskog antifa\u0161izma 1991-1995 u slu\u017ebi \u201ehrvatske nacionalne pomirbe\u201c, te kona\u010dno do dana\u0161njeg problemati\u010dnog i podvojenog stava koji dijelom proizlazi iz aktualnih problema hrvatske tranzicije.<\/span><\/p>\n

Zbornik zatvara rad Nives Rumenjak, Prozopografija u 21. stolje\u0107u: izazovi specijalizacije, digitalizacije i interdisciplinarnosti<\/i>, sustavni pregled i rasprava o razvoju moderne prozopografske metode u okviru povijesne znanosti od kraja 19. stolje\u0107a do najnovijih kretanja. Rad otvara subjektivna refleksija autorice u kojem ona opisuje svoje upoznavanje sa prozopografijom preko knjige Suvremena historiografija<\/i> Mirjane Gross i mentorstva Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a, te svoja nastojanja da prozopografsku metodu primijeni na istra\u017eivanje srpske elite u H\u00e9derv\u00e1ryevoj<\/span> Hrvatskoj. Nakon toga slijedi pregled poku\u0161aja definiranja prozopografije i ustaljene uporabe pojma \u201ekolektivna biografija\u201c kao njena sinonima, obja\u0161njenje razlika izme\u0111u historijske i sociolo\u0161ke grane prozopografije, te povijesni pregled razvoja moderne prozopografije od teorija Theodora Mommsena krajem 19. stolje\u0107a, preko klasi\u010dne socijalno-historijske teorije Lawrencea Stonea iz 70-ih godina do prozopografije \u201enovoga stila\u201c, koja je obilje\u017eena razvojem specijalizacije, digitalizacije i interdisciplinarnosti. Autorica zatim opisuje svoja nastojanja da, kako bi premostila razmak izme\u0111u makro i mikro perspektive u socijalnohistorijski orijentiranoj prozopografiji, uvede novu interdisciplinarnu metodu komplementarnih biografskih studija. Rumenjak zaklju\u010duje da, usprkos razvoju tehnologije, nije do\u0161lo do bitnih pomaka u razvoju istra\u017eiva\u010dke metode prozopografije. Me\u0111utim, razvoj tehnologije isto tako je nezamislivo ubrzao i demokratizirao proces prikupljanja izvornog gradiva u historijskom istra\u017eivanju, te uveo timski rad u kulturu humanisti\u010dkog znanstvenog rada.<\/span><\/p>\n

Zbornik Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a<\/span><\/i> odraz je uspje\u0161nih historiografskih istra\u017eivanja koja bi bila nezamisliva bez dugogodi\u0161njeg djelovanja i mentorstva Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a, osobe kojoj je ova knjiga posve\u0107ena. Radovi sadr\u017eani u zborniku predstavljaju vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji u okviru srednje i jugoisto\u010dne Europe. Posebno je va\u017eno istaknuti nove istra\u017eiva\u010dke uvide i tuma\u010denja razvoja hrvatske nacionalne ideje od sredine 19. stolje\u0107a do danas. Osim toga, pojedinim \u010dlancima vrijednost pridodaje i \u010dinjenica da se bave nekim manje istra\u017eenim li\u010dnostima i dru\u0161tvenim elitama iz hrvatskog javnog \u017eivota u 19. stolje\u0107u, a to \u0107e, nadamo se, potaknuti daljnja istra\u017eivanja na sli\u010dnim podru\u010djima. Va\u017eno je spomenuti i doprinos promociji novih istra\u017eiva\u010dkih metoda u modernoj hrvatskoj historiografiji (npr. prozopografija). Na kraju, mo\u017eemo izraziti i nadu da \u0107e, zahvaljuju\u0107i poticajima ovog zbornika, cjelokupna znanstvena djelatnost samog akademika Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a postati predmetom budu\u0107ih znanstvenih istra\u017eivanja i prosudbi.<\/span><\/p>\n

Boris Bla\u017eina<\/span><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1964","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1964,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":1964,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":1964,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":1964,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":1964,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":1964,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1964"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1964\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}