{"id":19625,"date":"2020-03-14T16:52:30","date_gmt":"2020-03-14T16:52:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19625"},"modified":"2020-03-14T16:53:35","modified_gmt":"2020-03-14T16:53:35","slug":"karlo-rukavina-prikaz-zbornika-intelektualac-kultura-reforma-ivan-mazuranic-i-njegovo-vrijeme-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19625","title":{"rendered":"Karlo Rukavina – prikaz zbornika – “Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Ma\u017eurani\u0107 i njegovo vrijeme”, 2019."},"content":{"rendered":"

Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Ma\u017eurani\u0107 i njegovo vrijeme. Zbornik radova sa znanstvenog skupa odr\u017eanoga u Zagrebu 5. studenoga 2014.<\/em><\/strong>, ur. Dalibor \u010cepulo, Tea Rogi\u0107 Musa, Drago Roksandi\u0107, Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, Zagreb 2019, 344 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dvjestota obljetnica ro\u0111enja Ivana Ma\u017eurani\u0107a, prvog hrvatskog bana pu\u010dkoga porijekla, dr\u017eavnika i politi\u010dara, jezikoslovca i knji\u017eevnika, bila je povod organiziranja znanstvenog skupa pod naslovom \u201eIntelektualac, kultura, reforma: Ivan Ma\u017eurani\u0107 i njegovo vrijeme.\u201c U organizaciji Pravnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea i Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu skup je odr\u017ean 5. studenoga 2014. u zgradi Pravnoga fakulteta u Zagrebu. Svrha skupa nije bila konvencionalno sje\u0107anje na pojedinca osobite povijesne va\u017enosti, nego osnova za elaboriranje novih spoznaja i tuma\u010denja djelovanja Ivana Ma\u017eurani\u0107a s posebnim osvrtom na nedovoljno istra\u017eena podru\u010dja njegova djelovanja poput knji\u017eevnog korpusa te nova vrednovanja ve\u0107 poznatih politi\u010dkih i kulturnih prinosa Ma\u017eurani\u0107a.<\/p>\n

Zami\u0161ljen kao me\u0111uinstitucionalni doprinos cjelovitijem razumijevanju Ma\u017eurani\u0107eve uloge u razvoju modernog hrvatskoga dru\u0161tva, skup je postigao svoj cilj, a kao plod znanstvenog skupa, pet godina kasnije tiskan je zbornik radova u kojemu je objavljena ve\u0107ina izlaganja koja tematiziraju i rasvjetljavaju teme vezane uz djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a. Znanstveni skup i prilozi u zborniku radova odra\u017eavaju dvojaku namjeru, a to je poku\u0161aj \u0161irenja interesa za Ma\u017eurani\u0107a pomo\u0107u interdisciplinarnog pristupa srodnim temama te stanovita usporedba razli\u010ditih interpretacija, kao i poku\u0161aj otvaranja prostora za preispitivanje ve\u0107 prevladanih predod\u017ebi o Ma\u017eurani\u0107evu dobu i njegovim protagonistima kako bi se definirala ili redefinirala Ma\u017eurani\u0107eva uloga u reformatorskim, dru\u0161tvenokulturnim i nacional-integracijskim procesima.<\/p>\n

Zbornik je podijeljen u pet tematskih cjelina (\u201eIvan Ma\u017eurani\u0107 i izgradnja dr\u017eave i nacije\u201c, \u201ePoliti\u010dko djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a\u201c, \u201eReforme pravnoga i upravnoga sustava\u201c, \u201eObrazovne reforme\u201c, \u201eKnji\u017eevno djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a\u201c), ne ra\u010dunaju\u0107i \u201eUvodne napomene\u201c, \u201eBiografije autora\u201c i \u201eKazalo imena\u201c. Trinaest autora dalo je doprinos svojim radovima u zborniku analiziraju\u0107i odre\u0111ene teme djelovanja Ivana Ma\u017eurani\u0107a, a urednici stavljaju poseban naglasak na \u201epotrebu i nu\u017enosti osvje\u0161\u0107ivanja i trajna aktualiziranja mnogostruka prinosa Ivana Ma\u017eurani\u0107a te njegova sagledavanja u novim istra\u017eiva\u010dkim i metodolo\u0161kim okvirima\u201c (str. II).<\/p>\n

Zbornik zapo\u010dinje poglavljem \u201eIvan Ma\u017eurani\u0107 i izgradnja dr\u017eave i nacije\u201c u kojem se nalazi opse\u017ean tekst Dalibora \u010cepula, \u201eMa\u017eurani\u0107eve reforme 1893.-1880.: modernizacija kao izgradnja dr\u017eave i nacije\u201c (1-72). Autorova temeljna postavka je isprepletenost stvaranja institucija \u2013 \u0161to je obilje\u017eilo razdoblje uprave bana Ivana Ma\u017eurani\u0107a \u2013 s procesima izgradnje dr\u017eavnosti i izgradnje nacije, stoga se liberalnim reformama u Banskoj Hrvatskoj iz 1873.-1880. pristupa s ciljem da se utvrdi njihova priroda i zna\u010denje za izgradnju moderne hrvatske dr\u017eavnosti i hrvatske nacije uz metodolo\u0161ko povezivanje s radovima Rogersa Brubakera i Reinharda Bendixa. \u010cepulo evaluira kako moderna uprava, neovisno dr\u017eavno sudstvo s obrazovanim sucima, liberalni politi\u010dki sustav, \u0161irenje izbornog prava, definiranje gra\u0111anskih prava kao sloboda tiska i pravo na javno okupljanje utje\u010du na podizanje kapaciteta hrvatskih institucija u smjeru dr\u017eavnosti. Me\u0111utim, autor tako\u0111er isti\u010de kako se Ma\u017eurani\u0107eve reforme nisu realizirale onako kako se to o\u010dekivalo, a politi\u010dki najva\u017enije reforme s liberalnim predznakom su u razdoblju Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja uvelike razgra\u0111ene. No bez obzira na takav slijed povijesnih okolnosti Ma\u017eurani\u0107 je \u201ezacijelo najistaknutiji me\u0111u rijetkim hrvatskim politi\u010darima toga doba koji su djelovali sustavno i kompetentno te na temelju realne vizije razvoja i realne ocjene stanja\u201c (str. 64).<\/p>\n

Poglavlje \u201ePoliti\u010dko djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a\u201c po\u010dinje radom \u201eIvan Ma\u017eurani\u0107 u revoluciji 1848-49. Historiografske marginalije\u201c (73-89) Drage Roksandi\u0107a. Autor sagledava hrvatsku historiografiju koja je analizirala djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a kao mladog \u010dovjeka 1848. godine, prvenstveno razlike istra\u017eivanja sveu\u010dili\u0161nih profesora Vase Bogdanova i Jaroslava \u0160idaka. Roksandi\u0107 nagla\u0161ava kako je u \u0160idaka Bogdanov najcitiraniji povjesni\u010dar, ali je gotovo svaki citat politi\u010dke naravi i svodi se na kriti\u010dko negiranje Bogdanovljevih stavova. Autor zaklju\u010duje kako doprinos Ivana Ma\u017eurani\u0107a u 1848. godini nije jo\u0161 ni izdaleka istra\u017een.<\/p>\n

Rad \u201eOpozicija protiv vlade Ivana Ma\u017eurani\u0107a: primjer Josipa Franka\u201c (91-111), autora Stjepana Matkovi\u0107a, prije svega iznosi glavne nastupe protivnika tada\u0161njeg stanja u Banskoj Hrvatskoj unato\u010d ograni\u010denom djelovanju prava\u0161tva zbog posljedica Rakovi\u010dke bune i sporazumu unionista s narodnjacima koji su stvorili saborsku ve\u0107inu. Unutar malene i heterogene opozicije Ivanu Ma\u017eurani\u0107u, poput Milana Makanca i Frana Folnegovi\u0107a, dolazi i do pojave novog imena \u2013 Josipa Franka. Frank stupa u javni \u017eivot te dobiva politi\u010dku afirmaciju na osnovi kritike autonomne zemaljske vlade tijekom druge polovice 1870-ih upu\u0107ivanjem da su u financijskom segmentu Hrvatsko-ugarske nagodbe odnosi izme\u0111u Hrvata i Ma\u0111ara nepovoljno postavljeni, kao i kritike slobode tiska zbog zapljenjivanja i kaznenog progona Frankovih listova Agramer Presse<\/em>, Kroatische Post<\/em> i Brana<\/em>. Frank tako\u0111er kritizira Ma\u017eurani\u0107evu vladu u pogledu njezina odnosa prema hrvatskim Srbima \u0161to je imalo svoju te\u017einu u kontekstu okupacije Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Pavo Bari\u0161i\u0107 svojim radom \u2013 \u201eOdnos Ma\u017eurani\u0107a i Star\u010devi\u0107a \u2013 od poredbe osoba do filozofije prava\u201c (113-146), iznosi glavne sli\u010dnosti i razlike dvojice velikana hrvatske politi\u010dke misli, Ivana Ma\u017eurani\u0107a i Ante Star\u010devi\u0107a. Sli\u010dnost se prije svega ocrtava u klasi\u010dnoj naobrazbi, poznavanju jezika i knji\u017eevnom daru, demokratskim nazorima, naprednja\u0161tvu i liberalizmu, bistrini pogleda i postojanosti karaktera. Razlike se o\u010dituju u opreci politi\u010dkog pragmatizma Ivana Ma\u017eurani\u0107a i sekta\u0161tva Ante Star\u010devi\u0107a, razli\u010ditog odnosa prema dr\u017eavnim slu\u017ebama, suprotnosti realizma i idealizma te razli\u010ditog pogleda u odnosu na rje\u0161enje hrvatskog pitanja u okviru ili izvan Monarhije. Rad zaklju\u010duje kako su Ma\u017eurani\u0107 i Star\u010devi\u0107 u skladu s vlastitim uvjerenjima ispunjavali du\u017enosti u slu\u017ebi dobru zajednice te da su tako postali najdjelotvorniji hrvatski dr\u017eavnici u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n

Tematsko poglavlje zaklju\u010duje rad \u201eIvan Ma\u017eurani\u0107 i Ma\u0111ari\u201c (147-182) Ladislava (L\u00e1szl\u00e1) Heke. Rad se bavi odnosom Ma\u017eurani\u0107a, koji se \u0161kolovao u ugarskom Szombathelyju, gdje se upoznao s ma\u0111arskim politi\u010dkim prilikama, prema Ma\u0111arskoj i Ma\u0111arima. Ma\u017eurani\u0107 dosta rano u karijeri javno iznosi svoja politi\u010dka gledi\u0161ta o hrvatsko-ugarskim odnosima, \u0161to se prvenstveno vidi u poslanici \u201eH\u00e9rvati Madjarom\u201c iz 1848. godine. Autor iznosi \u0161to Ma\u0111ari misle o Ma\u017eurani\u0107u analizom saborskih spisa, dnevnika Zastupni\u010dkoga doma i Doma velika\u0161a dr\u017eavnog sabora, \u010dasopisa i novina te donosi zaklju\u010dak kako je ban Ma\u017eurani\u0107 u\u017eivao velik ugled kao \u201erealan politi\u010dar, sklon kompromisima, a ne sva\u0111ama, koji uvi\u0111a \u0161to je od njegovih zamisli mogu\u0107e ostvariti\u201c (str. 179).<\/p>\n

Tre\u0107a tematska cjelina, \u201eReforme pravnoga i upravnoga sustava\u201c, po\u010dinje radom Ivana Kosnice \u201eZavi\u010dajnost i dr\u017eavljanstvo u Ma\u017eurani\u0107evim reformama\u201c (183-205). Rad prvo analiza dr\u017eavljanstvo i zavi\u010dajnost u Hrvatskoj i Slavoniji do 1873., a zatim se ista problematika razmatra u razdoblju Ma\u017eurani\u0107evih reformi. Nakon toga slijedi sagledavanje dono\u0161enja i sadr\u017eaja Zakona o ure\u0111enju zavi\u010dajnih odnosa iz 1880. godine te se zakon uspore\u0111uje s austrijskim uzorom nagla\u0161avaju\u0107i hrvatske specifi\u010dnosti i prilagodbe austrijskog zakona hrvatskim dru\u0161tvenopoliti\u010dkim uvjetima. Autor na kraju pi\u0161e o regulativnim reformama u pogledu zastava i grbova te sadr\u017eaja dr\u017eavljanske prisege.<\/p>\n

Rad \u201eMa\u017eurani\u0107eve reforme i izvr\u0161avanje kazne zatvora\u201c (207-227), autorice Elizabete Ivi\u010devi\u0107 Karas, istra\u017euje na\u010dine na koje razdoblje Ivana Ma\u017eurani\u0107a slijedi trendove razvoja kaznenih znanosti te reforme izvr\u0161avanja kazne zatvora. Reforme, normativni okvir unutar kojeg su reforme pripremljene, poredbeni penolo\u0161ki trendovi koji su na njih utjecali, klju\u010dni zakonski akti i drugi popisi te zapisi o prvim ostvarenim rezultatima primjene novouvedenog modela irskoga progresivnog sustava izvr\u0161avanjem kazne zatvora u kaznionici u Lepoglavi sredi\u0161nji su dijelovi autori\u010dina istra\u017eivanja.<\/p>\n

Mirela Kre\u0161i\u0107 u svom radu \u201e\u017densko pitanje u reformama bana Ivana Ma\u017eurani\u0107a\u201c (229-247) iznosi pitanje \u017eena unutar reformskog razdoblja djelovanja bana Ivana Ma\u017eurani\u0107a. Prije svega rad isti\u010de \u0161kolski zakon koji je propisao obavezno osnovno \u0161kolstvo i za \u017eensku djecu, ali tako\u0111er i pro\u0161irenje prava glasa na lokalnoj razini i na \u017eene porezne obveznice iako je to trajalo dosta kratko. Stoga su \u017eene bile samo dijelom obuhva\u0107ene Ma\u017eurani\u0107evim reformama, ali tek kao dio cjelokupnoga hrvatskog dru\u0161tva zahva\u0107enog poduzetnim promjenama.<\/p>\n

Rad \u201eDr\u017eavnopravni odjeci banovanja Ivana Ma\u017eurani\u0107a na podru\u010dju Su\u0161aka i Rijeke\u201c (249-263), autora \u017deljka Bartulovi\u0107a i Budislava Vukasa ml., analizira Ma\u017eurani\u0107eve upravno-teritorijalne reforme u Su\u0161aku i Rijeci kada je na prostoru isto\u010dno od Rje\u010dine stvoren novi op\u0107inski upravni sustav u sklopu Modru\u0161ko-rije\u010dke \u017eupanije. Urbano oblikovanje Su\u0161aka bilo je va\u017eno i iz politi\u010dkih razloga jer \u0107e upravo to podru\u010dje postati sredi\u0161te hrvatskih nacionalnih politi\u010dkih grupacija. Rad evaluira i odjeke Ma\u017eurani\u0107evih reformi u Rijeci prou\u010davanjem \u010dasopisa La Bilancia<\/em>, koji je pomno pratio politi\u010dko i kulturno djelovanje hrvatskog bana.<\/p>\n

Poglavlje \u201eObrazovne reforme\u201c po\u010dinje radom Dinka \u017dupana naslovljenim \u00a0\u201eMa\u017eurani\u0107eva reforma pu\u010dkoga \u0161kolstva\u201c (265-282) u kojemu autor analizira jednu od najva\u017enijih reformi Ivana Ma\u017eurani\u0107a \u2013 upravo je reforma pu\u010dkog \u0161kolstva stvorila uvjete za daljnju modernizaciju hrvatskog dru\u0161tva. Rad detaljno iznosi pripreme za reformu pu\u010dkoga \u0161kolstva s unutra\u0161njim razlozima reforme i vanjskim uvjetima koji su omogu\u0107ili samu reformu, dono\u0161enje \u0161kolskog zakona 1874. godine i njegovu provedbu. Autor tako\u0111er ra\u0161\u010dlanjuje niz prepreka koje su utjecale na Ma\u017eurani\u0107evu reformu \u0161kolstva, prvenstveno neslaganje katoli\u010dkog i pravoslavnoga sve\u0107enstva s novim ustrojem nadzora \u0161kola, te\u0161ko materijalno stanje \u0161kolstva te nedovoljni anga\u017eman politi\u010dkih op\u0107ina. Zbog navedenog provedba reforme pu\u010dkog \u0161kolstva do 1880. nije izvedena u potpunosti, ali je omogu\u0107ila trajnu modernizaciju osnovnoga \u0161kolstva.<\/p>\n

Rad \u201eSve\u010danosti u povodu otvorenja Sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu\u201c (283-293), autora Damira Agi\u010di\u0107a, prikazuje proslavu otvorenja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1874. godine, isprva zami\u0161ljenog kao jugoslavenskog kako bi okupilo Ju\u017ene Slavene, a osobito Hrvate iz Dalmacije i Istre, kako bi zajedno s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti povezali ju\u017enoslavenski zapad i istok. Rad analizira ulogu glavnih osoba koje su zaslu\u017ene za otvorenje Sveu\u010dili\u0161ta, poput biskupa Josipa Jurja Strossmayera i bana Ma\u017eurani\u0107a, koji su imali sredi\u0161nju ulogu u proslavi otvorenja. Autor prikazuje Zagreb uo\u010di otvorenja, tijek sve\u010danosti otvorenja po\u010dev\u0161i od liturgijskog slavlja, instalacije rektora Matije Mesi\u0107a i sve\u010danog banketa, kao i reakcije tiska i politi\u010dkih krugova.<\/p>\n

Zadnje poglavlje \u201eKnji\u017eevno djelovanje Ivana Ma\u017eurani\u0107a\u201c po\u010dinje radom Marine Protrke \u0160timec \u201ePrirodno pravo u Smrti Smail-age \u010cengi\u0107a<\/em>: Ma\u017eurani\u0107ev fuit tyrannus\u201c (295-311). Autorica tuma\u010di Ma\u017eurani\u0107ev spjev Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/em> u kontekstu naslje\u0111ivanja ideja Francuske revolucije, koja prvi put stavlja politi\u010dku slobodu kao svrhu dru\u0161tva i dr\u017eave. Spjev u tom kontekstu na alegorijskoj razini apostrofira modernisti\u010dku ideju povijesnog progresa, koji nu\u017eno svrgava svaku tiraniju. Ma\u017eurani\u0107 zagovara prirodno pravo kao na\u010delo funkcioniranja svake vlasti, ali opravdava i revolucionarni teror koji djeluje bez potrebe za ostvarenjem osobne osvete ili vlastitoga koncepta pravde.<\/p>\n

Zadnji rad u zborniku \u2013 \u201eOdjeci poljskoga mesijanizma u hrvatskom ilirizmu: Ivan Ma\u017eurani\u0107\u201c (313-329), autorice Tee Rogi\u0107 Musa, donosi pogled na hrvatsko-poljske knji\u017eevne veze 1830-ih godina, kao uvod u izlaganje o Ma\u017eurani\u0107evom prevo\u0111enju ulomaka iz djela Adama Mickiewicza. Rad analizira banovo poznavanje Mickiewiczeva djela te odnos izme\u0111u njegova politi\u010dkog spisa i Ma\u017eurani\u0107eve bro\u0161ure \u201eH\u00e9rvati Madjarom.\u201c Na kraju autorica istra\u017euje utjecaj poljskog mesijanizma na Ma\u017eurani\u0107evo djelovanje u preporodnoj Hrvatskoj.<\/p>\n

Zbornik Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Ma\u017eurani\u0107 i njegovo vrijeme <\/em>predstavlja zna\u010dajan korak u elaboriranju novih interdisciplinarnih tema o djelovanju Ivana Ma\u017eurani\u0107a, pobu\u0111ivanju interesa za prvog bana pu\u010danina i otvaranju prostora za preispitivanje ve\u0107 obra\u0111enih tema njegova \u017eivota. Isto tako, njegovo zna\u010denje proizlazi iz analize, kako je re\u010deno u uvodu, \u201esvih bitnih vidova \u017eivotopisa, stvarala\u0161tva i djelovanja Ivana Ma\u017eurani\u0107a, li\u010dnosti \u010dija se va\u017enost u izgradnji modernoga hrvatskoga dru\u0161tva te\u0161ko mo\u017ee precijeniti\u201c (str. I).<\/p>\n

 <\/p>\n

Karlo Rukavina<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-19625","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":19625,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":19625,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":19625,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":19625,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":19625,"position":4},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":19625,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19625"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19627,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19625\/revisions\/19627"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}