{"id":19632,"date":"2020-03-14T17:01:44","date_gmt":"2020-03-14T17:01:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19632"},"modified":"2020-03-14T17:14:16","modified_gmt":"2020-03-14T17:14:16","slug":"prepiska-svetozara-petrovica-sa-zagrebackim-kolegama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19632","title":{"rendered":"\u201cPrepiska Svetozara Petrovi\u0107a sa zagreba\u010dkim kolegama\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon prve knjige 2017., Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je 2019. drugu knjigu \u201cPrepiske Svetozara Petrovi\u0107a sa zagreba\u010dkim kolegama\u201d, koja \u201csadr\u017ei obilje podataka va\u017enih za istra\u017eivanje pro\u0161losti Jugoslavije od posleratnog doba, do poslednjih godina njenog trajanja\u201d, pri \u010demu je nerijetko rije\u010d i o \u201cRezoluciji Informbiroa, izgradnji zemlje, raskoraku izme\u0111u liberalnih ideala i stvarnosti, formiranju akademske zajednice, javnom anga\u017eovanju intelektualaca, Kor\u010dulanskoj letnjoj \u0161koli i \u010dasopisu \u201ePraxis\u201c\u2026\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

PREPISKA SVETOZARA PETROVI\u0106A SA ZAGREBA\u010cKIM KOLEGAMA<\/strong><\/p>\n

Autor: Natalija Ludo\u0161ki, Radmila Giki\u0107 Petrovi\u0107<\/p>\n

Godina izdanja: 2017<\/p>\n

Pismo: latinica<\/p>\n

Broj stranica: 210<\/p>\n

Nakon objavljene dve prepiske akademika Svetozara Petrovi\u0107a (Prepiska Svetozara Petrovi\u0107a, Prepiska Svetozara Petrovi\u0107a sa strancima)<\/em> objavili smo izbor iz epistolarne zaostav\u0161tine akademika Petrovi\u0107a sa zagreba\u010dkim kolegama: Ivanom Slamnigom, Milivojem Solarom, Zdenkom \u0160krebom, Ivom Herge\u0161i\u0107em, Aleksandrom (i Vidom) Flaker, Viktorom \u017dmega\u010dem. Pored profesionalne prepiske koja se uglavnom ti\u010de me\u0111ukatedarske saradnje izme\u0111u Zagreba, Beograda i Novog Sada, organizovanja nau\u010dnih skupova i prire\u0111ivanja zbornika, mentorskih poslova, boravaka na univerzitetima u Americi i Ju\u017enoj Koreji\u2026, u prepisci se otkriva i privatni profil akademika Petrovi\u0107a.<\/p>\n

https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/prepiska-svetozara-petrovica-sa-zagrebackim-kolegama\/<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

PREPISKA SVETOZARA PETROVI\u0106A SA ZAGREBA\u010cKIM KOLEGAMA II<\/strong><\/p>\n

Autor: Natalija Ludo\u0161ki, Radmila Giki\u0107 Petrovi\u0107<\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

Pismo: latinica<\/p>\n

Broj stranica: 239<\/p>\n

Prepiska Svetozara Petrovi\u0107a sa zagreba\u010dkim kolegama<\/em> II sadr\u017ei 195 pisama razmenjenih sa \u010detvoricom javnih radnika i uglednih nau\u010dnika iz sveta humanistike: filozofom Antunom \u017dvanom (78 pisama), lingvistom Krunoslavom Pranji\u0107em (60 pisama), komparatistima \u017ddeslavom Dukatom (59 pisama) i Vladimirom Bitijem (7 pisama). Ova epistolarna gra\u0111a sadr\u017ei obilje podataka va\u017enih za istra\u017eivanje pro\u0161losti Jugoslavije od posleratnog doba, do poslednjih godina njenog trajanja. Neretko, re\u010d je o krupnim temama: Rezoluciji Informbiroa, izgradnji zemlje, raskoraku izme\u0111u liberalnih ideala i stvarnosti, formiranju akademske zajednice, javnom anga\u017eovanju intelektualaca, Kor\u010dulanskoj letnjoj \u0161koli i \u010dasopisu \u201ePraxis\u201c\u2026Osim petorice aktera, u pismima se pominju i mnoge zna\u010dajne li\u010dnosti nau\u010dnog, knji\u017eevnog, umetni\u010dkog i politi\u010dkog \u017eivota jugoslovenske i inostrane scene.<\/p>\n

https:\/\/akademskaknjiga.com\/en\/katalog\/prepiska-svetozara-petrovica-sa-zagrebackim-kolegama-ii-2\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19633,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-19632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/Prepiska-II-sajt.jpg?fit=827%2C1240&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":19632,"position":0},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":19632,"position":1},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":19632,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":19632,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":19632,"position":4},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":19632,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19632"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19640,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19632\/revisions\/19640"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}