{"id":1961,"date":"2011-08-05T22:00:05","date_gmt":"2011-08-05T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1961"},"modified":"2011-08-05T22:00:05","modified_gmt":"2011-08-05T22:00:05","slug":"vlatka-dugacki-zoran-janjetovic-od-internacionale-do-komercijale-popularna-kultura-u-jugoslaviji-1945-1991-institut-za-noviju-istoriju-srbije-knj-70-beograd-2011-305-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1961","title":{"rendered":"Vlatka Duga\u010dki – Zoran Janjetovi\u0107, Od \u00bbInternacionale\u00ab do komercijale. Popularna kultura u Jugoslaviji 1945-1991, Institut za noviju istoriju Srbije, knj. 70, Beograd 2011, 305 str."},"content":{"rendered":"

Zoran Janjetovi\u0107, Od \u00bbInternacionale\u00ab do komercijale. Popularna kultura u Jugoslaviji 1945-1991<\/i>,  Biblioteka Studije i monografije, Institut za noviju istoriju Srbije, knj. 70, <\/font><\/font><\/b>Beograd 2011, 305 str.<\/o:p><\/font><\/font><\/b><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Odmarate su od naporna dana uz dobar roman i glazbu, no jeste li se ikad zapitali kakav su put pro\u0161li da bi doprli do vas? Odgovor na to pitanje poku\u0161ajte prona\u0107i u najnovijoj knjizi povjesni\u010dara Zorana Janjetovi\u0107a Od \u00bbInternacionale\u00ab do komercijale<\/i>. <\/i><\/b>Popularna kultura u Jugoslaviji 1945-1991<\/i>. Njome je autor zaokru\u017eio svoja istra\u017eivanja popularne kulture u razdoblju socijalisti\u010dke Jugoslavije, zapo\u010deta istra\u017eivanjem ideolo\u0161kih sadr\u017eaja, hrvatskih tema kao i priloga vezanih uz SAD u Politikinom zabavniku<\/i> (\u010casopis za suvremenu povijest<\/i>, 39(2007) 3; Historijski zbornik<\/i>, 61(2008) 2; Tokovi istorije<\/i> 11(2007) 4; Tokovi istorije<\/i> 13(2009) 3), ali i narodne glazbe u istom razdoblju (Godi\u0161njak za dru\u0161tvenu istoriju<\/span><\/i>, 17(2010) 3).<\/span><\/span><\/p>\n

<\/span><\/span>Janjetovi\u0107 je ovim djelom prikazao osnovne postavke popularne kulture, u kolikoj je mjeri ovisila o jugoslavenskoj vanjskoj i unutarnjoj politici te koliko se uspjela emancipirati od vladaju\u0107e ideologije, odnosno u kojoj su mjeri konzumenti ili budu\u0107i stvaratelji popularne kulture utjecali na promicanje novih stajali\u0161ta i pogleda te koja je i kolika je bila uloga Komunisti\u010dke partije Jugoslavije u usmjeravanju istih. <\/p>\n

Kako je prema definiciji popularna kultura (Hrvatska enciklopedija<\/i>, 8, Zagreb 2006, 663) svima dostupna i \u0161iroko rasprostranjena kultura popularizirana kroz medije, autor je pod popularnom (masovnom, pop-) kulturom obuhvatio glazbu, filmove, stripove i popularne romane (nagla\u0161avamo \u2013 bez dono\u0161enja vrijednosnih sudova). Pri istra\u017eivanju glavnih pravaca i dometa popularne kulture u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji slu\u017eio se sadr\u017eajem onodobnih tiskovina, arhivskom gra\u0111om i dostupnom literaturom.<\/p>\n

U skladu s tim, knjiga je podijeljena na devet poglavlja zanimljivih i \u010ditatelju dopadljivih naslova, poput: Ovce na Bulevaru revolucije<\/i>, u kojem obra\u0111uje segment narodne glazbe ili Walter brani box-office<\/i>, o igranim filmovima i njihovoj publici. U njima je donesen pregled i ishodi\u0161te jugoslavenske popularne kulture, kulturne politike i slu\u017ebene politike tog razdoblja, pregled glazbe, podijeljene na narodnu, zabavnu i rock glazbu, igranih filmova te zabavne \u0161tampe i romana tog tipa kao i stripova te poglavlje o utjecaju lika, djela i afiniteta Josipa Broza Tita na popularnu kulturu. Pritom se poja\u0161njava kako je Titov kult nadrastao njegovu dr\u017eavu te je i on s\u00e2m postao svojevrsna ikona popularne kulture. Knjiga zavr\u0161ava poglavljem znakovita naziva Money, Money, Money<\/i> umjesto zaklju\u010dka. <\/p>\n

Popularna kultura rezultat je industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije te je, prema mi\u0161ljenju autora, ne bi ni bilo u ovom obliku da nije do\u0161lo do raskida sa Sovjetskim Savezom. Naime, do sukoba s Informbiroom u svim segmentima dominirao je sovjetski utjecaj. Uvo\u017eeni su sovjetski filmovi (igrani, dokumentarni, propagandni), izvo\u0111ene sovjetske predstave, prevo\u0111eni sovjetski autori svih profila, dok je jazz glazba bila pod pove\u0107alom javnosti da ne \u0161iri \u00bbimperijalisti\u010dki\u00ab utjecaj, a ameri\u010dki je film ocijenjen kao \u00bbmo\u0107no oru\u0111e imperijalisti\u010dke politike.\u00ab Raskid sa Sovjetskim Savezom, uz politi\u010dko i kulturno okretanje Zapadu, rezultirao je gospodarskim i kulturnim primjenama, koje su se pak odrazile na popularnoj kulturi. Iako je sovjetski utjecaj ostao sna\u017ean i nakon razlaza sa Staljinom, okretanje Jugoslavije Zapadu odrazilo se i na jugoslavenskoj kulturnoj politici \u2013 od u\u010denja stranih jezika, uvoza filmova, prevo\u0111enja knjiga do primjerice modernizma u likovnoj umjetnosti. Razdoblje 1949-1950. autor naziva prijelaznim razdobljem \u2013 obilje\u017eava ga javna kritika sovjetske umjetnosti u svim segmentima, prihva\u0107anje zapadnja\u010dke kulture od publike, uz prisutnu cenzuru ameri\u010dkih filmova. <\/p>\n

Prema autoru, u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u kojoj tr\u017ei\u0161te nikada nije bilo potpuno slobodno, od 1960-ih tr\u017ei\u0161te zabave \u010dinilo je njegov najslobodniji dio. Iako je Savez komunista Jugoslavije  <\/span>poku\u0161avao sve do raspada dr\u017eave usmjeravati kulturnu politiku, to mu je najbolje polazilo za rukom u obrazovanju i visokoj politici, dok je vi\u0161e-manje slobodan razvoj popularne kulture na tr\u017ei\u0161nim osnovama ostavljao dojam liberalizma u inozemstvu. Ciljevi jugoslavenske kulturne politike bili su prosvjetiteljsko-indoktrinirani te se u na\u010delu nisu mijenjali za postojanja socijalizma, dok je popularna kultura uspjela spontano ste\u0107i autonomiju u odnosu na slu\u017ebenu kulturnu politiku. Potkraj socijalisti\u010dkog razdoblja komercijalizam je odnio pobjedu nad re\u017eimskom kulturnom politikom, zaklju\u010duje autor. S obzirom na uvjete koji su imali elementi popularne kulture, mo\u017eemo vidjeti kako u kinematografe i nije mnogo ulagano, iako je film najsna\u017enije djelovao na publiku, dok su na radiju najve\u0107u popularnost imale (uz vijesti) zabavno-glazbene emisije. S druge strane, televizija je od statusnog simbola pojedinaca, koji su si mogli priu\u0161titi TV prijemnik, postala dio svakodnevnice, a time i najva\u017enije sredstvo masovne komunikacije i najva\u017enije na\u010din distribucije popularne kulture. Uz sve navedeno bio je nezamjenjiv tisak, koji je \u2013 prenose\u0107i priloge iz zapadnih medija o glazbi, filmovima i njihovim zvijezdama \u2013 doprinosio komercijalizaciji Jugoslavije i njezinom integriranju u trendove pop-kulture. Uz to je i politi\u010dki tisak, te\u017ee\u0107i poja\u010dati \u010ditanost, provla\u010dio vijesti vezane uz popularnu kulturu.<\/p>\n

Filmska umjetnost je, kao i svi segmenti popularne kulture, kao \u0161to smo ve\u0107 naveli, bila pod sovjetskim utjecajem do 1948. te su filmovi trebali biti odgojni i ideolo\u0161ki. Uvozom filmova i njihovim kasnijim prikazivanjem na televiziji, strana kinematografija je bila ve\u0107im dijelom prepu\u0161tena tr\u017ei\u0161tu, posebice jer je vlast mnogo uspje\u0161nije mogla djelovati na polju doma\u0107e filmske industrije, tematski ve\u0107inom nadahnute Drugim svjetskim ratom i partizanskim pokretom, od lakih komedija do partizanskih vesterna i spektakla. Konzumenti su op\u0107enito ipak bili mnogo skloniji inozemnim komercijalnim ostvarenjima, dok su kod doma\u0107eg filma preferirali one koji su im bili bli\u017ei prema regionalnoj pripadnosti. Za socijalisti\u010dke Jugoslavije kinematograf je ostao omiljena izvanku\u0107na zabava (osim kavane, nagla\u0161ava autor). Kako je knjiga bila nedostupna ve\u0107ini potencijalnih \u010ditatelja, \u0161to zbog (ne)pismenosti, \u0161to zbog cijena, a \u0161to zbog nedovoljne mre\u017ee knji\u017eica i njihove lo\u0161e opskrbljenosti, jugoslavenski stanovnici okrenuli su se lakim (\u0161und) romanima i stripovima, koji su se od 1960-ih mogla na\u0107i na svakom kiosku. U skladu s tim i izdava\u010di su se okrenuli izdavanju lake knji\u017eevnosti, dok se u istom razdoblju po\u010dinje probijati i \u017euti tisak. Iako je strip do raskida sa Staljinom bio karakteriziran kao proizvod kapitalizma, 1950-ih pojavljuju se doma\u0107i i strani stripovi pa \u010dak i listovi specijalizirani za stripove, pri \u010demu je (ponovno) pokretanje Politikinog zabavnika<\/i> 1952. godine doprinijelo dru\u0161tvenoj prihvatljivosti stripa, koji je zamah do\u017eivio 1960-ih. Prema mi\u0161ljenju autora, nakon raspada dr\u017eave tisak je postao \u00bb\u017eu\u0107i nego ikad.\u00ab<\/p>\n

Mo\u017eda najzanimljivija poglavlja su ona o glazbi. Izvorni folklor u glazbi ve\u0107inom se svodio na rad kulturno-umjetni\u010dkih dru\u0161tava i folklorne festivale, \u0161to je ostalo na snazi do kraja socijalisti\u010dkog razdoblja, no mogli bismo re\u0107i da je sli\u010dno i danas. Usporedo s njim od 1960-ih ubrzano se razvija narodna glazba, koja se u glazbenom pogledu nadovezala na izvornu narodnu glazba unose\u0107i u nju nove elemente poput elektroni\u010dkih instrumenata, stapanja s orijentalnim i romskim elementima ili s druge strane sa \u0161panjolskim ritmovima ili \u010dak rock glazbom. Stjecala je veliku popularnost izvode\u0107i se po manje \u00bbumjetni\u010dkim mjestima\u00ab, no mnogo br\u017ee stje\u010du\u0107i obo\u017eavatelje prenose\u0107i se preko svih medija. Pritom mo\u017eemo citirati autora, koji nagla\u0161ava kako narodna \u00bbnovokomponovana\u00ab glazba nije \u00bbplod sela nego poselja\u010denog grada\u00ab, odnosno posljedica urbanizacije, priljeva ruralnog stanovni\u0161tva u gradove, porasta standarda i, kona\u010dno, dostupnosti medija. Prema geografskom odre\u0111enju konzumenata te vrste glazbe autor isti\u010de kako ih je najvi\u0161e nastanjivalo u\u017eu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Makedoniju, odnosno krajeve koji su dulje bili pod vla\u0161\u0107u Osmanlija, dok je prema obrazovnom statusu ve\u0107inom naklonost toj vrsti glazbe bila povezana s ni\u017eim obrazovanjem. Valja istaknuti kako je Janjetovi\u0107 pa\u017enju poklonio i tekstovima pjesama narodne glazbe. Navodi kako preko nekim istra\u017eivanjima 70 % pjesama govori o ljubavi, a od toga 2\/3 o nesretnoj ljubavi, dok su posebnu vrstu su \u010dinile \u00bbprigodne\u00ab pjesme. I vi\u0161e nego ispravno zaklju\u010duje da je narodna glazba trijumfirala nakon raspada Jugoslavije, iako su njezini temelji polo\u017eeni mnogo ranije, isti\u010du\u0107i kako je narodna glazba \u00bbposljednji \u017eivi ostatak jugoslavenskog socijalizma i njegove kulture\u00ab jer se nakon raspada dr\u017eave u\u010dvrstila i ondje gdje je bila sporadi\u010dno prisutna i \u010desto s neodobravanjem primana. Autor nju, kao i mentalitet, koju takva vrsta glazbe simbolizira, smatra preprekom svim ostalim modernizacijskim poku\u0161ajima. Za razliku od narodne glazbe kao doma\u0107eg produkta, zabavna je glazba bila uvozni proizvod. Po\u010dev\u0161i od jazz glazbe do glazbenih (ve\u0107inom republi\u010dkih) festivala pa sve do natjecanja za Pjesmu Eurovizije. Jazz se osamostalio tek okretanjem Zapadu nakon Staljinove smrti. Tako su i jazz i zabavna glazba pre\u0161li u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji put od osude i potiskivanja 1940-ih i 1950-ih do afirmacije i  <\/span>integracije u postoje\u0107i poredak uz \u0161to je zabavna glazba prerasla i u izvozni proizvod u ostale \u00bbsocijalisti\u010dke zemlje\u00ab, posebice SSSR. Sli\u010dan je put pro\u0161la i rock glazba. Rock je u dr\u017eavu u\u0161ao putem inozemnih radio-stanica, ameri\u010dkih filmova, talijanskih interpretatora i francuskog popa, kao i odlascima u inozemstvo. U po\u010detku je rock u Jugoslaviji bio doslovno preno\u0161enje glazbe za ples, da bi ve\u0107 1960-ih preuzeo dru\u0161tvenu ulogu te su mu se otvarala vrata svih medija, uklju\u010duju\u0107i televiziju. Krajem 1970-ih s kritikom prema dru\u0161tvenim anomalijama pojavio se Novi val s centrom u Zagrebu, \u010diji su akteri u\u0161li u antologiju jugoslavenske rock glazbe, a njihovi uradci aktualni su i danas. Upravo 1970-ih izrasta niz grupa popularnih u cijeloj dr\u017eavi, koje time neslu\u017ebeno i nesvjesno propagiraju zajedni\u0161tvo. U skladu s navedenim autor rock glazbu naziva \u00bbme\u0111ugradskom\u00ab, odnosno glazbom koja je opstala zahvaljuju\u0107i \u0161irem tr\u017ei\u0161tu prelaze\u0107i republi\u010dke granice. Prema istra\u017eivanju konzumenata rock glazbe zaklju\u010duje se kako su ve\u0107inom potjecali iz bolje obrazovanih, a djelomi\u010dno i imu\u0107nijih slojeva. Rock glazba u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji bila je odraz modernizacije te je nad\u017eivjela raspad dr\u017eave, makar u domovima slu\u0161atelja. <\/p>\n

Poku\u0161aji vladaju\u0107ih klasa da upravljaju kulturnom politikom, a time i popularnom kulturom pokazali su se neuspje\u0161nim posebice uz konkurenciju uvoza u svim segmentima jeftinije popularne kulture (osim narodne glazbe) iz inozemstva. Stoga je kona\u010dan zaklju\u010dak u skladu s naslovom, odnosno autor isti\u010de da je tada\u0161nja popularna kultura bila pobjeda \u00bbkomercijalizma nad komunisti\u010dkim idealizmom.\u00ab Za kraj, ali i budu\u0107nost, bilo bi zanimljivo vidjeti koliko je onda\u0161nja popularna kultura ostavila traga na dana\u0161njoj kulturi, \u0161to se pita i s\u00e2m autor. Za to je mo\u017eda dovoljno osvrnuti se oko sebe, dok bi najnovija knjiga Zorana Janjetovi\u0107a, osim neospornog historiografskog doprinosa, trebala zadovoljiti znati\u017eelju svih koji su konzumirali popularnu kulturu do raspada Jugoslavije, ali i pripadnika novih generacija koji je tek sad otkrivaju u kolekcijama svojih roditelja, daju\u0107i joj gotovo mitolo\u0161ko zna\u010denje. U krajnjem slu\u010daju, ovo \u0107e djelo mo\u017eda kod nekih probuditi nostalgiju.<\/p>\n

 <\/o:p><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

                                                                                         Vlatka Duga\u010dki<\/span><\/font><\/p>\n

<\/o:p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":1961,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":1961,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":1961,"position":2},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":1961,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":1961,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":1961,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}