{"id":1960,"date":"2011-08-05T22:00:05","date_gmt":"2011-08-05T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=1960"},"modified":"2011-08-05T22:00:05","modified_gmt":"2011-08-05T22:00:05","slug":"ivan-zagar-problemi-sjevernog-jadrana-zavod-za-povijesne-i-drustvene-znanosti-u-rijeci-i-podrucna-jedinica-u-puli-sv-9-zagreb-rijeka-2008-210-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=1960","title":{"rendered":"Ivan \u017dagar – Problemi sjevernog Jadrana: Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti u Rijeci i Podru\u010dna jedinica u Puli, sv. 9, Zagreb \u2013 Rijeka 2008, 210 str."},"content":{"rendered":"

Problemi sjevernog Jadrana: Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti u Rijeci i Podru\u010dna jedinica u Puli, sv. 9, Zagreb \u2013 Rijeka 2008, 210 str.<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/p>\n

Deveti svezak Problema sjevernog Jadrana<\/i> iza\u0161ao je iz tiska po\u010detkom 2010. godine, nakon vi\u0161egodi\u0161nje  <\/span>pauze. U kategoriji Rasprave i \u010dlanci<\/i> objavljeno je sedam, a pod rubrikom Ocjene, prikazi i osvrti<\/i> deset radova.<\/font><\/p>\n

Prvi \u010dlanak Uloga papinstva u afirmaciji Hrvatske u ranom srednjem vijeku (7.-12. st.)<\/i> (7-25) <\/i>napisao je Franjo \u0160anjek. U prvom poglavlju autor daje pregled zbivanja vezanih za dolazak Hrvata (Slavena) na prostor isto\u010dne jadranske obale i njezinog zale\u0111a s naglaskom na podru\u010dje Istre te poku\u0161ava odgovoriti na pitanje stvarne neovisnosti ranosrednjovjekovne hrvatske dr\u017eave za vrijeme narodnih vladara. S time u vezi raspravlja o ustroju crkve na njezinom teritoriju, utjecaju rimskoga pape na doma\u0107e vladare te doti\u010de probleme bogoslu\u017eja na narodnom jeziku i slu\u017eenje glagoljicom. U radu su jo\u0161 obra\u0111ena pitanja crkvene jurisdikcije kao i problemi s kojima se morao suo\u010diti visoki kler u suradnji sa svjetovnim vlastima – suzbijanje simonije (kupovanje crkvenih slu\u017ebi) i nikolaitizma (\u017eenidba sve\u0107enika), na \u0161to su se u pismima obvezali Rimskoj kuriji.<\/font><\/p>\n

\u010clanak Utjecaj Ra\u010dkoga na hrvatsku historiografiju<\/i> (27-39) napisao je Lujo Margeti\u0107. U uvodu autor daje pregled tema kojima se Franjo Ra\u010dki bavio za \u017eivota, a koje su od presudne va\u017enosti za hrvatsku historiografiju. Dalje u radu reinterpretira njegove doprinose rasvjetljavanju pojedinih problema iz ranog srednjeg vijeka te vodi s njime diskusiju, i to u tri zasebna odjeljka. U prvom se s Ra\u010dkim i drugim hrvatskim medievistima starijih generacija vodi rasprava o identitetu i podrijetlu vojvode Mutimira u svjetlu doga\u0111anja oko Panonske Hrvatske 873. godine. Druga cjelina ima za cilj odgovoriti na pitanje identiteta napada\u010da na grad Rab, \u010dije je branitelje prema legendi spasio sveti Kri\u0161tofor. Na temelju \u201eincidentne\u201c bilje\u0161ke koju Ra\u010dki navodi u jednom svom \u010dlanku, a radilo se o tuma\u010denju latinskog termina Uaragorum<\/i> – za koji je on smatrao da se radi o Normanima iz ju\u017ene Italije, Margeti\u0107 argumentiranom raspravom dolazi do zaklju\u010dka kako sporna rije\u010d mo\u017ee ozna\u010davati jedino pleme Varjaga. Tre\u0107i dio \u010dlanka bavi se problemom to\u010dne datacije pobune hrvatskih velika\u0161a na \u010delu s Petrom Sva\u010di\u0107em protiv ugarskog kralja Kolomana.<\/font><\/p>\n

Ivo Goldstein je autor rada Franjo Ra\u010dki kao istra\u017eiva\u010d hrvatskoga srednjovjekovlja<\/i> (41-49). U njemu se daje pregled najva\u017enijih ranosrednjovjekovnih tema kojima se za \u017eivota bavio Ra\u010dki, pa \u0107e ih se nabrojati i dati kratki komentar. \u010clanak Njekoje opazke vrhu dvijuh legendah o slavenskieh apostolih<\/i> objavljen 1857. godine u Arkivu za povjesnicu jugoslavensku<\/i> govori o pojedinim aspektima djelovanja \u0106irila i Metoda, da bi tu raspravu pro\u0161irio i nakon dvije godine objavio u knjizi Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methodia slovjenskih apo\u0161tolov<\/i>. Godine 1865. objavljuje Ocjenu starijih izvora za hrvatsku i srbsku povijest<\/i>, 1868. knjigu Pokret na slavenskom jugu koncem XIV. i po\u010detkom XV. stolje\u0107a<\/i>, te 1870. djelo Bogumili i Paterani <\/i>koja je ponovno objavljena 2003. godine. Da bi teza o stoljetnoj dr\u017eavnosti bila odr\u017eiva pred sve ja\u010dim ma\u0111arskim pritiskom na Hrvatsku u drugoj polovici 19. stolje\u0107a, Ra\u010dki 1871. pi\u0161e rad Kada i kako se hrvatska kne\u017eevina preobrazi u kraljevinu<\/i>, a nedugo nakon toga i \u010dlanak Kada i kako<\/i>, u kojem prvi postavlja dataciju krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava izme\u0111u 914. i 925. godine. Goldstein kroz \u010dlanak provla\u010di pitanje historiografskog subjektivizma kod Ra\u010dkog, s obzirom da nije bio isklju\u010divo povjesni\u010dar, ve\u0107 i politi\u010dar i ideolog, \u0161to ga je usmjeravalo te u odre\u0111enoj mjeri ograni\u010davalo. Tu su i djela Dopunjci i izpravke za stariju povjest hrvatsku<\/i>; Borba Ju\u017enih Slovena za dr\u017eavnu neodvisnost u XI. vieku<\/i> – tekst u \u0161est nastavaka objavljen u Radovima JAZU<\/i>, rasprava Hrvatska dvorska kancelarija i njezine izprave za vladavine narodne dinastije<\/i>; Stari priepisi hrvatskih izprava do XII. vieka prema maticam<\/i>, zbirka izvora Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia<\/i>; Podmetnute, sumnjive i prera\u0111ene listine hrvatske do XII. vieka<\/i> u kojoj se bavi otkrivanjem la\u017enih isprava vezanih za najranije razdoblje nacionalne povijesti, te rasprava Hrvatska prije XII. vieka glede na zemlji\u0161ni obseg i narod<\/i>. Kao najpotpuniji historiografski doseg Franje Ra\u010dkog ozna\u010deno je gotovo zaboravljeno djelo Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. vieka<\/i>. Goldstein mu daje epitet \u201ejednog od vrhunaca hrvatske medievistike 19. stolje\u0107a\u201c.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n

Maja Poli\u0107 obradila je temu Pristup Franje Ra\u010dkoga povijesnoj znanosti <\/i>(51-77), predstaviv\u0161i u 13 zasebnih cjelina njegov znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad i pristup historijskoj znanosti. Autorica dijeli njegovo profesionalno djelovanje na dva razdoblja. Prvo traje do 1855. godine kada je sklopljen konkordat izme\u0111u Franje Josipa I. i pape Pija IX, do kada se Ra\u010dki bavio teolo\u0161ko-filozofskim temama, te drugo razdoblje kada se okre\u0107e \u010disto povijesnim temama. Iako ispo\u010detka i dalje bliske izu\u010davanju crkvene povijesti, \u0161to se mo\u017ee vidjeti iz prvih \u010dlanaka i rasprava posve\u0107enih slavenskim apostolima \u0106irilu i Metodu, te povijesti bosanske crkve, on je zacrtao jasan pravac djelovanja. Njegovi interesi su nadalje i\u0161li u smjeru dokazivanja kontinuiteta hrvatske dr\u017eave, pozivaju\u0107i se na hrvatsko srednjovjekovno kraljevstvo pod narodnim vladarima, tra\u017ee\u0107i upori\u0161te za borbu za nacionalna prava unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske u posljednjim desetlje\u0107ima 19. stolje\u0107a. \u0160to se ti\u010de pristupa povijesnoj znanosti, prvi od doma\u0107ih znanstvenika primjenjuje kritiku izvora prema suvremenim europskim strujanjima. Preuzeo je to iz njema\u010dke historiografske \u0161kole preko \u010dasopisa Historische Zeitschrift<\/i>. Maja Poli\u0107 iznosi ocjenu kako je tim \u010dinom doma\u0107a historiografija podignuta na razinu europske. S obzirom da je poznavao mnogo svjetskih jezika te da je osobno poznavao utjecajne pripadnike visokog klera, za vrijeme svoje slu\u017ebe u Rimu Ra\u010dki je pregledao i objavio veliki broj izvora. Imao je pristup tajnom arhivu u Vatikanu, koji je znanstvenicima otvoren tek 1881. godine (Ra\u010dki je tamo istra\u017eivao daleko ranije) te velikom broju knji\u017enica u Italiji, \u0161to mu je stvorilo neophodne temelje za bavljenje historijskom znano\u0161\u0107u. <\/font><\/p>\n

Graciano Ke\u0161ac autor je sljede\u0107eg \u010dlanka Dru\u0161tveni okvir izgradnje konvikta (\u0111a\u010dkog doma) za u\u010denike hrvatske gimnazije u Pazinu na po\u010detku 20. stolje\u0107a <\/i>(79-99). U uvodu se iznosi tvrdnja kako se o izgradnji hrvatskog \u0111a\u010dkog doma u Pazinu s po\u010detka 20. stolje\u0107a pisalo samo sporadi\u010dno. Jedan od razloga za to je vrlo slo\u017een proces tehni\u010dke izvedbe projekta koji je bio rezultat polustoljetne narodno-preporodne borbe istarskih Hrvata i Slovenaca za temeljna nacionalna i gra\u0111anska prava. U svjetlu tada\u0161njih prilika u Istri, gdje je obrazovanje teklo uglavnom na talijanskom i njema\u010dkom jeziku, izgradnja jedne \u010disto hrvatske ustanove bila je predmet prelamanja goru\u0107ih ideolo\u0161kih pitanja onoga doba. U nastavku autor teksta kronolo\u0161kim slijedom opisuje razvitak ideje o izgradnji \u0111a\u010dkoga doma koja je potekla od \u0110a\u010dkog pripomo\u0107nog dru\u0161tva, osnovanog 1899. godine, gotovo istovremeno s uspostavljanjem hrvatske gimnazije u Pazinu. Dru\u0161tvo u narednim godinama donosi strategiju razvoja \u0161to podrazumijeva odabir mjesta za gradnju te na\u010din skupljanja novca, da bi realizacija projekta bila ispunjena krajem 1914. godine. Doga\u0111aji koji su uslijedili, Prvi svjetski rat i nakon toga vladavina Kraljevine Italije, doveli su do toga da je zgrada ostala prazna do 1938. godine, kada se u nju uselio talijanski internat za odnaro\u0111ivanje istarskih hrvatskih u\u010denika, dakle suprotno svojoj prvoj namjeni. Autor u zaklju\u010dku rada donosi ocjenu kako na proces izgradnje konvikta u Pazinu treba gledati u prvom redu kao na uspjeh hrvatskog preporodnog duha i uzajamnosti, bez kojega ovako slo\u017eenu ideju ne bi bilo mogu\u0107e realizirati.      <\/span><\/font><\/font><\/p>\n

Naredni \u010dlanak pod naslovom Prilog etnohistoriji (sub)etni\u010dkih skupina Vlaha i Bezaka u Istri<\/i> (101-131) djelo je Sandija Blagoni\u0107a. Podijeljen u pet numeriranih poglavlja, u prvom se nalazi uvod unutar kojeg je u podu\u017eoj bilje\u0161ci dat pregled dosada\u0161njih znanstvenih rezultata u pogledu odgonetavanja termina Bezjak<\/i>, kao i poja\u0161njenje zna\u010denja termina Vlah<\/i> kroz razli\u010dita povijesna razdoblja. Tako se primjerice iz perspektive natpisa na hrvatskim srednjovjekovnim spomenicima Vlasima nazivaju Talijani, na Balkanu to ime predstavlja pripadnike rumunjskog jezi\u010dnog prostora, na hrvatskom primorju je to izraz za seljake iz pobr\u0111a (Vlaji), dok za vrijeme turskih ratova dolaskom Srba zajedno s Vlasima na ovaj prostor, postaje sinonimom za svakog pravoslavca ili Srbina op\u0107enito. Iz mno\u0161tva intervjua vo\u0111enih sa starijim stanovnicima Istre na podru\u010dju Pazin\u0161tine i njezine okolice, autor poku\u0161ava precizno povu\u0107i geografsku liniju izme\u0111u ove dvije subetni\u010dke skupine. Pojednostavljeno, Bezjaki (Bezaki) na pojedinim podru\u010djima gravitiraju unutar granica nekada\u0161nje Pazinske kne\u017eije, a Vlasi s mleta\u010dke strane granice, pa je ta linija razdvajanja za mnoge \u017eitelje pograni\u010dnih krajeva u praksi bio ‘kraj svijeta’. Nagla\u0161ava se i \u010dinjenica kako je svijest o pripadnosti razli\u010ditim etnijima uglavnom bila ja\u010da oko samih ‘me\u0111a’ nego u zale\u0111ima teritorija s obje strane. U drugom se poglavlju raspravlja o percepciji starije generacije (ro\u0111eni 1910-1935) o osnovnim suprotnostima i obilje\u017ejima ‘kolektivnog’ mentaliteta dvije skupine, pa su tako Vlasi ozna\u010deni kao ‘agresivniji i otvoreniji’, a Bezjaki kao ‘zatvoreniji i introvertiraniji’. Tre\u0107e poglavlje donosi nekoliko intervjua s mla\u0111om generacijom stanovnika beza\u010dije<\/i> koji su ro\u0111eni 1983-1984. godine, a koji pak uglavnom ne znaju razliku me\u0111u razmatranim subetnijima. Autor donosi ocjenu kako budu\u0107i trendovi vjerojatno ne\u0107e imati tendenciju obnavljanja ‘starih’ identiteta ve\u0107 \u0107e prije ili poslije oni biti u potpunosti predani zaboravu. Na tom tragu se u \u010detvrtom odlomku subetni\u010dke zajednice u Istri prati kroz modernizacijske procese, na prvom mjestu kroz kretanje stanovni\u0161tva na relaciji selo-grad, dok se u petom daju zaklju\u010dna razmatranja.<\/font><\/p>\n

Posljednji \u010dlanak u rubrici djelo je Tihomire Stepinac Fabijani\u0107, a nosi naslov Tradicijska no\u0161nja sjeverozapadnog dijela otoka Krka (Omi\u0161alj, Dobrinj)<\/i> (133-149). Rad je zapo\u010det predgovorom gdje autorica iznosi ocjene o o\u010duvanosti narodnih no\u0161nji na temelju njezinog sudjelovanja na 48. i 54. Festivalu folklora otoka Krka u Omi\u0161lju, prvi puta kao \u010dlanice Stru\u010dnog vije\u0107a, a drugi u ulozi voditeljice Ocjenjiva\u010dke komisije. Slijedi uvod u kojem se iznosi dana\u0161nje stanje tradicijskih no\u0161nji kr\u010dkih mjesta Omi\u0161lja i Dobrinja, s kratkim osvrtom  <\/span>na ostale ruralne krajeve u Republici Hrvatskoj, ali i Europi. Iznosi se ocjena da sveop\u0107i trend upu\u0107uje na nestanak tradicijskog na\u010dina \u017eivota, starih obi\u010daja i drugih elemenata kulturne ba\u0161tine. Glavni dio rada sastavljen je od \u010detiri cjeline i nekoliko podcjelina: Razvoj kr\u010dke no\u0161nje, Tipovi no\u0161nji i nazivi dijelova odje\u0107e (\u017denska odje\u0107a na Krku, Omi\u0161alj \u2013 \u017eenska odje\u0107a, Dobrinj \u2013 \u017eenska odje\u0107a, Mu\u0161ka odje\u0107a na Krku, Omi\u0161alj \u2013 mu\u0161ka no\u0161nja), Obnavljanje i pohranjivanje no\u0161nji (Stara i obnovljena kotiga u Omi\u0161lju), Revitalizacija no\u0161nje \u2013 prilikom izlo\u017ebi i folklornih izvedbi (Izlo\u017ebe, Folklorni nastupi). U zadnjoj bilje\u0161ci rada autorica iznosi da je istra\u017eivanja, \u0161to zna\u010di rad na terenu i u arhivima te prikupljanje fotografskih materijala na temu tradicijske no\u0161nje otoka Krka, vr\u0161ila u periodu od 2005. do 2008. godine (rad predan 10.10.2008), te da se rad na temi nastavlja. To je mo\u017eda glavni razlog \u0161to ovaj \u010dlanak nema klasi\u010dnog zaklju\u010dka. <\/font><\/p>\n

Drugi dio \u010dasopisa donosi rubriku Ocjene, prikazi i osvrti<\/i>. Maurizio Levak se osvrnuo na djelo Vladimira Stipeti\u0107a i Nenada Vekari\u0107a Povijesna demografija Hrvatske<\/i> (153-156), Ozren Kosanovi\u0107 na nekoliko studija istaknutog hrvatskog pravnog povjesni\u010dara (u trenutku pisanja ovog prikaza pokojnog) u radu Srednjovjekovni zakoni i op\u0107i akti na Kvarneru u redakciji akademika Luje Margeti\u0107a<\/i> (157-160), a Agneza Szabo na knjigu Darka Dekovi\u0107a Zapisnik misni kaptola rie\u010dkoga \u2013 Istra\u017eivanja o rije\u010dkom glagolja\u0161kome krugu <\/i>u \u010dlanku pod naslovom Vrijedan doprinos povijesti i kulturi grada Rijeke <\/i>(161-164). Slaven Berto\u0161a je napisao dva prikaza u ovom broju, Mrzla Vodica: Zapisi o postanku i sudbini naselja <\/i>(165-167) u izdanju Dru\u0161tva za o\u010duvanje i razvoj naselja Mrzla Vodica, te osvrt na djelo Darinka Muni\u0107a Jedno stolje\u0107e Kulturno-prosvjetnoga dru\u0161tva ‘Istarska vila’ Kastav <\/i>(168-170). Slijedi prikaz djela Bo\u017ee Jakovljevi\u0107a Iz pro\u0161losti hrvatskoga \u0161kolstva u Istri <\/i>(171-176) koji je napisao Branko Kukurin, osvrt na zbornik radova pod naslovom Duhovni lik i zna\u010denje kr\u010dkoga biskupa Antuna Mahni\u0107a (1850-1920)<\/i> (177-182) koji su sastavile Aleksandra Golubovi\u0107 i Maja Poli\u0107, te osvrt Petra Str\u010di\u0107a na znanstveni rad jednog od hrvatskih akademika pod naslovom Pouke Jakova Sirotkovi\u0107a o gospodarskim uzrocima raspada SFR Jugoslavije i velikosrpske agresije na Hrvatsku<\/i> (183-189). Posljednja dva rada su Pristup Luigija Tomaza granici Italije u Istri i Dalmaciji<\/i> (190-199) autorice Nine Spicijari\u0107 te prikaz djela \u017deljka Bartulovi\u0107a Su\u0161ak 1919.-1947.: Dr\u017eavnopravni polo\u017eaj grada <\/i>(200-204), koji je napisala Iva Milovan.<\/font><\/p>\n

S obzirom na veliku vremensku razliku izme\u0111u osmog (iza\u0161ao 2003. godine) i devetog broja Problema sjevernog Jadrana<\/i>, uredni\u0161tvo je najavilo  <\/span>redovitiji slijed izla\u017eenja. Tako je deseti broj \u010dasopisa iza\u0161ao iz tiska svega nekoliko mjeseci nakon ovoga, a jedanaesti je u pripremi i \u010deka se zatvaranje financijske konstrukcije. <\/font><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/p>\n

Ivan \u017dagar<\/font><\/p>\n

 <\/span> <\/span><\/o:p><\/i><\/font><\/font><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/p>\n

  <\/o:p><\/font><\/font><\/span><\/p>\n

 <\/font><\/o:p><\/p>\n

 <\/span> <\/span><\/font><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-1960","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":1960,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":1960,"position":1},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":1960,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":1960,"position":3},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":1960,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":1960,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1960\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}