{"id":1963,"date":"2011-09-25T22:00:05","date_gmt":"2011-09-25T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1963"},"modified":"2011-09-25T22:00:05","modified_gmt":"2011-09-25T22:00:05","slug":"ivan-brlic-okrugli-stol-krbava-i-udbina-bastina-istrazivanja-perspektive-udbina-crkva-hrvatskih-mucenika-15-rujna-2011","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1963","title":{"rendered":"Ivan Brli\u0107 – Okrugli stol “Krbava i Udbina: Ba\u0161tina, istra\u017eivanja, perspektive” (Udbina, Crkva hrvatskih mu\u010denika, 15. rujna 2011.)"},"content":{"rendered":"

Okrugli stol “Krbava i Udbina: Ba\u0161tina, istra\u017eivanja, perspektive”<\/span><\/b><\/p>\n

(Udbina, Crkva hrvatskih mu\u010denika, 15. rujna 2011.)<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U organizaciji Instituta dru\u0161tvenih znanosti \u201eIvo Pilar\u201c \u2013 Podru\u010dnog centra Gospi\u0107 i Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba odr\u017ean je u \u010detvrtak 15. rujna u Udbini okrugli stol na temu \u201eKrbava i Udbina-ba\u0161tina, istra\u017eivanja i perspektive\u201c. Sudionike skupa je u ime Instituta Ivo Pilar pozdravio \u017deljko Holjevac, a u ime Instituta za povijest ravnateljica Jasna Turkalj. Skup je otvorio doma\u0107in, gospi\u0107ko-senjski biskup mons. Mile Bogovi\u0107.<\/span><\/p>\n

Nakon pozdravnih rije\u010di okrugli je stol zapo\u010det uvodnim predavanjem Mile Bogovi\u0107a. On je u izlaganja Srednjovjekovna Krbavska biskupija: neka pitanja<\/i> vrlo precizno dao povijesni pregled jedne od najva\u017enijih i prostorno najve\u0107ih srednjovjekovnih hrvatskih biskupija, pritom otvaraju\u0107i mnogobrojna pitanja oko mjesta gdje se to\u010dno nalazila Krbavska biskupija. Neke odgovore upravo je ponudio sljede\u0107i izlaga\u010d, Milan Kruhek, s temom Od srednjovjekovne Krbave do castruma Udbine<\/i>. U svome vi\u0161edesetljetnom istra\u017eivanju prostora Krbave Kruhek je definirao prostor srednjovjekovne Krbave, njeno civilno i vjersko sredi\u0161te. Naredni izlaga\u010d bio je Hrvoje Kekez koji je dao Pregled topografije srednjovjekovne Krbavske \u017eupanije<\/i> i nadovezao se na prethodnog izlaga\u010da. Pritom je vizualno predstavio \u0161iru sliku mnogobrojnih utvrda i crkava kao brojnih komunikacijskih putova koji su prelazili preko srednjovjekovne Udbine. Zahvaljuju\u0107i dugogodi\u0161njim detaljnim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima na lokalitetu krbavske katedrale sv. Jakova i stolne crkve sv. Nikole koja su provodili Radomir Juri\u0107, Tatjana Kolak i Dalibor \u0160u\u0161nji\u0107, mo\u017ee se uvidjeti da je prostor Udbine bio nekada jedno od najva\u017enijih civilnih i vjerskih sredi\u0161ta Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. <\/span><\/p>\n

Poslije stanke slijedilo je izlaganje Ivana Botice Rodoslovlje knezova Krbavskih: novi pogledi<\/i>. Botica je predstavio dio svoga doktorskog rada te novim arhivskim podacima potvrdio sna\u017enu dominaciju knezova Krbavskih u politi\u010dkom i kulturnom \u017eivotu tada\u0161njeg Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Na to se nadovezao Tomislav Galovi\u0107 u izlaganju Codex Corbaviensis<\/i>. Upravo silna povijesna vrela i vi\u0161estoljetna istra\u017eivanja prostora Krbave pru\u017eaju mogu\u0107nost o stvaranju monumentalne sinteze povijesti srednjovjekovne Krbave u obliku Codexa<\/i>. Jedno zanimljivo vrelo prona\u0161ao je Vinicije Lupis, i to na otoku Kor\u010duli. Lupis u izlaganju Biskup krbavski Vid Ostoji\u0107<\/i> opisuje poznatu kor\u010dulansku obitelj Ostoji\u0107 \u010diji je jedan \u010dlan bio dugogodi\u0161nji krbavski biskup. O osmanskom razdoblju na tlu Udbine i Krbave govorio je Marko \u0160ari\u0107 u izlaganju Krbava u osmanskoj Lici: prostori identiteti i simboli\u010dna geografija na osmanskom serhatu u 16. i 17. stolje\u0107u<\/i>. Naglasak je stavio na defter iz 1552. koji opisuju Krbavu i Udbinu, ali ih vi\u0161e ne spominje, ve\u0107 se ime Krbava utapa u naziv Li\u010dki sand\u017eak. Oslobo\u0111enjem Krbave od Osmanlija dolazi do novog naseljavanja Vlaha i Bunjevaca te Kranjaca koji \u0107e se s vremenom identificirati kao Hrvati i Srbi. O etno-konfesionalnim promjenama na prostoru Krbave govorio je Enver Ljubovi\u0107. Prostor Krbave u kanonskim vizitacijama Modru\u0161ke (Krbavske biskupije) u 18 stolje\u0107u <\/i>naslov je izlaganja \u0160ime Dema i Maje Matasovi\u0107. Izlaganje je rezultat njihova sustavnog prou\u010davanja arhivskih izvora u Biskupskom arhivu u Senju. Autori su ukazali na ote\u017eane uvjete koji su vladali u mjestima Udbina, \u010canak i Podlapac, a koji su vjerno opisani u kanonskim vizitacija. Osim vjerskog \u017eivota u vojnokraji\u0161koj Krbavi, klju\u010dno je bilo kraji\u0161ko vojno ustrojstvo koje je uvelike odre\u0111ivalo svakodnevnicu stanovnika Krbave. <\/span><\/p>\n

O tome kako su istra\u017eiva\u010di do\u017eivljavali prostor Krbave u razdoblju 18. i 19. stolje\u0107a govorio je \u017deljko Holjevac u izlaganju Vojno-kraji\u0161ka Krbava i Udbina 18. i 19 stolje\u0107a: osnovni problemi<\/i>. Sljede\u0107i govornik bio je Ivan Brli\u0107 \u2013 izlagao je o temi \u010citaoni\u010dka dru\u0161tva krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a kao va\u017ean element kulturnog identiteta stanovnika Krbave<\/i>. \u010citaoni\u010dka i mnoga druga dru\u0161tva uvelike su pomogla mjestima Krbave u njihovom postepenom gra\u0111anskom razvitku. Dvadeseto stolje\u0107e je vrijeme naglih i nasilnih iseljavanja s prostora Krbave. O demografskim promjenama s naglaskom na posljednjih trideset godina govorio je Ivo Turk u referatu Demografske promjene i stanje naseljenosti udbinsko-krbavskog kraja od 1857. do 2011. godine. <\/i>Na temelju demografskih statistika on je iznio frapantan podatak da je prostor Krbave danas naseljen ljudima u jednakom postotku kao i prostor pustinje Sahara ili sjever Skandinavskog poluotoka. Posljednje izlaganje imala je Bla\u017eenka Ljubovi\u0107 s temom Mogu\u0107nosti revitalizacije i prezentacije sa\u010duvane kulturno-povijesne krbavske ba\u0161tine<\/i>. Zalo\u017eila se za vjerski turizam s naglaskom na Udbinu kao mjesto stradavanja Hrvata. Tako\u0111er, poseban je naglasak stavila na bogatu arheolo\u0161ku ba\u0161tinu koju tek treba kvalitetnije prezentirati hrvatskoj i svjetskoj javnosti. <\/span><\/p>\n

Ovim posljednjim promi\u0161ljanjima o budu\u0107im revitalizacijskim koracima zavr\u0161io je okrugli stol u Udbini koji je bio podijeljen u tri sekcije. Nakon svake su slijedile zanimljive i korisne rasprave u kojima su svoja bogata znanstvena iskustva mogli zajedno predstaviti i povjesni\u010dari i areholozi. Ovaj okrugli stol tek je prvi konkretan poku\u0161aj da se definira krbavski identitet te otvore perspektive za jo\u0161 sadr\u017eajniji interdisciplinarni pristup ovoj zaboravljenoj, ali iznimno zna\u010dajnoj hrvatskoj povijesnoj regiji.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Ivan Brli\u0107<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1963","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52891,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52891","url_meta":{"origin":1963,"position":0},"title":"Okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 12 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201eKarika koja nedostaje: nova istra\u017eivanja kolonijalnog naslje\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini\u201c. U raspravi \u0107e sudjelovati Amila Kasumovi\u0107, Valentina Kezi\u0107i Marija \u017divkovi\u0107, uz moderiranje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-02-OS-Karika-koja-nedostaje.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52916,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52916","url_meta":{"origin":1963,"position":1},"title":"Okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u petak 8. svibnja, s po\u010detkom u 15 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePonovno na Moha\u010du, 1526\u20132026\u201c, povodom obilje\u017eavanja 500 godina od bitke koje je promijenila povijest Zemalja krune sv. Stjepana. U prvoj sesiji, pod naslovom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":1963,"position":2},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":1963,"position":3},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":1963,"position":4},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52801,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52801","url_meta":{"origin":1963,"position":5},"title":"Okrugli stol \u201eSarajevski atentat \u2013 \u010dinjenice, interpretacije, odjeci\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eSarajevski atentat \u2013 \u010dinjenice, interpretacije, odjeci\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Husnija Kamberovi\u0107, Stjepan Matkovi\u0107, Andrej Rahten i Dubravka Stojanovi\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Atentat-u-Sarajevu-Kliofest-2026.jpg?fit=1024%2C576&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1963"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1963\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}