{"id":19586,"date":"2020-03-11T22:45:29","date_gmt":"2020-03-11T22:45:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=19586"},"modified":"2020-03-11T22:45:29","modified_gmt":"2020-03-11T22:45:29","slug":"conn-iggulden-povijesni-roman-spartanski-sokol","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19586","title":{"rendered":"Conn Iggulden, povijesni roman \u201cSpartanski sokol\u201d"},"content":{"rendered":"<p>401. godina prije Krista. Perzijski kralj Artakserkso preuzima prijestolje nakon smrti svoga oca Darija i zapo\u010dinje vladati golemim carstvom koje se prote\u017ee od Egejskog mora do sjeverne Indije. U strahu da ga s mo\u0107nog polo\u017eaja ne svrgne njegov brat Kir, Artakserkso naru\u010di njegovo ubojstvo, me\u0111utim Kir vje\u0161to izbjegne smrt i odlu\u010di se osvetiti svome \u010dastohlepnom bratu. Okuplja najsna\u017eniju vojsku gr\u010dkih pla\u0107enika, hrabrih i neustra\u0161ivih Spartanaca koji su u nedavnim bitkama kod Termopila pokazali da se ne povla\u010de ni u bezizglednim bitkama, te kre\u0107e u napad na perzijsku vojsku. U krvavoj bitci Artakserkso ubija Kira i kre\u0107e u progon Kirove vojske u kojoj je ostalo desetak tisu\u0107a neza\u0161ti\u0107enih gr\u010dkih vojnika, \u017eena i djece. Daleko od doma i pod stalnom prijetnjom neprijateljskog napada, iscrpljeni Grci kre\u0107u na nevjerojatno putovanje kroz nesmiljenu perzijsku pustinju i opasne klance i planine, predvo\u0111eni mladim Atenjaninom Ksenofontom, koji se nad preostalim vojnicima istaknuo svojom mudro\u0161\u0107u kojom ga je podu\u010dio njegov stari u\u010ditelj Sokrat\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00bbIgguldenov najbolji roman dosad, koji o\u017eivljava nevjerojatan svijet drevne Perzije.\u00ab<\/p>\n<p>Sunday Express<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00bbAutor je jo\u0161 jednom dokazao da je iznad svih kad je u pitanju epski povijesni roman.\u00ab<\/p>\n<p>Daily Mirror<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u00bbIggulden pripovijeda iznimno potresnu pri\u010du, s obiljem akcije i veli\u010danstvenom prirodom koja okru\u017euje radnju.\u00ab The Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Conn Iggulden ( 1971.) suvremeni je britanski pisac povijesnih romana. Autor je serijala o mongolskom carstvu predvo\u0111enom D\u017eingis-kanom i njegovim nasljednicima, te serijala o imperatoru Juliju Cezaru, kojima je stekao slavu i status jednog od najcjenjenijih pisaca povijesnih romana. Spartanski sokol samostalni je roman o jednoj od najistaknutijih povijesnih epskih pustolovina hrabre gr\u010dke vojske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/znanje.hr\/product\/spartanski-sokol\/279076\">https:\/\/znanje.hr\/product\/spartanski-sokol\/279076<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odjeci:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/426430\/11\/Povijesno-pamcenje-Spartanski-heroji-nikad-ne-umiru\">https:\/\/www.glas-slavonije.hr\/426430\/11\/Povijesno-pamcenje-Spartanski-heroji-nikad-ne-umiru<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":19587,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-19586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/sokol.jpg?fit=360%2C548&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55924","url_meta":{"origin":19586,"position":0},"title":"Odr\u017ean seminar &#8220;Europska kultura sje\u0107anja: Gr\u010dka u fokusu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrti seminar u sklopu projekta \"European Culture(s) of Remembrance\", odr\u017ean je od 3. do 9. listopada 2026. u Solunu, uz sudjelovanje 22 sudionika iz jedanaest\u00a0europskih zemalja.\u00a0Tijekom seminara sudionici su posjetili Muzej rata, tvr\u0111avu Heptapyrgion, Muzej bizantske kulture, \u017didovski muzej, Memorijalno vojno groblje Zeitenlik, Povijesni arhiv izbjeglog helenizma te Chortiatis i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Grcka-naslovna-slika-seminar.webp?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":19586,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":19586,"position":2},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55453,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55453","url_meta":{"origin":19586,"position":3},"title":"Predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo i Vije\u0107e \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba pozivaju Vas na predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju koje \u0107e odr\u017eati Miroslav K\u0159epela, potpredsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i \u010dlan Vije\u0107a \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba, u utorak 29. rujna u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu, Ulica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55530,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55530","url_meta":{"origin":19586,"position":4},"title":"Pripreme za obilje\u017eavanje 500. godi\u0161njice izbora Habsburgovaca u Cetingradu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom 2026. godine zapo\u010dele su pripreme za obilje\u017eavanje 500. obljetnice Hrvatskog sabora na Cetinu, na kojem je 1. sije\u010dnja 1527. Ferdinand Habsbur\u0161ki izabran za hrvatskoga kralja. Vlada Republike Hrvatske u svibnju je osnovala Organizacijski odbor za sredi\u0161nje obilje\u017eavanje obljetnice, koje je predvi\u0111eno za svibanj 2027. U njegovu radu sudjeluju predstavnici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Cetingradski-sabor-O.-Ivekovic.jpg?fit=1200%2C580&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Cetingradski-sabor-O.-Ivekovic.jpg?fit=1200%2C580&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Cetingradski-sabor-O.-Ivekovic.jpg?fit=1200%2C580&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Cetingradski-sabor-O.-Ivekovic.jpg?fit=1200%2C580&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Cetingradski-sabor-O.-Ivekovic.jpg?fit=1200%2C580&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":19586,"position":5},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19586"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19588,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19586\/revisions\/19588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}